Gotovo trećina srednjoškolaca doživljava neki oblik porodičnog nasilja

Većina srednjoškolaca u Crnoj Gori ima dobar odnos sa roditeljima, ali gotovo trećina njih doživljava neki oblik porodičnog nasilja, saopšteno je na konferenciji „Izgradnja otpornosti mladih prema kriminalnim aktivnostima“, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas.

Na konferenciji su predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja o navikama, stavovima, uvjerenjima i iskustvima sa sukobom sa zakonom srednjoškolske populacije.

Izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović je, predstavljajući kvantitavno istraživanje, pojasnila da se radi o dijelu međunarodnog istraživanja ISRD (International Self-Report Delinquency Study), koje se sprovodi u više od 50 država, prenosi PR Centar.

Kako je navela, istraživanje je sprovedeno tokom septembra i oktobra, a obuhvatilo je oko tri hiljade učenika srednjih škola širom Crne Gore i nakon obrade podataka validnih je 1.416 upitnika.

„Nakon čišćenja baze ostalo je oko 1.416 važećih upitnika. To su preliminarni podaci, pa je moguće da se konačni rezultati u nekom segmentu izmijene“, pojasnila je Vujović.

Cilj istraživanja, prema njenim riječima, bio je da se doprinese empirijskom znanju o prestupništvu i viktimizaciji mladih, da se prate i upoređuju trendovi u različitim državama i identifikuju faktori povezani sa rizičnim ponašanjem.

„Rezultati pokazuju da većina srednjoškolaca ima dobar odnos sa članovima/ama porodice i roditeljskom figurom“, rekla je Vujović.

Ona je navela da je 84,7 odsto ispitanika izjavilo da bi se osjećali loše ako bi razočarali roditelje.

Vujović je rekla da je roditeljski nadzor nad kretanjem i društvom mladih, prema istraživanju, uglavnom prisutan, ali roditelji u manjoj mjeri nadgledaju onlajn /online/ aktivnosti djece.

„Prema podacima, 62,1 odsto ispitanika smatra da roditelji znaju što rade dok su na internetu, ali taj podatak može biti diskutabilan“, kazala je Vujović.

Kako je rekla, u porodicama sa težom finansijskom situacijom fizičko kažnjavanje djece javlja se značajno češće, čak i do 60 odsto slučajeva.

Podaci pokazuju da je 54,5 odsto učenika izjavilo da im se škola sviđa, ali ih samo 30,2 odsto kaže da voli da ide na nastavu, dok njih 26,4 odsto smatra da su im časovi zanimljivi.

Vujović je kazala da 25 odsto učenika priznaje da je makar jednom cijeli dan neopravdano izostalo iz škole.

Ona je navela da kao negativne pojave u školama ispitanici najčešće navode upotrebu psihoaktivnih supstanci (17,8 odsto), dok su krađe i tuče prisutne u manjoj mjeri.

„Oodaci pokazuju da je 28,7 odsto učenika doživjelo da ih roditelj udari ili odgurne, a 12,3 odsto iskusilo je teže oblike nasilja u porodici“, rekla je Vujović.

Kako je kazala, oko 15 odsto mladih navelo je da im je ukradena neka stvar, dok između jedan i tri odsto ispitanika kaže da im je bez pristanka podijeljena intimna fotografija, pri čemu su češće pogođene djevojčice.

Vujović je rekla da su sitni prestupi prisutni kod oko petine učenika.

„Krupniji prekršaji, poput ulaska u zgradu radi krađe, prisutni su u 3,5 odsto slučajeva. Učešće u prodaji droge navodi 2,5 odsto ispitanika, a krađu vozila 2,4 odsto. Kontakt sa policijom zbog nečega što su učinili imalo je 6,2 odsto srednjoškolaca, a najčešće se radilo o vožnji automobila bez dozvole“, rekla je Vujović.

Ona je istakla da većina ispitanika jasno prepoznaje kriminalne radnje kao pogrešne, dok u velikom broju osuđuju vandalizam, krađu i hakovanje tuđih profila.

Vujović je navela da je potrebno da se u obrazovni sistem uvedu programi koji razvijaju kritičko mišljenje, socijalne vještine i nenasilnu komunikaciju, kao i da se osnaže školski timovi za prevenciju vršnjačkog nasilja i poveća dostupnost psihološko-pedagoških službi.

„Treba jačati saradnju između policije i obrazovnih ustanova“, poručila je Vujović, podsjećajući da su ovi podaci početni, ali da ukazuju na važne trendove koje društvo ne smije da ignoriše.

Programski direktor u Juventasu, istakao je da su mladi u regionu suočeni sa nizom socijalnih, ekonomskih i institucionalnih izazova koji doprinose njihovom riziku od ulaska u sukob sa zakonom.

„Došli smo do toga da postoji više faktora koji utiču na mlade i koji ih, na neki način, podstiču ili primoravaju da budu uključeni u različite kriminalne aktivnosti. To su prije svega nasilje i zlostavljanje. Najčešće upravo iz nasilja proizilaze različite kriminalne radnje koje počine mladi“, kazao je Bojović.

Prema njegovim riječima, siromaštvo i društvena isključenost predstavljaju ključne razloge zbog kojih se mladi odlučuju na kršenje zakona, dok dodatni faktori uključuju zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, institucionalno nepovjerenje, kao i disfunkcionalne porodice, što je, kako je rekao, vrlo prisutan problem u našem društvu.

