Sporni im afera "Telekom" i gonjenje Mandićevih ljudi

Poslanici vlasti nezadovoljni su radom Državnog tužilaštva, posebno kada je riječ o aferi Telekom, zbog čega većina njih u parlamentu vjerovatno neće podržati izvještaj tužilačke organizacije za prošlu godinu, saznaju “Vijesti”.

Izvori “Vijesti” iz većine rekli su da Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu vjerovatno neće podržati vladajući Pokret Evropa sad (PES) i Nova srpska demokratija (NSD), dok Demokratska narodna partija (DNP) i Bošnjačka stranka (BS) nijesu još donijeli odluku o tome. Iz Albanskog foruma su nezvanično kazali da postoji velika šansa da ne glasaju za izvještaj tužilaštva. Demokrate će, prema nezvaničnim informacijama, podržati izvještaj.

Izvor “Vijesti” iz Tužilaštva navodi da je dijelu poslanika vlasti vjerovatno sporno postupanje u predmetima protiv Danila Mandića (bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića), predsjednika Opštine Nikšić i funkcionera NSD-a Marka Kovačevića, zatim u slučajevima Gornje Zaostro i “Državni udar”.

“Neki političari očigledno žele da kontrolišu tužilaštvo, a neiskreni su kada kažu da im je važna vladavina prava”, rekao je sagovornik “Vijesti”.

Podgoričko tužilaštvo tereti Danila Mandića, bratanića i neformalnog tjelohranitelja šefa Skupštine i lidera NSD-a, da je u noći 19. aprila, kad je navodno ranio dvije osobe u centru Podgorice, ukrao službeno vozilo parlamenta. Sudija podgoričkog Višeg suda Danilu Mandiću je 21. aprila odredio tridesetodnevni pritvor, koji je potom 22. maja produžen za dva mjeseca. Posljednja odluka o produženju pritvora donesena je 25. avgusta.

Kovačević će 7. novembra odgovarati pred nikšićkim Sudom za prekršaje po prijavi Višeg tužilaštva da je prilikom govora na Grahovu u junu prošle godine raspirivao mržnju na nacionalnoj osnovi. Više tužilaštvo je 12. maja odbacilo krivičnu prijavu protiv Kovačevića za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, ocjenjujući da su se u njegovim radnjama stekli elementi prekršaja.

U Gornjem Zaostru je 8. avgusta postavljen, pa uklonjen spomenik četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Spomenik je zatim premješten u konak Manastira Đurđevi stupovi. Tužilaštvo je nekoliko puta tražilo od suda da naloži privremeno oduzimanje spomenika, a sutkinja Dubravka Popović je odbijala te zahtjeve.

Slučaj “državni udar” odnosi se na navodni pokušaj nasilnog preuzimanja vlasti u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora, 16. oktobra 2016. godine, u kojem su optuženi državljani Srbije i dvojica ruskih agenata, uz članove tadašnjeg Demokratskog fronta (DF). U prvostepenoj presudi, lideri tadašnjeg DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević (DNP) osuđeni su na po pet godina zatvora. Apelacioni sud je u februaru 2021. godine ukinuo tu presudu i vratio slučaj na ponovno suđenje, koje je kasnije završeno oslobađajućom presudom u julu 2023. godine, kojom su Mandić, Knežević i ostali optuženi – oslobođeni svih optužbi.

SDT je podnio žalbu na oslobađajuću presudu, u junu ove godine.

Mandić: Očekujemo predani rad

Da izveštaj, čiji je autor vrhovni državni tužilac Milorad Marković, neće dobiti podršku većine, nagovijestio je u četvrtak veče predsjednik Skupštine i lider NSD-a Andrija Mandić.

“Nijesam siguran da će izvještaj tužilaštva dobiti podršku u parlamentu sada kada se bude izjašnjavalo o njemu, a to će biti jedna veoma važna poruka”, rekao je Mandić u emisiji Argumenti na TVCG.

Kazao je da ga brine što postoji puno dokaza protiv (DPS) režima prije 2020, “a da tužilaštvo nije uradilo ništa”.

“Mi smo ohrabrivali i dali podršku, i vidimo - postoji jedan predmet, drugi predmet, negdje se ide po marginama. Mi očekujemo predani rad”, poručio je Mandić.

