Građansko obrazovanje - ulaganje u odgovorne građane

Na radionici u Podgorici kreirane preporuke za unaprjeđenje kvaliteta i institucionalnog pozicioniranja predmeta Građansko obrazovanje

1322 pregleda0 komentar(a)
Sa radionice, Foto: CGO

Uvođenjem građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim školama, mladima se pruža prilika da steknu znanja, vještine i vrijednosti koje ih osposobljavaju za aktivno, odgovorno i demokratsko učešće u zajednici.

To je ključna poruka sa radionice koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, organizovao danas u Podgorici.

Radionica je okupila blizu 40 predstavnika rukovodnog kadra škola iz cijele Crne Gore, psihološko-pedagoških službi, kao i nastavnika Građanskog obrazovanja i drugih srodnih predmeta.

Fokus je bio na najboljim praksama iz nastave, a kreirane su i preporuke za unaprjeđenje kvaliteta i institucionalnog pozicioniranja predmeta Građansko obrazovanje, saopštila je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u.

Kazala je da će, uz ranije preporuke kreirane na okruglom stolu sa civilnim sektorom, intervjue sa akademskom zajednicom i fokus grupe sa roditeljima, ali i kroz seriju radionica sa učenicima osnovnih i srednjih škola iz različitih djelova Crne Gore, i nove preporuke biti uključene u akcioni dokument o građanskom obrazovanju koji će biti predstavljen donosiocima odluka.

Moderatorka radionice, profesorica filozofije Paula Petričević, istakla je da je građansko obrazovanje u svim crnogorskim školama neophodno ukoliko želimo da djeca i mladi osvijeste i kritički sagledaju vlastitu pripadnost različitim zajednicama i grupama, razviju razumijevanje i uvažavanje različitosti, i sačuvaju stepen osvojenih prava i sloboda, ali ga i unaprijede.

Petričevićfoto: CGO

“Ukoliko ne želimo da se nama vlada preko emocija i instikata krda, ukoliko želimo da i svjesno i obaviješteno odlučujemo o svom i životu zajednice, moramo znati kako, na temelju čega, sa kim i na koji način. To je ono što građansko obrazovanje može da ponudi ne samo djeci i mladima, već i društvu u cjelini”, dodala je ona.

Denisa Huremović, profesorica sociologije u Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi „Inž. Marko Radević“ u Podgorici, kazala je da građansko obrazovanje ne može imati isti značaj i efekat ako je samo izborni predmet.

"Kada je predmet izborni, samo dio učenika dobija priliku da razvije znanja i vještine potrebne za razumijevanje društva, institucija i svojih prava i obaveza. Na taj način, mladi se dovode u nejednak položaj – dok jedni stiču kompetencije za aktivno učešće u demokratskim procesima, drugi ostaju uskraćeni”, rekla je ta učesnica radionice.

Ervina Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA je kazala da je Građansko obrazovanje u ovom trenutku "zapravo obrazovanje za promjene i za kritičko razmišljanje“.

Radionica je dio projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji se sprovodi u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i Unesko, u saradnji s Vladom. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.