Ako priskoči URA, mogu „loviti” većinu: Kakve su šanse da parlament izabere sudije Ustavnog suda u prvoj rundi glasanja
Vladajućoj većini, nakon što je BS najavio da neće podržati predložene kandidate, za popunjavanje Ustavnog suda treba najmanje osam opozicionih “ruku” u prvom, odnosno tri u mogućem drugom krugu glasanja; GP URA će u ponedjeljak odlučiti kako će glasati, kazao je izvor iz te partije, tvrdeći da vladajuća većina lobira da daju podršku; “BS nudi kompromis, a on glasi: ‘Vi poštujte Ustav i Zakon o Ustavnom sudu u pogledu srazmjerne zastupljenosti svih, posebno najbrojnijeg manje brojnog naroda, a mi ćemo glasati za sudije’”, poručuju oni
Iako je vladajuća Bošnjačka stranka (BS) najavila da neće glasati za dvoje predloženih kandidata za sudije Ustavnog suda, njihove kolege iz parlamentarne većine mogle bi, uz eventualnu pomoć Građanskog pokreta (GP) URA i još nekoliko opozicionih poslanika, da pokušaju da obezbijede podršku potrebnu za izbor sudija u prvom krugu odlučivanja.
Prema Ustavu, za izbor sudija Ustavnog suda neophodna je dvotrećinska većina u Skupštini - 54 glasa, a ako se ona ne obezbijedi, ide se u drugu rundu u kojoj je za izbor potrebna tropetinska podrška - 49 “ruku”. Ako kandidat ne dobije zadatu većinu u prvom krugu, drugi će se održati najranije nakon mjesec.
Ukoliko BS ostane pri stavu da na plenumu ne glasa za dvoje kandidata, to znači da će vladajućoj većini, koja bez šest poslanika partije Ervina Ibrahimovića ima 46 “ruku”, za izbor sudija biti potrebno najmanje osam opozicionih glaova u prvom, odnosno tri u mogućem drugom krugu glasanja.
Većina bi podršku mogla da traži kod četvoro poslanika GP URA, predstavnika Ujedinjene Crne Gore Vladimira Dobričanina koji je u više navrata bio uz partije vlasti, nezavisnih poslanica Jevrosime Pejović i Radinke Ćinćur, te kod Mehmeda Zenke iz Demokratske unije Albanaca (DUA), koji je na sjednici Ustavnog odbora, prilikom predlaganja dvoje kandidata, podržao jednog. Na glasove najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD), stranke vlasti, izgledno je, ne mogu računati.
Ustavni odbor predložio je u utorak parlamentu da za sudije izabere zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića. Međutim, BS nije podržao kandidate jer, kako su istakli poslanici te partije, zahtijevaju da barem jedan sudija Ustavnog suda bude pripadnik bošnjačkog naroda. Prilikom glasanja, salu su napustili poslanici DPS-a i SD-a, nezadovoljni što nisu konsultovani u procesu predlaganja kandidata.
BS-OV “KOMPROMIS”
U Ustavnom sudu trenutno je četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Ustavni odbor je oglas za izbor dvoje sudija raspisao 23. decembra prošle godine i sve kandidate saslušao sredinom marta, ali ih je predložio tek ove sedmice. Zakonodavni dom još se nije izjasnio o Mirjani Vučinić, kandidatkinji za sutkinju Ustavnog suda koju je u maju predložio predsjednik države Jakov Milatovića. U međuvremenu, šef države raspisao je novi oglas za izbor jednog sudije, jer sutkinji Desanki Lopičić krajem godine ističe mandat.
Iz Skupštine su “Vijestima” rekli da će se poslanici o kandidatima Ustavnog odbora i Milatovićevoj kandidatkinji izjasniti u utorak, na prvoj sjednici jesenjeg zasjedanja parlamenta (koja počinje dan ranije).
Na pitanje da li postoji kompromisno rješenje kako bi BS podržao Jovanovića i Radović, iz te stranke odgovorili su redakciji da kompletiranje suda koji štiti ustavnost i zakonitost “nije i ne treba da bude predmet kompromisa partijskih interesa, već obaveza donosioca odluka da se obezbijedi ustavno-pravna zaštita građana i države Crne Gore”. Međutim, poručuju da imaju kompromis i da ga nude svim poslanicima, partijama i poslaničkim klubovima, kao i predsjedniku Crne Gore.
“A on glasi: ‘Vi poštujte Ustav i Zakon o Ustavnom sudu u pogledu srazmjerne zastupljenosti svih, a posebno najbrojnijeg manje brojnog naroda, a mi ćemo glasati za sudije Ustavnog suda koji svojom kompetencijom i biografijom zaslužuju tu poziciju’”, saopštili su iz Ibrahimovićeve partije.
Oni su dodali da bi sve drugo bio “kompromis na štetu Ustava i manje brojnih naroda, time i na štetu Crne Gore”, te da su zbog toga, druge opcije za njih neprihvatljive.
“Potreban je široki društveno-politički konsenzus oko poštovanja Ustava i Zakona o Ustavnom sudu, a izbor studija Ustavnog suda će doći kao rezultat toga”, podvukli su iz BS-a.