Kazao je da je u vrijeme vlasti DPS-a montiran “lažni državni udar”, pa se desilo da tužioci “koji su to radili, bili povezani sa najopasnijim narko-kriminalnim bandama u Evropi, a to su kavački i škaljarski klan”.

“I svi se nalaze po zatvora. Ne za taj lažni državni udar koji su montirali, već odgovaraju za vrlo teška krivična djela...Među njima su i policijski funkcioneri, svi su milioneri ili milijarderi. DPS, posebno njihov šef, pravi šef ne ovaj zvanični, treba prije ili kasnije da se suoči sa zakonom i posljedicama jedne strašne i opake vlasti koja je zloupotrebljavala i kontrolisala svaku poru života”, rekao je Mandić.

Za usvajanje izvještaja potrebna je prosta većina, odnosno da taster “za” pritisne više od polovine poslanika koji su prisutni na sjednici, pod uslovom da postoji kvorum (da je prisutna najmanje polovina od ukupnog broja poslanika, a to je 41 od 81).

“Vijesti” su Mandiću juče uputile pitanja da li će on i njegova partija glasati za izvještaj i ako neće, zašto neće.

Na zvanična pitanja “Vijesti” da li će podržati izvještaj tužilaštva nijesu odgovorili iz NSD-a, DNP-a, PES-a, BS-a, ni iz Socijalističke narodne partije (SNP).

Izvori “Vijesti” iz GP URA rekli su da ta partija još nije donijela odluku kako će glasati, ali im je sporno to što su objedinjeni izvještaji svih tužilaštava, pa bi oni podržali recimo izvještaj Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), ali za Vrhovno (VDT) nijesu sigurni.

Iz DPS-a “Vijestima” nijesu odgovorili hoće li podržati izvještaj.

Ako izvještaj ne dobije potrebnu većinu u Skupštini, to neće biti prvi put. To se desilo u novembru 2022. godina kada Skupština nije prihvatila Izveštaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2021. godinu, kao ni Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2021. godinu. Izvještaj se odnosio na period kada je v. d. VDT-a bio Dražen Burić.

Zbog neusvajanja izvještaja niko ne snosi nikakve posljedice.

Nezadovoljstvo zbog afere Telekom

Izvor “Vijesti” rekao je da su mnogi u parlamentarnoj većini nezadovoljni postupanjem tužilaštva u aferi Telekom.

Nakon više od šest godina u SDT-u, odbačena je krivična prijava Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u slučaju Telekom, protiv bivšeg šefa države Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i više drugih osoba koje je ta nevladina organizacija sumnjičila za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije.

MANS je potom Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavio prigovor, ali je i ta institucija ocijenila da je SDT donio pravilnu i zakonitu odluku. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović podnio je krajem septembra Tužilačkom savjetu predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića, jer nije postupao u zakonskim rokovima u predmetu Telekom.

U prijavi MANS-a navedeno je da se Đukanović i ostali terete da su “kroz organizovanje kriminalne grupe, koristeći privredne i poslovne strukture Crne Gore, preko uticaja na izvršnu vlast obezbijedili da Vlada omogući Mađar Telekomu da po povoljnijim uslovima kupi akcije manjinskih akcionara i tako dođe u posjed dvije trećine akcija Telekoma, a što je bio uslov za kupovinu državnog paketa akcija kompanije”.

Vlada je početkom oktobra, na predlog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, odlučila da država, kao oštećena, preduzme gonjenje počinilaca krivičnih djela u slučaju privatizacije Telekoma Crne Gore, kao supsidijarni tužilac, na osnovu člana 59 Zakonika o krivičnom postupku

U tom članu (stav 4) piše da “ako je državni tužilac odustao od optužnice, oštećeni može, preuzimajući gonjenje, ostati pri podignutoj optužnici ili podići novu”.

Prema istom zakonu, (član 294) sud će odlučiti da nema mjesta optužbi i da se krivični postupak obustavlja, ako ustanovi, između ostalog, da je “krivično gonjenje zastarjelo”.

Potpredsjednik Vlade i šef Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Momo Koprivica, kazao je ranije “Vijestima” da postoje dovoljni razlozi da gonjenje nije zastarjelo.

Rekao je da je tužilaštvo, “eksplicitno i potpuno korektno”, navelo da je u slučaju drugačijeg mišljenja države, kao oštećene, njoj na raspolaganju opcija iz ZKP-a (član 59), koju ona koristi.

