Profesionalci u upravi, privatizacija ako nema javnog interesa

Predstavnici države u upravnim i nadzornim odborima državnih i opštinskih preduzeća biće profesionalci iz tih oblasti, sa dugogodišnjim menadžerskim iskustvom i poznavanjem finansijskog i privrednog sistema.

Direktne predstavnike države u upravljačkim strukturama biraće posebne komisije. Najmanje jednu trećinu članova upravnih i nadzornih odbora biraće se na javnom konkursu.

Državna preduzeća ostaće samo ona koja imaju prirodan monopol, utvrđen javni interes i koja posluju u oblasti za koju privatna konkurencija nije dovoljno razvijena, ostala će biti privatizovana.

Državnim preduzećima koja imaju komercijalnu djelatnost država ne može da pomaže, osim kroz poseban institut državne pomoći jednom u deset godina. Uspjeh državnih preduzeća biće posebno periodično analiziran, uz veću ulogu Državne revizorske institucije u njihovoj kontroli.

To su najvažnije novine iz Nacrta zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini i Nacrta politike državnog vlasništva, koje se nalaze na javnoj raspravi do 22. oktobra. Tekst zakona je pripremljen uz ekspertsku podršku Svjetske banke.

Obaveza iz Reformske agende

Donošenje ovog zakona, kako je navedeno, je sastavni dio Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.

Cilj zakona je usklađivanje ove politike za državna preduzeća sa normama Evropske unije, a očekivani rezultati su njihov kvalitetniji rad, veći doprinos razvoju ekonomije i državnom budžetu, kvalitetnije usluge, i da ne budu smetnja i netržišna konkurencija privatnim preduzećima iz komercijalnih djelatnosti.

“Donošenje novog zakona je neophodno radi strateškog, sveobuhvatnog i jedinstvenog uređenja oblasti poslovanja privrednih društava u državnoj svojini. Donošenjem novog zakona jasno se uređuju pitanja vlasništva, uspostavljaju se mehanizmi za kvalitetnije korporativno upravljanje ovih privrednih društava kroz uspostavljanje jasnih kriterijuma i procedura za izbor rukovodstva, kao i uvođenje mehanizma nadzora i jasnog sistema izvještavanja. U tom smislu, novi zakon doprinijeće unapređenju efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu privrednih društava u državnoj svojini”, navedeno je u obrazloženju zakona.

Cilj bolji poslovni rezultat

Novi zakon, kako je istaknuto, ima za cilj profesionalizaciju upravljanja u skladu sa visokim standardima korporativnog upravljanja koji su preporučeni od strane međunarodne prakse, i definisani u Smjernicama za korporativno upravljanje u državnim preduzećima međunarodne organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

“Pored navedenog, novina u sprovođenju funkcije vlasništva biće promijenjena sa decentralizovanog modela, ka koordinisanom modelu upravljanja vlasništvom, koji predstavlja prelaznu fazu do potpunog uspostavljanja centralizovanog modela upravljanja državnim vlasništvom. Donošenjem navedenog zakona, Crna Gora će u reformskom smislu napraviti snažan iskorak naprijed, čime će se osigurati zaštita državne imovine, poboljšanje rezultata poslovanja privrednih društava u državnoj svojini, smanjenje troškova i fiskalnih rizika, uz povećanje prihoda za državu, čime će se obezbijediti i veće povjerenje građana i javnosti u poslovanje privrednih društava u državnoj svojini”, navedeno je u obrazloženju zakona.

Sva preduzeća u državnom i opštinskom vlasništvu moraće primjenjivati kodeks korporativnog upravljanja, o čemu će podzakonski akt donijeti Ministarstvo finansija.

Kršenje etike razlog za otkaz

Organi upravljanja u državnim i opštinskim preduzećima nakon stupanja na snagu zakona moraće donijeti etički kodeks kojim će se uređivati principi i pravila poslovne etike, opšteprihvaćena pravila socijalno odgovornog ponašanja i profesionalni standardi kojih su dužni da se pridržavaju svi zaposleni i članovi organa upravljanja, a njegovo kršenje smatraće se težim povredama etičkog kodeksa i radnih obaveze, odnosno vodiće u smjeni i otkaz ugovora o radu.

