UNESCO priznanje ne rješava problem

Snažan vjetar nosi komade plastike sa otvorene deponije u rijeku Vjosu u Albaniji. Nekoliko stotina metara uzvodno, velika cijev ispušta kanalizaciju u brzu vodu. Na drugim mjestima, bageri skidaju šljunak iz riječnog korita za izradu betona, što, prema riječima stručnjaka, mijenja tok rijeke i destabilizuje njene obale.

Prošlog mjeseca, UNESCO je proglasio dolinu Vjose u Albaniji jednom od 26 novoimenovanih rezervata biosfere, u sklopu inicijative čiji je cilj, kako je navedeno u saopštenju, “zaštita nekih od najbogatijih i najosjetljivijih ekosistema na planeti”.

Na mnogim mjestima dolina, koja prati tok rijeke od sjevera Grčke do jadranske obale Albanije, zaista ispunjava kriterijume područja bogatog prirodnim resursima. U njoj žive vidre, ugroženi egipatski orlovi lešinari i rijetke biljne vrste.

Rijeka, jedna od posljednjih netaknutih vodenih tokova u Evropi, vijuga kroz klisure obrasle drvećem i bujne, puste doline. Vlada je 2023. godine proglasila to područje nacionalnim parkom.

Ova oznaka veliki je podstrek za Albaniju, zemlju sa 2,4 miliona stanovnika, u kojoj je turizam na obali i u planinama posljednjih godina naglo porastao, a koja se nada da će do kraja decenije postati članica Evropske unije.

Ali ispod očaravajućih pejzaža, ekolozi su zabrinuti za budućnost.

“Međunarodna priznanja poput onog UNESCO-a ne rješavaju probleme”, rekla je Besjana Guri iz nevladine ekološke organizacije Lumi (Rijeka) tokom jedne od svojih posjeta dolini prošle sedmice.

UNESCO nije odgovorio na zahtjeve agencije Reuters za komentar. U ranijim izvještajima ova organizacija je navela da će prije dodjele statusa rezervata biosfere Vjosi primijeniti stroge kriterijume.

Ministar zaštite životne sredine Albanije, Sofjan Jaupaj, koji u kancelariji drži uramljenu kopiju UNESCO-ove odluke, u razgovoru za Rojters priznao je postojanje problema. On je rekao da njegovo ministarstvo planira da potroši više od 150 miliona eura na tretman otpadnih voda i zatvaranje svih deponija.

Za mnoge, međutim, šteta je već učinjena. Uz rijeku se nalaze naftne bušotine i jame sa bitumenom, koje dodatno ugrožavaju okolinu, upozoravaju aktivisti.

Agron Zija (55) prošle sedmice je izveo ovce i koze na ispašu uz obalu rijeke. Pokazao je prema deponiji s koje vjetar raznosi plastiku i upliće je u grane obližnjeg drveća.

“Kad sam bio mlad, kupali smo se ovdje cijelo ljeto. Boli kad tvoja djeca ne mogu da dođu zbog kanalizacije i smeća”, rekao je.

( N.B. )