Rekao je da zakonodavac ne propisuje ni u jednom članu zakona da se zastarjelost prekida isključivo preduzimanjem procesnih radnji u istrazi, što, prema njegovim riječima, znači da se neke radnje preduzete prije 2014, “nebitno koliko su iskreno preduzimane”, mogu smatrati takvim da prekidaju rokove zastarjelosti.

Naveo je da je drugi bitan aspekt priče da zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje da teče od izvršenja krivičnog djela, ali da, ako je posljedica nastupila kasnije, zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kad je ona nastupila.

“U ovom štetnom poslu, posljedice traju i do danas - vrijedan resurs se uz kršenje prava našao u rukama pravnog lica, u čijim rukama je i danas, uz lišavanje države i njenih građana, na nepropisan način. To je zaštitnik u pritužbi kvalitetno obradio, i držim da je u potpunosti u pravu”, objasnio je Koprivica.

Specijalni tužilac Vukas Radonjić rekao je početkom oktobra u emisiji “Načisto” na Televiziji Vijesti da zastarjelost krivičnog postupka onemogućava svakog tužioca da preduzme krivično gonjenje. Pojasnio je da je zastarjelost u predmetu Telekom za krivično djelo davanje mita nastupila u maju 2011, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja i zloupotreba službenog položaja putem pomaganja u martu 2015, a za krivično djelo pranje novca u maju 2016, dok je MANS krivičnu prijavu podnio 1. marta 2019.

Radonjić je dodao da jedino krivično djelo koje nije zastarjelo u trenutku podnošenja prijave, bilo primanje mita i primanje mita putem pomaganja.

“Međutim, zastarjelost za ovo krivično djelo nastupila je u maju 2021, i zbog toga ne postoji više mogućnost da se preduzme krivično gonjenje”, konstatovao je.

Tužilaštvo: Broj predmeta raste, ali i efikasnost tužilaca

U Izvještaju Državnog tužilaštva u 2024. godini, koji je u skupštinskoj proceduri od kraja marta, navodi se da je značajno porastao broj predmeta, intenzivnije se radi na slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, a zabilježena je rekordna zapljena imovine i novčanih sredstava.

U izvještajnom periodu formirano je 22.225 novih predmeta, a uz 13.092 predmeta iz ranijih godina, ukupno je u radu bilo 35.317 predmeta. To je više nego u 2023 (32.854) i prethodne dvije godine, što pokazuje trend rasta opterećenosti i istovremeno povećanu efikasnost sistema.

Prema izvještaju, riješeno je 21.315 predmeta, dok je indikator uspješnosti rješavanja priliva predmeta dostigao 95,9 odsto, što je, prema ocjeni Državnog tužilaštva, jedan od najboljih rezultata u posljednjoj deceniji.

U pogledu bilansa ostvarenih rezultata, procenat potvrđenih optužnica u postupku sudske kontrole je, kako se navodi, 95,97% iz nadležnosti osnovnih i viših tužilaštava.

U 2024. godini za koruptivna krivična djela podnijete su prijave protiv 1.032 lica, što je u odnosu na 2023. godinu smanjenje za 4,88%, a u odnosu na 2022. povećanje od 6,94%.

“U odnosu na 2021. to je povećanje od 41,95%, u odnosu na 2020. od 88,32%, a u odnosu na 2019. godinu 124,84%. Od ukupnog broja prijava u radu, riješeno je 74,72%. Specijalno državno tužilaštvo je za krivična djela visoke korupcije podnijelo pet optužnica protiv 12 lica i tri optužna predloga protiv četiri lica”, piše u izvještaju.

Marković i Novović neće na kontrolno saslušanje

Izvor “Vijesti” iz tužilaštva rekao je da ni vrhovni državni tužilac Milorad Marković ni specijalni državni tužilac Vladimir Novović neće doći na kontrolno saslušanje u vezi sa slučajem Telekom, koje je zakazano za sljedeću sedmicu, jer smatraju da to nije po zakonu.

Kontrolno saslušanje na temu: “Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća Telekom”, zakazano je za 20. oktobar na sjednici Odbora za politički sistem i pravosuđe.

( Biljana Matijašević, Aljoša Turović, Mihailo Jovović )