Kamping - luksuzan i tražen: Turistički kampovi u Evropi bilježe veliki rast, u Crnoj Gori ih registrovano četrdesetak

Turistički kampovi u Evropi imali su u 2023. godini 92 miliona posjetilaca, koji su ostvarili 407 miliona noćenja i potrošili 7,8 milijardi eura, pokazuje zvanična turistička statistika za ovaj najbrže rastući vid turizma nakon pandemije iz 2020. godine.

U Crnoj Gori postoji 40 registrovanih kampova, dok zvaničnih podataka o posjeti i noćenjima nema.

Kamping asocijacija Crne Gore osnovana je tek prije godinu, a njen predsjednik Veselin Bajčeta kazao je “Vijestima” da vjeruje da Crna Gora ima veliki, još neiskorišćen potencijal za razvoj kamping turizma.

“Naš cilj je da kroz zajednički rad podignemo vidljivost kamping ponude, pomognemo kampovima da ispune evropske standarde, ali i da utičemo na stvaranje boljeg poslovnog ambijenta. Želimo da Crna Gora postane prepoznata kao zemlja autentičnih, zelenih i porodičnih kampova. Želimo da pokažemo da kampovanje nije samo boravak u prirodi, već i način da se doživi autentična Crna Gora, od mora do planina. Takođe, želimo da razbijemo predrasude koje još postoje o kampingu. Danas kampovanje nije samo spavanje u šatoru, već je to moderan, održiv i veoma tražen oblik turizma. Sve više putnika ga bira zbog slobode, jednostavnosti i povezanosti s prirodom”, kazao je Bajčeta.

On navodi da trenutno okupljaju oko 40 članova, a kako je ovo prva godina aktivnog rada, proces učlanjivanja još traje.

“Osim postojećih kampova, sarađujemo sa više od deset lokacija širom Crne Gore, od primorja do sjevera. Zajedno sa vlasnicima unapređujemo kampove ili pomažemo seoskim domaćinstvima da ponude ovakav smještaj. Moj lični utisak, nakon što sam posjetio većinu kampova u Crnoj Gori, jeste da je ovo jedan od rijetkih segmenata turizma koji svake godine bilježi stvarni napredak. To se vidi ne samo kroz veći broj kampova, već i kroz kvalitet infrastrukture, ponude i iskustva za goste. Kampovi danas nude mnogo više od smještaja: aktivnosti u prirodi, lokalnu gastronomiju, porodičnu atmosferu i osjećaj slobode koji kampovanje donosi. Zbog svega ovoga, Crna Gora više nije samo prolazna destinacija za kampere koji putuju ka Albaniji ili Grčkoj. Sve više njih dolazi ovdje planski i ostaje duže”, naveo je Bajčeta.

Sezona od aprila do oktobra

On kaže da je njihov fokus sada na razvoju sektora, stvaranju boljih uslova za kampove i promociji Crne Gore kao kamping destinacije.

“Ako nastavimo ovim putem, vjerujem da će i brojke, od posjećenosti do kapaciteta, prirodno rasti. Zanimljivo je da je kod kampova sezona znatno duža nego kod klasičnih vidova turizma. Mnogi naši kampovi počinju s radom već u aprilu, a gosti dolaze sve do kraja oktobra. Čak ima kampova koji u jeku sezone bilježe manji broj gostiju, dok su u proljećnim i jesenjim mjesecima gotovo popunjeni - što pokazuje da se sezona kod kampova ravnomjernije raspoređuje tokom godine”, kazao je Bajčeta.

Ono što ih posebno raduje u Asocijaciji jeste da kampovi u centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore sve bolje rade i privlače sve veći broj gostiju.

“Posebno se ističu novi i postojeći kampovi uz rijeke Zetu i Moraču, kao i kampovi u Nikšiću pored jezera Krupac, koji postaju sve popularniji među domaćim i stranim turistima. U opštinama gdje do skoro nije bilo nijednog kampa već se najavljuju novi za narednu sezonu, što pokazuje da se ponuda širi i da kamping postaje sve prepoznatljiviji i izvan primorja. S druge strane, nažalost, kamping se polako povlači sa juga zemlje. Tradicionalne destinacije, poput Ulcinja, Utjehe i Buljarice, i dalje drže svoje mjesto, ali razvoj obale je, nažalost, u velikoj mjeri usmjeren ka gradnji i betonu - a to jednostavno nije ambijent u kojem se kamperi osjećaju dobro. Ljudi koji kampuju traže mir, prirodu i autentično iskustvo, upravo ono što centralna i sjeverna Crna Gora sada sve više nude. Zato je jedan od naših glavnih ciljeva da podržimo razvoj kampova u tim sredinama i da kroz zajedničke projekte pokažemo da kamping može biti snažan stub održivog i decentralizovanog turizma u Crnoj Gori”, naveo je Bajčeta.

Crna Gora hvata korak sa trendom

Evropski i svjetski trendovi pokazuju da je kamping u posljednjih nekoliko godina doživio pravi procvat.

