Ukrajina i evropski lideri zabrinuto očekuju samit Trampa i Putina nakon sastanka u Bijeloj kući

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao je u Vašington nadajući se da će dobiti potvrde oko novog oružja, ali se umjesto toga sastao sa američkim predsjednikom koji je nedavno bio spreman da posreduje u mirovnom sporazumu kako bi se okončao rat u Ukrajini koji traje duže od tri godine.

Zelenski je napustio sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom 17. oktobra, a da nije dobio dugo tražene krstareće rakete Tomahavk. Sada se nalazi u pripremi za novu fazu diplomatije koju vode SAD, dok američki i ruski zvaničnici postavljaju temelje za potencijalni sporazum na predstojećem samitu između Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Budimpešti.

"Neka obojica proglase pobjedu, neka istorija odluči!", napisao je Tramp na društvenim mrežama nakon sastanka sa Zelenskim, rekavši da je obojici lidera ove sedmice rekao da je "vrijeme da se zaustavi ubijanje i da se napravi DOGOVOR!".

Nakon sastanka, koji je Zelenski opisao kao produktivan, ukrajinski predsjednik je razgovarao telefonom sa evropskim liderima – uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, predsjednika Finske i premijere Velike Britanije, Italije, Norveške i Poljske – i rekao da računa na Trampa da će izvršiti pritisak na Putina "da zaustavi ovaj rat".

Evropski lideri su ponovo potvrdili svoju podršku Kijevu i rekli da će nastaviti rad na razvoju mirovnog plana za Ukrajinu, kao i opcije za povećanje pritiska na Moskvu kroz sankcije i korišćenje zamrznute ruske državne imovine.

"Najvažnije je sada zaštititi što više života, osigurati bezbjednost Ukrajine i ojačati sve nas u Evropi. Upravo na tome radimo", rekao je Zelenski kasnije o pozivu na svom Telegram kanalu.

Međutim, analitičari i ukrajinski zastupnici rekli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da nedostatak obaveza oko raketa Tomahavk, još jedan samit između Putina i Trampa i očigledno ublažavanje retorike američkog predsjednika prema Putinu nakon sedmica prijetnji sankcijama i potencijalnim isporukama oružja podižu nivo zabrinutosti u Kijevu.

Dok je Volodimir Dubovik, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Odesi, rekao za RSE da Trampovo ublažavanje tona prema Ukrajini u poređenju sa ranijim sastancima sa Zelenskim ove godine odražava "pozitivnu dinamiku", drugi ne dijele njegov optimizam.

"Iznenađena sam kada čujem da moje kolege imaju velika očekivanja od ove sezone pregovora", rekla je za RSE Solomija Bobrovska, ukrajinska zastupnica koja je članica Odbora za nacionalnu sigurnost parlamenta, misleći na sastanak u Bijeloj kući i samit zakazan za naredne sedmice u Budimpešti.

"Ako možemo da pomjerimo Trampovo raspoloženje prema Rusiji čak i milimetar dalje, a takođe i bliže Ukrajini, onda će to biti dobro", dodala je.

Od Tomahavka do samita u Mađarskoj

Sličnu nelagodu dijeli i Aleksandar Suško, izvršni direktor Međunarodne fondacije za preporod sa sjedištem u Kijevu.

"Čini se da je Tramp samo djelimično na strani [Ukrajine]", rekao je za RSE. "Stoga je veoma važno ostati trezven i uzdržan ovdje".

U sedmicama koje su prethodile njegovom sastanku sa Zelenskim, Tramp je razmišljao o slanju raketa Tomahavk Kijevu, jer se činilo da je ljut na Putina zbog njegovog odbijanja da pregovara o sporazumu o okončanju rata.

Ključni razlog za brzo organizovano putovanje Zelenskog u Vašington bila je mogućnost da Ukrajina dobije rakete, koje su sposobne da pogode ciljeve na udaljenosti do 2.500 kilometara.

Ali telefonski poziv između Putina i Trampa 16. oktobra, koji se dogodio dok je ukrajinski predsjednik bio u tranzitu za Sjedinjene Države, promijenio je to budućim sastankom dvojice lidera zakazanim za naredne sedmice u mađarskoj prijestonici.

Na konferenciji za novinare nakon sastanka u Bijeloj kući, Zelenskog su pitali o raketama i šta su mu rekli američki zvaničnici.

"Želimo [ih] mnogo... potrebne su nam", rekao je. "Niko nije otkazao ovaj dijalog, ovu temu".

Kasnije je Tramp ponovio da želi da Sjedinjene Države zadrže svoje oružje. "Želimo i Tomahavke. Ne želimo da poklanjamo stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju", rekao je.

Zelenski je takođe rekao da je otvoren za bilateralne ili trilateralne razgovore o okončanju rata.

"Ne isključujem da će [oružje dugog dometa] jednog dana biti upotrijebljeno, ali [ono] definitivno neće biti upotrijebljeno u narednim sedmicama", rekao je za RSE Viktor Šlinčak, predsjednik odbora Instituta za svjetsku politiku.

Sve oči uprte u Budimpeštu

Trampova odluka da organizuje još jedan visokoprofilni samit sa Putinom donekle je promijenila računicu za Kijev, rekao je za RSE Georgij Čižov, šef Centra za promociju reformi sa sjedištem u Kijevu.

"[Tramp] misli da može da pobijedi, da može da dovede Putina za pregovarački sto", rekao je Čižov.

Prema riječima ruskog savjetnika za inostranu politiku Jurija Ušakova, Putin je upozorio Trampa da dozvoljavanje Ukrajini da kupi Tomahavke "neće promijeniti situaciju na bojnom polju, ali će nanijeti značajnu štetu odnosima između naših zemalja".

Američki zvaničnici navodno planiraju više sastanaka na nižem nivou sa svojim ruskim kolegama kao što je bio slučaj prije sastanka na Aljasci između Trampa i Putina u avgustu.

Američku stranu će predvoditi državni sekretar Marko Rubio umjesto specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, prema pisanju Volstrit žurnala.

Tramp je do sada bio oprezan u pogledu pojačavanja pritiska na Putina, ali je njegova administracija takođe proširila razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom kako bi joj pomogla da napadne ciljeve unutar Rusije i uvela je visoke tarife jednom od glavnih trgovinskih partnera Moskve, Indiji, zbog kupovine ruske nafte.

Početkom oktobra, Trampova administracija je takođe sankcionisala najvećeg srpskog dobavljača nafte i gasa, koji je u većinskom vlasništvu ruskog državnog energetskog giganta Gazproma.

Ruski zvaničnici takođe izgleda pripremaju sopstvene ponude koje će predstaviti američkoj strani u razgovorima.

Kiril Dmitrijev, šef ruskog suverenog fonda, oživio je ideju o izgradnji tunela ispod Beringovog mora kako bi se Rusija i Sjedinjene Države povezale preko Aljaske i predložio da ga izgradi kompanija Ilona Maska "Boring Company".

( Radio Slobodna Evropa )