Vojni plan: zemlje EU imaju pet godina da se pripreme za rat, militarizovana Rusija predstavlja stalnu prijetnju...
"Do 2030. godine, Evropi je potreban dovoljno jak evropski odbrambeni sistem kako bi vjerodostojno odvratila svoje protivnike, kao i odgovorila na svaku agresiju", navodi se u nacrtu plana
Zemlje Evropske unije (EU) imaju pet godina da se pripreme za rat, prema vojnom planu koji bi Evropska komisija (EK) danas trebalo da predstavi, a u koji je portal Politiko imao uvid.
"Do 2030. godine, Evropi je potreban dovoljno jak evropski odbrambeni sistem kako bi vjerodostojno odvratila svoje protivnike, kao i odgovorila na svaku agresiju", navodi se u nacrtu plana.
Plan je kasno sinoć trebalo da razmatraju ministri odbrane prije nego što danas bude predstavljen Kolegijumu komesara.
Plan će liderima EU biti upućen sljedeće nedjelje.
Plan za odbrambenu spremnost 2030 je znak rastuće uloge EU u vojnim poslovima, reakcija na rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine i nejasnu posvećenost američkog predsjednika Donalda Trampa evropskoj bezbjednosti, navodi briselski portal.
"Militarizovana Rusija predstavlja stalnu prijetnju evropskoj bezbjednosti u doglednoj budućnosti", navodi se u dokumentu, o kojem je prvi izvijestio Blumberg.
Iako zemlje EU brzo povećavaju svoje odbrambene budžete, veliki dio te potrošnje "ostaje pretežno nacionalni, što dovodi do fragmentacije, inflacije troškova i nedostatka interoperabilnosti", navodi se u dokumentu od 16 stranica.
Izvršno tijelo EU podstiče članice da zajedno kupuju oružje i želi da najmanje 40 odsto nabavki odbrambene opreme budu zajednički ugovori do kraja 2027. godine.
Mapa puta takođe postavlja ciljeve da najmanje 55 odsto kupovine oružja bude od kompanija iz EU i Ukrajine do 2028. godine i najmanje 60 odsto do 2030. godine.
Postavljanje prioriteta
Dokument detaljno navodi niz prioriteta, navodi Politiko.
Jedan od glavnih ciljeva je popunjavanje kapacitetskih praznina EU u devet oblasti: protivvazdušna i protivraketna odbrana, operativna podrška, vojna mobilnost, artiljerijski sistemi, vještačka inteligencija i sajber, rakete i municija, dronovi i protivdronovi, kopnena borba i pomorska odbrana. Plan pominje i oblasti poput spremnosti odbrane i uloge Ukrajine, koja bi bila snažno naoružana i podržana da postane "čelično bodljikavo prase" sposobno da odvrati rusku agresiju.
Plan uključuje i vremenske rokove za tri ključna projekta:
Eastern Flank Watch – integracija sistema kopnene, protivvazdušne i antidron odbrane;
European Air Shield – stvaranje višeslojnog sistema protivvazdušne zaštite;
Defence Space Shield – zaštita svemirskih kapaciteta EU.
Komisija se nada da će lideri EU odobriti ova tri projekta do kraja godine.
Da bi bila spremna do 2030, prema nacrtu, projekti u svim prioritetnim oblastima trebalo bi da budu pokrenuti u prvoj polovini 2026. godine. Do kraja 2028. trebalo bi da budu zaključeni projekti, ugovori i finansiranje za najhitnije potrebe.
Komisija takođe želi da mapira industrijske kapacitete potrebne da popune praznine, te da identifikuje rizike i uska grla u lancima snabdijevanja ključnim sirovinama — što bi moglo izazvati kontroverze, jer evropska industrija tradicionalno nerado dijeli podatke o proizvodnji s Briselom.
Finansiranje
U dokumentu se navodi da će EU pomoći mobilizaciju do 800 milijardi eura za odbranu, uključujući program SAFE (150 milijardi eura zajmova za oružje), Evropski industrijski program za odbranu od 1,5 milijardi eura (još u pregovorima), Evropski fond za odbranu, kao i novi višegodišnji budžet EU koji će biti usvojen 2027.
Naglašava se da će zemlje članice zadržati kontrolu: "Države članice jesu i ostaće suverene u pogledu svoje nacionalne odbrane." Uprkos toj pažljivoj formulaciji, neke članice negoduju zbog širenja uloge EU u oblasti odbrane — koja je tradicionalno bila domen nacionalnih vlada.
"Glavni cilj mora biti stvaranje uslova da države članice ispune svoje nacionalne i međunarodne kapacitetske ciljeve", navela je Njemačka u svom zvaničnom doprinosu Readiness 2030 Roadmap.
Švedska je u svom komentaru navela da "pokazatelji moraju biti orijentisani na rezultate i mjeriti konkretne efekte", a ne stepen u kojem države koriste određene mehanizme, poput zajedničkih nabavki.
Vojni plan, koji se priprema od ljeta, pokušava da obuhvati brige svih članica, ne samo onih koje se osjećaju najugroženije od Rusije. Kao ustupak južnoevropskim zemljama poput Italije i Španije, navodi se da "Evropa ne može sebi priuštiti da bude slijepa na prijetnje koje dolaze iz drugih djelova svijeta", uz pominjanje Bliskog istoka i Afrike.
Nacrt posebno naglašava da će EU blisko sarađivati s NATO savezom. U Alijansi i nekim prijestonicama postoji zabrinutost da bi Brisel mogao da uspostavi paralelnu strukturu odbrane koja bi komplikovala planove, umjesto da se uklopi u NATO.
Cilj je da EU postane samostalnija u mnogo opasnijem svijetu.
"Autoritarne države sve češće pokušavaju da se miješaju u naša društva i ekonomije. Tradicionalni saveznici i partneri takođe mijenjaju fokus ka drugim regionima svijeta... Odbrambena pozicija i kapaciteti Evrope moraju biti spremni za bojišta sutrašnjice", navodi se u nacrtu.
( Beta, Ne.V. )