Kad država sipa, rate se ne vraćaju: Dio bivših funkcionera i zaposlenih u državnim institucijama, ne izmiruje obaveze

Više od 200 bivših funkcionera i zaposlenih u državnim institucijama i organima sve tri grane vlasti, koji su od 2004. do 2020. od Vlade Crne Gore dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima, ne izmiruje te svoje obaveze prema državi, iako se radi o mjesečnim iznosima od 30 do 95 eura.

Prema informacijama “Vijesti”, radi se o 179 kredita po povoljnim uslovima u iznosima od 15.000 do 40.000 eura, ali i o 25 osoba koje ne izmiruju obaveze po ugovoru o kupovini stana po povoljnim uslovima.

Iz Uprave za državnu imovinu, kojom rukovodi Koča Đurišić, potvrdili su “Vijestima” da više od 200 osoba ne vraća uredno rate za kredite ili nije isplatilo ugovoreni iznos za kupovinu stana po povoljnim uslovima.

“Dokumentaciju smo uputili kancelariji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore na dalje postupanje”, odgovoreno je redakciji iz Uprave.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je u odgovorima na pitanja “Vijesti” precizirala da se radi o “ukupno 204 pravna posla”.

“Tačno je da je Uprava za državnu imovinu, sada već drugi put, dostavila Zaštitniku na dalje postupanje dokumentaciju vezanu za ugovore o vraćanje kredita i ugovore o kupoprodaji stanova pod povoljnim uslovima. Predmeti su raspoređeni na postupanje i to kao prioritetni. Plan je da se pokrenu postupci za naplatu dugovanja iz kredita, ali da se prethodno opomenu korisnici da izmire dugovani iznos dobrovoljno”, kazala je Ćirović.

Naglasila je da trenutno ne može da precizira ukupan iznos koji je država na taj način isplatila nekadašnjim funkcionerima i službenicima, ali “ni u dijelu iznosa na koji su korisnici obavezani da vrate”.

Kopije “neprihvatljivi dokazi”

Sutkinja specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević nedavno je, prvostepenom presudom, oslobodila optužbi sve okrivljene u predmetu “Stanovi”.

Optužnicom su se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade Crne Gore u periodu od 2016. do 2020. teretili za zloupotrebu službenog položaja.

Optužnica je podignuta protiv Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića, zbog postojanja osnovane sumnje da su u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.

Njima se stavljalo na teret da su, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera prema kojoj kredit za poboljšanje uslova stanovanja nije smio biti veći od 15.000 eura, dodjeljivali iznose između 17.500 i 40.000 eura za više od 100 funkcionera i njihovih saradnika i tako im pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu od 2.604,740,59 eura.

U obrazloženju oslobađajuće presude, Kovačević je rekla da su sudu neprihvatljivi dokazi koji su dostavljeni kao fotokopije. Kazala je da su fotokopije bile neovjerene.

Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić je kazao da oslobađajuću presudu u postupku za slučaj “Stanovi”, smatra potpuno nezakonitom i nepravilnom. Najavio je da će SDT uložiti žalbu.

“Presudu smatramo u potpunosti nezakonitom i nepravilnom. Ne možemo da prihvatimo argumente koje je dalo sudeće vijeće, a to je da je Vlada, a ne komisija, odlučivala o donošenju zaključaka u dodjeli kredita za poboljšanje uslova stanovanja, jer je Vlada samo dala saglasnost na odluke komisije. Propisom je određeno da komisija odlučuje, da je komisija taj organ odlučivanja”, naglasio je tada Radonjić.

Branilac okrivljenog Predraga Boškovića, advokat Mihailo Volkov je tvrdio da je predmet “Stanovi” politički proces, što je Radonjić demantovao. Volkov je 2017, kao funkcioner tadašnjeg Ministarstva odbrane, dobio stan od 75 metara kvadratnih po povoljnim uslovima.

Arhiva uništena, cijena “bahaćenja” 25 miliona

Vlada je sa praksom povoljnog “zbrinjavanja” kadrova počela prije više od dvije decenije.

Nakon smjene vlasti u avgustu 2020, novoformirani Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou, obrazovao je stručni tim koji je pokušao da uđe u trag kome je sve i koliko novca otišlo za rješavanje stambenog pitanja.

Tadašnji rukovodilac stručnog tima Vanja Ćalović Marković u aprilu 2021. upozorila je na to da je Vladina arhiva o dodjeli stanova i stambenih kredita po povlašćenim uslovima “u velikoj mjeri uništena”.

Ona je tada ukazala na to da je od 2011. do 2021. najmanje 580 osoba, koje su radile u državnim organima, dobilo tu vrstu pomoći iz državne kase, od čega je bar 175 bilo na javnim funkcijama.

Iako stručni tim tada nije mogao naći svu dokumentaciju, utvrđen je konačni bilans “bahaćenja” - samo u tih desetak godina iz državnog budžeta otišlo je najmanje oko 25 miliona eura i funkcionerima i zaslužnim zaposlenima u državnoj upravi dodijeljeno oko 20.000 metara kvadratnih stambenog prostora.

Među funkcionerima je bilo i sudija i tužilaca, uključujući i neke kojima se sada po raznim osnovama sudi - Vesne Medenice, Blaža Jovanića, Saše Čađenovića...

Dvosobni stanovi za nekoliko hiljada eura ili petocifreni krediti koji se vraćaju u ratama od tridesetak eura, posljedica su Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera iz 2014. koju je potpisao tadašnji premijer Milo Đukanović.

Primjera radi, prema tada zvanično objavljenim podacima, Vlada je početkom 2018. odobrila više stambenih kredita zaposlenima i funkcionerima pojedinih resora, u vrijednosti od 20.000 do 40.000 eura i sa mjesečnim ratama od 30,3 do 97,22 eura.

To je samo jedna od povoljnosti, uz vraćanje kredita na rate do 20 godina i umanjenje iznosa kredita u visini od pet odsto za svaku punu godinu staža i starosti zgrade od najmanje tri odsto, a najviše do 80 odsto njegovog iznosa.

To znači da ako službenik sa petnaestak godina staža dobije kredit od 40.000, treba da plati 20 odsto tog iznosa ili 8.000 eura. Dodatni popusti su obračunavani ako su ti iznosi plaćani jednokratno...

( Tina Popović )