“Svaki član organa upravljanja i svaki zaposleni prilikom stupanja na dužnost u obavezi je da potpiše izjavu kojom potvrđuje da je u svemu upoznat sa Etičkim kodeksom društva i da prihvata sve obaveze koje iz njega proizlaze, kao i da navede i detaljno obrazloži bilo koji sukob interesa ili potencijalni sukob interesa u kojem se u tom trenutku nalazi u skladu sa Etičkim kodeksom”, navedeno je u zakonu.

Ministar finansija glavni za kadrovski izbor

Vlada će formirati komisiju za izbor kandidata direktnih predstavnika države za članove odbora direktora i nadzornog odbora. Komisija će imati tri člana - ministar finansija će u svakoj biti predsjednik, a preostala dva člana su predstavnik resornog ministarstva i predstavnik kabineta premijera.

Nezavisni članovi, najmanje jedna trećina članova upravljačkih organa, biraju se na javnom konkursu, a osim opštih uslovi za nezavisnog člana su da ne može biti član političke stranke, da ne smije biti povezano lice sa državom i malim akcionarom ako ih to preduzeće ima.

Za sve članove upravljačkih organa veže uslovi da mora imati stečeno visoko obrazovanje najmanje VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija u obimu 180 kredita CSPK-a; da ima najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u privrednim društvima sa deset ili više zaposlenih odnosno najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima u nivou kvalifikacije iz tačke 1; da nije pravosnažno osuđivano na kaznu zatvora u trajanju od šest ili više mjeseci; da se protiv lica ne vodi krivični postupak; da poznaje oblast korporativnog upravljanja; da poznaje oblast poslovanja društva u državnom vlasništvu ili da poznaje finansijsko poslovanje, kao i da nije u sukobu interesa, u skladu sa zakonom koji uređuje privredna društva ili etičkim kodeksom društva.

Kandidat će morati da polaže obuku kod Ministarstva finansija iz oblasti korporativnog upravljanja, poslovanja društva u državnom vlasništvu i finansijskog poslovanja, gdje će morati i da polaže ispit.

Članovi organa upravljanja mogu biti razriješeni ako dvije godine za redom ne ispune pokazatelje učinka postavljene, ako prekrše etički kodeks, ako se o njima revizija izjasni da su prekršili akte te kompanije ili zakon, kao i ako budu pokrenuta optužnica za krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci.

Ministarstvo finansija će donositi akt kojim se propisuju obaveze objelodanjivanja podataka o poslovanju, operativnim i finansijskim rezultatima i učinku društva u državnoj svojini.

Predviđeno je da zakon stupi na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom listu, dok će se podzakonski akti donijeti u roku od šest mjeseci.

Kad država može izaći iz kompanije

Nacrt politike državnog vlasništva predviđa mogućnosti izlaska države iz kompanija koje ne pripadaju strateškim sektorima od javnog interesa, kao i njihovu prodaju i privatizaciju.

“Tamo gdje se učešće države više ne smatra neophodnim, Crna Gora će napustiti nestrateške sektore putem deinvestiranja ili privatizacije. Država periodično preispituje svoje vlasništvo u sektorima koji su konkurentni i gdje bi igrači iz privatnog sektora mogli preuzeti pružanje usluga ili proizvodnju. U sektorima gdje je tržišna konkurencija jaka, država će razmotriti potpunu ili djelimičnu privatizaciju. Tim pristupom se oslobađaju javna sredstva, omogućavajući državi da se fokusira na sektore u kojima je njeno učešće od suštinskog značaja. Država može zadržati regulatorni nadzor, ali će prenijeti vlasništvo na privatne subjekte koji su sposobni da efikasnije isporučuju usluge ili robu”, navedeno je u ovom dokumentu.

Odluke o izlasku države iz vlasništva ovih kompanija zasnivaće se “na temeljnim procjenama tržišnih uslova, strateškog značaja sektora i potencijalnih koristi od učešća privatnog sektora”.

“Ako bi privatno tržište moglo efikasno i po konkurentnim cijenama da zadovolji javne potrebe, država će smanjiti ili u potpunosti povući svoj vlasnički udio”, navedeno je u dokumentu.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )