Zelenski poručio da je spreman za mirovne pregovore u Budimpešti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin odlaže prave mirovne pregovore i izbjegava sastanak jer bi to podrazumijevalo konkretne dogovore i moguće ustupke za okončanje rata
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman sjesti za pregovarački stol u Budimpešti radi postizanja mira, ističući da sumnja u spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini, koji je počeo prije više od tri godine.
"Nisam siguran da je Putin već spreman da završi ovaj rat. Mislim da možda želi da se vrati agresijom", rekao je Zelenski u intervjuu za NBC koji je emovan 19. oktobra.
Zelenski smatra da Putin odlaže prave mirovne pregovore i izbjegava sastanak jer bi to podrazumijevalo konkretne dogovore i moguće ustupke za okončanje rata.
Takođe je pozvao na dodatni pritisak na ruskog lidera, rekavši da se Putin "plaši sankcija" i mjera koje bi mogle dodatno pritisnuti rusku ekonomiju.
Ove izjave uslijedile su nakon što je američki predsjednik Donald Tramp 17. oktobra u Vašingtonu ugostio Zelenskog na razgovorima o budućim mirovnim pregovorima.
Zelenski je na ovo, trećem ovogodišnjem sastanku u Bijeloj kući, planirao razgovarati o mogućem sporazumu prema kojem bi Ukrajina ponudila Sjedinjenim Državama tehnologiju za dronove, u zamjenu za rakete dugog dometa "Tomahawk".
Međutim, Tramp je pokazao rezervu prema ideji o isporuci tog oružja Ukrajini i pozvao je Rusiju i Ukrajinu da odmah prekinu borbe, poručivši da je "proliveno dovoljno krvi".
Zelenski je izjavio da je pitanje "Tomahawka" vrlo osjetljivo za Ruse i da se Putin "plaši da bi Sjedinjene Države mogle isporučiti to oružje Ukrajini", jer bi ono omogućilo Kijevu da pogodi strateške vojne ciljeve i infrastrukturu u Rusiji.
"Dobro je što predsjednik Tramp nije rekao 'ne', ali za sada nije rekao ni 'da'", rekao je Zelenski.
Tramp je takođe najavio da planira sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti u narednim sedmicama.
U intervjuu za NBC, Zelenski je ponovio spremnost da učestvuje u mirovnim pregovorima, uz učešće Sjedinjenih Država i Rusije.
Dodao je i da bi prekid vatre bio preduvjet za početak pregovora.
"Ako želimo da zaustavimo ovaj rat i započnemo mirovne pregovore, moramo ostati tamo gdje jesmo i ne davati Putinu ništa dodatno samo zato što to traži", kazao je.
Vašington Post je 18. oktobra objavio da je Putin, tokom telefonskog razgovora s Trampom 16. oktobra, zahtijevao da Kijev Rusiji preda potpunu kontrolu nad Donjeckom oblasti, predstavljajući to kao uvjet za okončanje rata.
Tramp se javno nije izjasnio o tom zahtjevu i nije ga podržao u saopćenju nakon sastanka sa Zelenskim.
"Treba da stanu tamo gdje jesu. Neka obje strane proglase pobjedu — istorija će odlučiti", napisao je Tramp na društvenim mrežama 17. oktobra.
Očekuje se da bi teritorijalni ustupci mogli biti dio eventualnog mirovnog sporazuma, ali nije jasno na šta bi Putin pristao, niti šta bi Ukrajina mogla pravno ponuditi.
Ustav Ukrajine predviđa da svaka promjena teritorije mora biti odobrena na referendumu, koji nije moguće održati dok je na snazi ratno stanje uvedeno nakon ruske invazije 2022. godine.
Uoči planiranog samita u Budimpešti, američki i ruski zvaničnici, prema navodima medija, planiraju održati više pripremnih sastanaka nego što ih je bilo uoči augustovskog susreta Trampa i Putina na Aljasci.
Ukrajinski napadi na energetska postrojenja i noćni udari Moskve
U međuvremenu, situacija na terenu u Ukrajini ostaje napeta. Moskva je protekle noći izvela više napada na ukrajinske gradove i stambena područja, dok je Kijev gađao energetska postrojenja unutar Rusije.
Ukrajinski dronovi napali su 19. oktobra gasno postrojenje u ruskom gradu Orenburgu, što je primoralo postrojenje da obustavi prijem gasa iz susjednog Kazahstana, saopćilo je Ministarstvo energetike.
Ovo je prvi prijavljeni napad na postrojenje koje je dio gasno-kemijskog kompleksa Orenburg, kojim upravlja ruski državni energetski gigant "Gasprom".
Kompleks obrađuje gas iz naftno-gasnog polja Orenburg, kao i iz kazahstanskog polja Karačaganak.
Ministarstvo energetike Kazahstana saopštilo je da ih je "Gasprom" obavijestio o pričinjenoj šteti, ali da još nije objavljeno kada bi postrojenje moglo ponovo početi s radom.
Rafinerija nafte u gradu Novokujbiševsku, u ruskoj Samarskoj oblasti, udaljena gotovo 1.000 kilometara od linije fronta, takođe je pogođena ukrajinskim napadima dronovima.
Generalštab Ukrajine potvrdio je da su izvedeni napadi na oba postrojenja, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da Kijev "odgovara na svaki ruski napad".
"Došlo je do povećanja i dometa i preciznosti naših dalekometnih udara po Rusiji. Praktično, svakog dana ili svaka dva, gađaju se ruske rafinerije nafte. To doprinosi vraćanju Rusije u stvarnost", rekao je Zelenski.
Tokom posljednjih mjeseci Ukrajina je pojačala napade na rusku energetsku infrastrukturu, što, prema svemu sudeći, izaziva nestašice goriva i rast cijena u samoj Rusiji.
Naftni terminal u Novokujbiševsku pogođen je i prošlog mjeseca, kada je Generalštab Ukrajine saopštio da je infrastruktura pretrpjela znatna oštećenja.
Rusija je 18. oktobra napala ukrajinske gradove koristeći vođene bombe, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Harkov, Sumi i Zaporižje bili su među gradovima pogođenim vođenim bombama koje su bacili ruski borbeni avioni, prema podacima ukrajinskih snaga protuzračne odbrane.
Četiri osobe su povrijeđene u stambenom naselju grada Lozova u Harkivskoj oblasti, saopštila je Državna služba za vanredne situacije. Ruski dronovi su također prijavljeni iznad Černigova i Dnjepropetrovska.
Nisu dostupni detalji o mogućim žrtvama, ali u Černigovu je pogođen energetski objekat, što je izazvalo nestanak struje za oko 17.000 potrošača na sjeveru zemlje, prema podacima regionalnog dobavljača energije.
( Radio Slobodna Evropa, Da.M. )