Đuranović: Neograničeni uvoz glavni uzrok problema, država mora reagovati

"Ovo što se dešava kod nas, da s jedne strane imamo rast uvoza, a s druge da se mlijeko prosipa, ne dešava se nigdje u svijetu. Svaka država štiti svoje tržište, a mi to ne radimo", kazao je predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije u PKCG-u

3715 pregleda12 komentar(a)

U Crnoj Gori je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u prvih osam mjeseci ove godine dostigao vrijednost od 58 miliona eura, što je rast od 5,8 odsto, dok domaća proizvodnja stagnira.

Predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori Crne Gore Milutin Đuranović, gostujući u "Bojama jutra", ocijenio je da je neograničeni uvoz glavni uzrok problema i da država mora reagovati.

“Ovo što se dešava kod nas, da s jedne strane imamo rast uvoza, a s druge da se mlijeko prosipa, ne dešava se nigdje u svijetu. Svaka država štiti svoje tržište, a mi to ne radimo”, rekao je Đuranović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora godišnje uvozi hranu i piće u vrijednosti većoj od milijardu eura, dok je direktna podrška poljoprivredi svega 27 miliona, odnosno 0,7 odsto budžeta. U zemljama regiona i Evropske unije, ističe, taj procenat je višestruko veći.

Đuranović kaže da domaći proizvođači mogu konkurisati kvalitetom, ali da bez većih subvencija i zaštitnih mjera ne mogu opstati na tržištu na kojem su uvozni proizvodi često i do 30 odsto jeftiniji.

“Kada kupite domaće, novac ostaje u Crnoj Gori. Kada kupite uvozno, finansirate zdravstvo, školstvo i razvoj druge države”, podsjetio je on.

On smatra da država mora razmotriti mjere koje su predviđene CEFTA sporazumom, uvođenje kvota, privremene zabrane ili povećanja carina, ukoliko se domaće tržište ocijeni ozbiljno ugroženim.

Iako je akcija sniženih cijena domaćih jogurta, koja traje do 1. novembra, spriječila da farmeri proliju višak mlijeka, Đuranović upozorava da se situacija može ponoviti ukoliko se ne preduzmu sistemske mjere.

“Poljoprivreda nije čin, već proces koji traje decenijama. Ako danas posadimo voćku ili kupimo tele, treba nekoliko godina da vidimo rezultat. Zato država mora imati jasnu, dugoročnu strategiju razvoja poljoprivrede”, poručio je.