Cilj izmjena Zakona o zaštiti i zdravlju na radu kvalitetnija i praktična zaštita zaposlenih

Ako budu usvojene, izmjene Zakona o zaštiti i zdravlju na radu donijeće značajne novine: veće naknade za povrede i profesionalne bolesti, te obavezno osiguranje radnika na poslovima s povećanim rizikom. Premija koju poslodavci izdvajaju, porašće sa 1,5 na 6 eura.

Izmjenama je predviđeno minimalno osiguranje od 1% zarade za rizična radna mjesta. Cilj je, kako navode iz resornog ministarstva, kvalitetnija i praktična zaštita zaposlenih, ne samo formalno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, kaže za Boje jutra na TV Vijesti Aleksandar Memčević, v.d. direktora Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu.

"Zakon donosi veća prava za zaposlene i obavezu osiguranja od povreda na radu. Usklađen je sa EU direktivama i trenutno je na mišljenju kod Evropske komisije“, dodaje Memčević.

Predstavnici poslodavaca saglasni su da je unapređenje zaštite na radu važno, ali ukazuju da uplaćivanje premije treba da bude srazmjerno nivoima rizika povreda na radu i profesionalnih bolesti.

"Rizična su ona radna mjesta koje i pored primjene delimično ili potpuno primenjenih mjera zaštite na radu, postoji rizik za zaštitu i zdravlje zaposlenih. Ono što je interesantno još kad smo već krenuli tu temu, da nije bilo u toj početnoj verziji, da je taj član dopunjen i sa time da će osiguravajuća društva biti dužna da uplate 10% od prihoda, gdje će to na poseban račun ministarstva i da će se to koristiti za projekte, razvoj programa i sve ono što čine aktivnosti u cilju unapređenja zaštite i zdravlja na radu", kaže Rumica Kostić, Unija poslodavaca.

Zakon je važan korak, ali nisu uključene suštinske izmjene poručuje Đina Janković, iz Udruženja za zaštite na radu.

"Broj povreda, profesionalna oboljenja. Mi u Crnoj Gori na prvom mjestu nemamo relevantnu instituciju, nemamo institut, odnosno Zavod za medicinu rada da bismo uopšte govorili o profesionalnim oboljenjima. Kada govorimo o povredama na radu, podaci sa kojima raspolažemo nisu relevantni. Mi nemamo agregiranu statistiku po granama. Imamo određene podatke s kojima raspolaže Inspekcija zaštite i zdravlja na radu koji se zaista ti podaci ne dovode u pitanje, ali nisu usklađeni sa onim ostalim podacima koje imaju. Nemamo tu spregu između prevencije i stvarnog broja povreda", dodaje Janković.

Prema podacima, godišnje u Crnoj Gori na radnom mjestu smrtno strada između pet i deset radnika, dok dvadesetak zadobije teške povrede. Sagovornici ističu da je neopohodno jačanje inspekcijskog nadzora, tačnih podataka i boljeg sistema osiguranja kako bi se sproveo na pravi način.

Nacrt zakona očekuje dodatne komentare iz Brisela, nakon čega bi radna grupa trebalo da razmotri finalne izmjene prije usvajanja u Vladi i Skupštini.

( Suzana Ćetković )