„Tu su i nestabilno političko okruženje i mogućnost lakog kontakta sa članovima kriminalnih organizacija, što pokazuje nerazvijenost institucionalnog sistema koji bi trebalo da se suprotstavi ovakvim pojavama“, naveo je Bojović.

Govoreći o faktorima koji mlade odvraćaju od kriminala, Bojović je istakao da najveći značaj imaju sportske i kulturne aktivnosti, obrazovanje i mentorstvo, kao i podrška civilnog sektora.

„Prepoznali smo značajan napredak u ulozi civilnog sektora, ali i problem nedostatka dugoročnog finansiranja servisa koji pružaju podršku mladima u sukobu sa zakonom“, kazao je Bojović.

On je naveo da Crna Gora ima sveobuhvatan okvir od Ustava, Porodičnog i Krivičnog zakona, do Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnim stvarima, ocijenjujući da je on nedovoljan u praksi.

Viši policijski inspektor u odjeljenju bezbjednosti Podgorica pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Stijović, smatra da ključni problemi, leže u nedostatku stručnog kadra i slaboj međuresornoj saradnji, posebno u manjim sredinama.

On je naglasio da je policija, kao organ koji se prvi susreće sa problemom maloljetničke delinkvencije, uvijek poklanjala posebnu pažnju radu sa mladima, iako je riječ o veoma osjetljivoj oblasti.

Stijović je naglasio da stopa kriminaliteta među maloljetnicima nije značajno porasla, ali da je medijski sve više propraćena, što, kako je pojasnio, u javnosti stvara utisak da je situacija alarmantnija nego ranije.

On je upozorio da su oblici maloljetničkog nasilja postali agresivniji, kao i da se ono najčešće ispoljava u grupama, navodeći da porodica mora biti prva linija zaštite, a zatim škola, institucije i društvo.

Samostalna savjetnica u Direktoratu za krivično i građansko zakonodavstvo, Ministarstva pravde, Amina Musović, naglasila je da prevencija negativnih pojava u ponašanju mladih počinje mnogo prije nego što se pojavi prvi problem – u porodici, obrazovnom sistemu i zajednici, ali i kroz način na koji institucije reaguju na potrebe mladih i štite ih od rizika.

„Ministarstvo pravde je prepoznalo svoju ključnu ulogu u ovom procesu, kako kroz zakonodavni okvir, tako i kroz jačanje institucionalnih mehanizama zaštite i podrške mladima“, kazala je Musović.

Prema njenim riječima, Ministarstvo kontinuirano radi na unapređenju propisa koji se odnose na zaštitu djece i mladih.

Generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih, Darko Stojanović, ukazao je da se današnje društvo suočava sa brojnim izazovima – od socioekonomskih pritisaka i digitalnih rizika, do porasta nasilja u zajednici i na internetu.

„Mladi nijesu samo pasivni posmatrači tih promjena, već često i oni koji su direktno pogođeni, a ponekad, nažalost, i uvučeni u krug devijantnog ponašanja. Zato je odgovornost svih nas: institucija, porodice, škole i lokalnih zajednica da mladima obezbijedimo prostor sigurnosti, povjerenja i podrške“, poručio je Stojanović.

Prema njegovim riječima, otpornost mladih ne podrazumijeva samo sposobnost da se odoli negativnim uticajima, već i razvoj kritičkog mišljenja, samopoštovanja i osjećaja odgovornosti prema sebi i drugima.

„Ministarstvo sporta i mladih ovu temu vidi kao jedan od prioriteta. Naš cilj je da, u saradnji sa obrazovnim institucijama, naučnoistraživačkom zajednicom i organizacijama civilnog društva, pokrenemo istraživanja koja će pomoći da bolje razumijemo potrebe mladih i kreiramo ciljane programe prevencije“, naveo je Stojanović.

Programska direktorica u Juventasu Marija Ružić Stajović kazala je da je cilj regionalnog projekta koji se sprovodi u okviru granta SMART Balkans, a koji Juventas realizuje u partnerstvu sa Beogradskim centrom za ljudska prava iz Srbije i organizacijom Arsis iz Albanije, doprinos borbi protiv organizovanog kriminala i izgradnja nove društveno-ekonomske paradigme kroz jačanje otpornosti mladih i pružanje sistemskih rješenja i podrške.

Ona je navela da su u početnoj fazi sprovedena tri desk istraživanja u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji, kako bi se bolje razumjeli nivoi uključenosti mladih u kriminalne aktivnosti i faktori rizika.

„Na kraju projekta realizovano je i kvantitativno istraživanje među oko devet srednjoškolaca i srednjoškolki iz tri države, čiji će rezultati pomoći u daljem kreiranju politika i programa prevencije“, rekla je Ružić Stajović.

Ona je kazala da je jedan od ključnih rezultata projekta izrada Programskog plana za prevenciju kriminalizacije mladih, inspirisanog uspješnim njemačkim modelom, koji ima za cilj pružanje sveobuhvatne podrške i rehabilitacije mladima koji su u sukobu sa zakonom ili su u riziku da to postanu, sa fokusom na njihovu reintegraciju u društvo i smanjenje vjerovatnoće ponovnog prestupa.

( Mina )