“Od pandemije korone, ljudi su se masovno okrenuli prirodi, slobodi i sigurnosti koju ovakav način putovanja nudi. Od tada, kamping industrija bilježi konstantan rast - od prodaje kamp vozila i opreme, do broja novih kampova koji se otvaraju širom Evrope. Crna Gora je tu dobro uhvatila korak s trendom: ponuda se širi, kampovi su sve uređeniji, a sve to garantuje da će sve veći broj kampera koji tokom ljeta kruže Evropom svratiti i kod nas. Na ruku nam ide i to što smo relativno blizu velikim ‘kamping nacijama’. Nijemcima ili Slovencima ne treba više od 24 sata vožnje da dođu do Crne Gore, što značajno utiče na njihov izbor destinacije. Kada se na to doda činjenica da su cijene, naročito na sjeveru zemlje, daleko povoljnije nego recimo u Hrvatskoj, jasno je zašto interesovanje raste. A ono što nas posebno izdvaja jeste gostoprimstvo. To stranci prepoznaju odmah - gotovo svi gosti s kojima sam razgovarao pominju tu toplinu i spontanost Crnogoraca, onu kafu i rakiju koje dobiju čim stignu. To je naš pravi adut i nešto što se ne može kopirati”, kazao je Bajčeta.

Ove godine su primijetili i zanimljiv efekat iz regiona - Grčka je nakratko uvela stroga ograničenja na “free camping”, što je mnoge tradicionalne kampere usmjerilo ka drugim zemljama.

“Zbog naše veličine i raznovrsnosti, dio tih gostiju je došao i u Crnu Goru, što se odmah osjetilo po većoj popunjenosti kampova. Sve u svemu, mislim da se Crna Gora prirodno uklapa u evropski talas povratka prirodi. Ljudi traže autentičnost, mir i lokalni šarm - a to je upravo ono što naši kampovi nude”, smatra Bajčeta.

Početak jedne dobre priče

Njihovi planovi su da unaprijede kamping infrastrukturu i da rade na promociji.

“Planiramo izradu digitalnog i štampanog vodiča sa svim kampovima, mapa sa rutama za putovanje kroz zemlju, kao i drugih materijala koji su standard u svakoj ozbiljnoj kamping destinaciji. Na taj način želimo da pomognemo i našim turističkim institucijama, posebno onima koje se bave promocijom aktivnog turizma, jer je kamping njegov prirodni dio. Pored toga, dosta radimo na edukaciji, umrežavanju i pomoći onima koji žele da otvore nove kampove ili prilagode svoja seoska domaćinstva za ovu vrstu turizma. Na našem sajtu www.kacg.me nalaze se svi kontakti, pa pozivam čitaoce da nam se jave ako žele da doprinesu razvoju kamping ponude - bilo kroz ideju, saradnju ili zajednički projekat. Veliki fokus stavljamo i na međunarodnu saradnju. Već imamo kontakte i zajedničke aktivnosti sa kamping asocijacijama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, a nedavno smo postali punopravni članovi svjetske i evropske kamping asocijacije, što nam otvara potpuno nove mogućnosti za razvoj i promociju Crne Gore na međunarodnoj sceni. Planova ima mnogo, ali idemo korak po korak. Važno je da se vidi da kamping u Crnoj Gori ima budućnost i da je ovo samo početak jedne dobre priče”, kazao je Bajčeta.

Trend da gosti sve duže borave

Za razliku od hotela i privatnog smještaja, gdje postoje trendovi da turisti sve kraće borave, kod kamping turizma trendovi su potpuno drugačiji.

“Posjećenost kampova u Crnoj Gori iz godine u godinu je sve bolja, što potvrđuju i povratne informacije koje dobijamo od vlasnika kampova i gostiju. Gosti dolaze iz cijele Evrope, najviše iz Njemačke, Poljske, Francuske, Holandije i Češke, i, što je posebno zanimljivo, sve češće ostaju duže nego ranije. Mnogi planiraju da ‘samo prenoće’, pa na kraju ostanu nekoliko dana, što najbolje govori o kvalitetu ponude i iskustva koje kampovi u Crnoj Gori pružaju”, naveo je Bajčeta.

Infrastruktura najveći izazov, potrebno i da ih država prepozna

Bajčeta navodi da ni oni nisu izuzeti od onoga s čime se suočava cijeli turizam u Crnoj Gori.

“Infrastruktura je i dalje najveći izazov. Počev od gužvi na graničnim prelazima i na dionicama poput Tivatskog polja, pa do osnovnih stvari kao što su stabilno napajanje strujom, pristupna putna mreža i vodosnabdijevanje - to su problemi koje mnogi vlasnici kampova svakodnevno osjećaju. Tu su i manji, ali važni detalji - loše označeni putevi, nedostatak signalizacije i, nažalost, problem otpada koji jednostavno ne bi smio da postoji, pogotovo u prirodnim zonama gdje su kampovi smješteni. Sve to zajedno utiče na utisak koji gosti nose iz Crne Gore, i zato bi lokalne samouprave mogle mnogo da pomognu rješavanjem tih osnovnih pitanja”, ukazao je Bajčeta.

On navodi da kamping više nije mala niša od ukupnog turizma, već način odmora koji donosi visoko platežne goste, produžava sezonu i promoviše održiv turizam, i da ga država treba da prepozna kao ozbiljan i rastući segment turizma.

“Potrebna je jasna strategija, bolja regulativa i više razumijevanja za specifične potrebe kampova. Ako se taj okvir postavi pametno, kamping može postati jedna od najzdravijih i najodrživijih grana našeg turizma. Bilo bi korisno da država uvede posebne podsticaje za male kampove i ruralna domaćinstva koja žele da se uključe u ovu granu turizma, konačno prepozna kao važan segment u strateškim dokumentima razvoja turizma. Na kraju, kamping nije samo turizam - to je način da se doživi Crna Gora onakva kakva zaista jeste: prirodna, gostoljubiva i slobodna”, smatra Bajčeta.

( Goran Kapor )