Cenzure danas ima manje u muzici
Među numerama koje su bile zabranjene na BBC-u su one Sex Pistolsa, Besi Smit, The Cure....
Danas, zahvaljujući internetu, muzika i umjetnici imaju daleko više slobode, a cenzura je u velikoj meri smanjena. Ipak, u tradicionalnim medijima i dalje se mogu vidjeti primjeri ograničavanja sadržaja, posebno u prošlosti kada su radio i televizija imali gotovo potpunu kontrolu nad onim što publika može da čuje.
BBC je tokom svoje istorije bio poznat po striktnoj kontroli muzike koja se emituje. Njihova misija da “informišu, obrazuju i zabave” brzo je naišla na granice, posebno kada je riječ o popularnoj muzici. Umjesto da prikažu raznovrsnost kulture i društva, često su postavljali standarde prihvatljivog sadržaja. Tokom godina, mnoge pjesme su bile zabranjene, što je direktno uticalo na to kako je publika mogla da ih čuje.
Jedan od najslavnijih primjera jeste zabrana numere “God Save The Queen” grupe Sex Pistols 1977. godine zbog “lošeg ukusa”. Ironično, zabrana je samo povećala pažnju javnosti i doprinijela popularizaciji pank-rok revolucije, a singl je završio na drugom mjestu top liste.
Slična praksa se nastavila i nekoliko godina kasnije, tokom Zalivskog rata, kada su gotovo sve pjesme koje su pominjale rat, nasilje ili Bliski istok bile zabranjene od “Fire” Artura Brauna do “Killing an Arab” grupe The Cure. Iako je cilj bio da se kontroliše sadržaj, ove zabrane nisu smanjile interesovanje publike; naprotiv, mnogi su tražili upravo te pjesme.
Tradicija zabrana datira još iz 1930-ih. Primjer je pjesma Džordža Formbija “When I’m Cleaning Windows”, ali posebno je zapažena džez umjetnica Besi Smit. Njena pjesma iz 1933. godine “Gimme a Pigfoot”, koja je odražavala duh Harlema i bila značajan trenutak u istoriji američkog džeza, zabranjena je zbog referenci na alkohol i navodno sugestivne teme. Smit je tako postala prva žena kojoj je jedna pjesma zabranjena na BBC-u.
Postoji i argument da je na odluku uticala i njena rasa, jer je slična tema opjevana od strane bijelih umjetnika, ali je to često prolazio bez problema. Primjeri iz narednih decenija, uključujući Bili Holidej tokom 1940-ih i Širli Basi 1950-ih, pokazuju da su crne žene često bile nesrazmjerno pogođene ovakvim cenzorskim mjerama.
Srećom, danas je situacija drugačija. Većina pjesama koje su nekada bile zabranjene ponovo se emituju, a “Gimme a Pigfoot” više nije na listi zabrana, iako Besi Smit ostaje zapamćena kao pionirka i prva žena kojoj je zabranjena pjesma.
( Marija Vasić )