Stroga ljubav EU: bez vladavine prava nema članstva

Visoki zvaničnici Evropske unije (EU) koji su posjetili Ukrajinu prenijeli su Kijevu oštru poruku da ga čeka još mnogo posla kako bi osigurao članstvo, dok oni istovremeno rade na prevazilaženju protivljenja Mađarske ukrajinskom pristupanju.

Ukrajini je potrebna podrška svih 27 članica EU da bi postala članica, ali Budimpešta blokira prelazak na sljedeću fazu pregovora o pristupanju, pozivajući se na zabrinutosti koje uključuju jezička prava etničkih Mađara.

Stav Mađarske je izazvao frustracije među ostalim članicama EU, pa je komesarka za proširenje Marta Kos prošle sedmice predvodila ofanzivu šarma na visokom nivou u Ukrajini i sastala se s mađarskom manjinom na zapadu zemlje u pokušaju da ublaži tenzije, piše Rojters.

Za mnoge građane Ukrajine, perspektiva članstva u EU predstavlja svjetionik nade za prosperitetnu budućnost, više od tri decenije nakon što je zemlja stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza, navodi britanska agencija.

U analizi se podsjeća da je proruski predsjednik 2014. godine zbačen u masovnim protestima nakon što je pokušao da skrene Kijev s puta ka članstvu u EU, te da je ruski rat protiv Ukrajine učinio pristupanje Uniji još privlačnijim za prozapadne Ukrajince.

EU ne može da prihvati novu državu članicu koja ne poštuje stoprocentno vladavinu prava, rekla je Marta Kos i dodala da pokazati ljubav znači biti strog

Međutim, pokušaj Kijeva tokom ljeta da ograniči nezavisnost ključnih nadzornih tijela alarmirao je mnoge evropske vlade i ponovo skrenuo pažnju na izazove reformi s kojima se zemlja suočava, budući da mora uskladiti svoje zakone sa standardima EU.

“EU ne može da prihvati novu državu članicu koja zaista ne poštuje stoprocentno vladavinu prava”, izjavila je komesarka Kos u intervjuu za Rojters tokom posjete Ukrajini.

Kos je dodala da “jedan dio toga, pokazati ljubav, znači upravo biti strog”, ističući da će, kada je riječ o reformama u oblastima od poljoprivrede do zaštite životne sredine, “sada doći onaj teži dio posla”.

Evropski zvaničnici su poručili da će, ako Ukrajina istraje u sprovođenju reformi i u potpunosti poštuje principe vladavine prava, pronaći način da zaobiđu protivljenje mađarskog premijera Viktora Orbana i obezbijede napredak Ukrajine ka članstvu.

Premijerka Danske Mete Frederiksen, čija zemlja do kraja decembra predsjedava EU, izjavila je u četvrtak u Kopenhagenu da Ukrajina i EU mogu nastaviti da rade na reformama koje će pomoći Kijevu da se pripremi za članstvo.

“Neću dozvoliti da jedna zemlja, a svakako ne Viktor Orban, donosi odluke o čitavoj evropskoj budućnosti”, poručila je.

Tokom boravka u Ukrajini prošle sedmice, evropski zvaničnici su naglasili da je poštovanje vladavine prava osnovni preduslov za članstvo. Rojters piše da je ta poruka dijelom bila odgovor na poteze preduzete 22. jula s ciljem da se generalnom tužiocu, koji je politički imenovan, omogući veća kontrola nad ukrajinskim antikorupcijskim biroom i specijalizovanim tužilaštvom.

Rijetki protesti za vrijeme rata natjerali su ukrajinsko rukovodstvo da brzo promijeni odluku, ali je ta epizoda privkla pažnju najbližih partnera Kijeva.

“Ono što se dogodilo 22. jula nikada se više ne smije ponoviti”, rekla je Kos u intervjuu, upozorivši na rizik gubitka povjerenja zemalja članica EU i naglasivši da se sve mora ispraviti “do kraja”.

“Posao još nije završen”, dodala je.

Evropski zvaničnici kažu da vjeruju da će Ukrajina na kraju ispuniti standarde i da u ukrajinskom društvu postoji snažna posvećenost nastavku tog puta.

“Jedina briga je kako, i koliko dugo, ali ne i da li”, rekla je Kos.

Taras Kačka, zamjenik premijera Ukrajine zadužen za evropske integracije, izjavio je za Rojters da će zemlja “nastaviti da sprovodi reforme u skladu sa svojim međunarodnim obavezama”.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u februaru da bi Ukrajina mogla da se pridruži bloku prije 2030. ako nastavi s reformama sadašnjim tempom i kvalitetom, ali su neki zvaničnici skeptični prema tom roku.

“Ukrajina je velika, važna zemlja na strateškom položaju i stvari se ne mogu gurnuti pod tepih”, rekao je jedan diplomata EU.

Drugi diplomata EU je izjavio da “vidimo impresivan napredak Ukrajine, posebno imajući u vidu rat, ali je proces pristupanja EU mukotrpan i dugotrajan”.

U kratkoročnom smislu, glavni kamen spoticanja za put Ukrajine ka EU predstavlja protivljenje Mađarske, navodi Rojters.

Orban je 2023. godine odlučio da ne uloži veto na odluku lidera EU da otvore pregovore o pristupanju s Ukrajinom, ali sada Mađarska blokira njen prelazak u sljedeću fazu - pregovore po klasterima koji obuhvataju tematske oblasti politika.

“Ukrajina je velika, važna zemlja na strateškom položaju i stvari se ne mogu gurnuti pod tepih”, rekao je jedan diplomata EU. Drugi diplomata bloka je izjavio da “vidimo impresivan napredak Ukrajine, posebno imajući u vidu rat, ali je proces pristupanja EU mukotrpan i dugotrajan”

Neki evropski zvaničnici su iznijeli ideju da se klasteri otvore bez jednoglasne podrške svih članica EU, čime bi se zaobišlo protivljenje Mađarske.

Međutim, promjena pravila zahtijeva saglasnost svih 27 država i zvaničnici navode da će nastavak tehničkog rada s Ukrajinom, bez formalnog otvaranja klastera, najvjerovatnije biti izglednija opcija u skorijem periodu.

“Ako ne budemo u stanju da međusobno uvjerimo jedni druge, onda jednostavno mislim da moramo nastaviti sa svim poslom koji treba da se obavi između Ukrajine i Evropske komisije”, rekla je Frederiksen.

Kačka, zamjenik premijera Ukrajine, kazao je da Ukrajina zauzima “pragmatičan” pristup i da će nastaviti sa reformama kako bi mogla brzo da napreduje čim se steknu uslovi za prelazak u sljedeću fazu. Rojters ističe da bi na duži rok ukrajinske aspiracije ka članstvu u EU mogle naići na prepreke i u drugim djelovima bloka.

Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom u septembru, 52 odsto građana EU podržava pristupanje Ukrajine, pod uslovom da ispuni sve kriterijume za članstvo, dok je 41 odsto ispitanika protiv.

Međutim, dok 91 odsto Šveđana podržava ulazak Ukrajine u EU kada ispuni sve uslove, u Francuskoj tu ideju podržava 48 odsto građana, a u Češkoj samo 28 odsto.

Kos je rekla da Unija ima dovoljno vremena da razmotri zabrinutosti u svakoj zemlji i da ih pokuša riješiti.

“Hajde samo da razgovaramo o tome”, kazala je. “Koje su vaše zabrinutosti? Pa da vidimo možemo li ih objasniti”.

( A. Šofranac )