KO BI MOGAO DA PODRŽI JEDNOG KANDIDATA
Iz GP URA “Vijestima” su nezvanično kazali da će u ponedjeljak odlučiti kako će se izjasniti o predloženim kandidatima za sudije. Izvor iz stranke Dritana Abazovića tvrdi da “vladajuća većina lobira” da im (partijama vlasti) daju podršku da bi Ustavni sud bio popunjen.
Kad je riječ o Ujedinjenoj, poslanik te stranke Dobričanin u više navrata je glasao za neke predloge vladajuće većine. On je listu saopštio da njegova partija još nije donijela odluku o ovom pitanju.
Da nije odlučila kako će se izjasniti, tvrdi i poslanica Pejović, dok je njena koleginica Ćinćur rekla “Vijestima” da “osobe koje ne ispunjavaju uslove da budu sudije”, ne može podržati ni za sudije Ustavnog suda, dodajući da neće dići ruku za kandidata koji nema pravosudni ispit - Radović, dok kada je u pitanju Jovanović, navela je da će “razmisliti”.
Što se tiče poslanika i lidera DUA Zenke, on je na sjednici Ustavnog odbora podržao Jovanovića, što bi trebalo da znači da će isto učiniti i na plenumu. Međutim, on nije odgovorio na pitanje redakcije da li će to učiniti.
“BS NIJE VEZAO ‘MRTVI ČVOR’”
Jedan izvor “Vijesti” iz vladajuće većine tvrdi da BS nije “vezao mrtvi čvor” i da postoji mogućnost da Ibrahimovićeva stranka podrži jednog kandidata za sudiju i tako “balansira između evropske agende i partijskih potreba”.
Drugi izvor iz vlasti kazao je da postoji mogućnost da BS glasa za jednog kandidata, ali da ne mogu sa sigurnošću računati na to.
Procedura izbora dvoje sudija bila je obustavljena nakon saslušanja kandidata, dok ne stigne mišljenje Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Njoj je parlament, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, krajem prošle godine konstatovao prestanak funkcije jer je stekla uslov za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, a ne Zakonu o radu po kom su sudije Ustavnog suda išle u penziju. U znak protesta, opozicija je bila napustila parlament i blokirala rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Nakon što je dio opozicije potpisao 15. marta s premijerom Milojkom Spajićem (Pokret Evropa sad) sporazum o rješavanju političke krize, opozicionari su se vratili u poslaničke klupe, a Venecijanskoj komisiji je upućen zahtjev za mišljenje o spornom slučaju.
Komisija je navela da je Skupština trebalo da ispoštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak sudijske funkcije, naglašavajući da nije u njihovoj nadležnosti da tumače nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.
BS: Ustavni sud i po sastavu mora biti ogledalo Ustava
Iz BS-u su kazali “Vijestima” da je poštovanje Ustavom i zakonima zagarantovanih prava, pa i prava manjinskih naroda, “pokazatelj vladavine prava, suština evropskih vrijednosti, dio više pregovaračkih poglavlja i uslov za članstvo u EU”.
Kako su naveli, Ustavni sud i po svom sastavu i djelovanju mora biti “ogledalo Ustava”, i u tom kontekstu “u potpunom saglasju s Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu”.
“To podrazumijeva i da se oni koji odlučuju o sastavu Ustavnog suda pridržavaju Ustava i Zakona o Ustavnom sudu, koji propisuju i imperativno nalažu da predlagači kandidata vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda, drugih manjinskih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti”, rekli su iz BS-a.
Milatovićev kabinet: Biografije da budu jedino mjerilo pri odlučivanju
Iz Kabineta predsjednika države poručili su da se uvidom u biografije kandidata za sudije Ustavnog suda, javnost lako može uvjeriti da kandidatikinja koju je predložio Milatović posjeduje “najbolje stručne reference”.
“Nadamo se da će prilikom izbora za sudiju Ustavnog suda upravo biografija predloženih kandidata biti jedino mjerilo za glasanje od strane poslanika. Nažalost, iskustva do sada pokazuju da je partijski dogovor ključan u izboru kandidata, što ne bi smjelo da bude slučaj, imajući u vidu značaj i ulogu Ustavnog suda”, rekli su “Vijestima” iz Kabineta šefa države.
Na zahtjev Milatovića, za 15. septembar bila je zakazana vanredna sjednica Skupštine na kojoj je poslanici trebalo da se izjasne o njegovoj kandidatkinji, advokatici Vučinić. Međutim, većina poslanika vlasti odlučila je da sabotira održavanje sjednice, nije usvojen dnevni red, uz poruku dijela tih skupštinara da prije odlučivanja treba sačekati dok se ne primijeni mišljenje Venecijanske komisije o slučaju Đuranović.
Vučinić ima male šanse da bude izabrana za sutkinju. “Vijesti” su pisale da su se Demokrate izjasnile da predlog neće podržati, a prema nezvaničnim informacijama, nema ni podršku najjače vladajuće partije, Pokreta Evropa sad, koji je pozvao da se sačeka implementacija mišljenja “venecijanaca”.
Na zamjerke dijela konstituenata vlasti da je Vučinić zastupala i kompaniju “Bemaks”, Milatović je rekao da je taj potez opasan jer targetira advokatsku profesiju. Dodao je da su takve zamjerke “udar na svakog časnog pravnika”.
“Ako im je ‘Bemaks’ sporan, zašto su ti koji sjede u Vladi dali preko 40 miliona ugovora toj kompaniji?”, pitao je.
( Biljana Matijašević, Aljoša Turović )