Pljačka vijeka i nacionalna sramota
Krađa kraljevskih dragulja iz Luvra otvorila pitanje lošeg obezbjeđenja najvećeg muzeja na svijetu
Francuska će preispitati zaštitu kulturnih objekata širom zemlje i pojačati bezbjednost ako bude potrebno, saopštili su juče zvaničnici, dok je u toku potraga za četvoricom ljudi koji su izveli smjelu pljačku usred bijela dana u muzeju Luvr.
U akciji koju su pojedini političari nazvali “nacionalnom sramotom”, lopovi su upotrijebili kran da razbiju prozor na spratu i provale u Luvr, zatim su ukrali neprocjenjive predmete iz dijela u kojem se čuvaju francuski kraljevski dragulji, prije nego što su pobjegli na motociklima.
Pljačka, koju su pojedini listovi nazvali “pljačkom vijeka”, našla se na naslovnicama širom svijeta. Muzej, koji je zatvoren nakon razbojništva u nedjelju ujutro, ostao je zatvoren i juče.
Provala je pokrenula neugodna pitanja o bezbjednosti muzeja, u kojem se nalaze umjetnička djela poput Mona Lize i koji je tokom 2024. godine posjetilo 8,7 miliona ljudi.
Ministar pravde Žerar Darmanen ocijenio je da je krađa prikazala Francusku u veoma lošem svjetlu. Opozicioni političari kritikovali su vladu zbog, kako su nazvali, nacionalnog poniženja u trenutku kada je zemlja već pogođena dubokom političkom krizom.
“Ono što je sigurno jeste da smo podbacili”, rekao je Darmanen za radio Frans Enter. “Neko je uspio da doveze kamion s kranom usred Pariza, da ljudi uđu, za nekoliko minuta uzmu neprocjenjive dragulje i učine da Francuska izgleda jadno”.
Ministarka kulture i ministar unutrašnjih poslova održali su juče vanredni sastanak i saglasili se da od visokih zvaničnika širom Francuske zatraže “da odmah procijene postojeće bezbjednosne mjere u kulturnim institucijama i pojačaju ih ako je potrebno”, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
“Predugo smo brinuli o bezbjednosti posjetilaca, ali ne i o bezbjednosti umjetničkih djela”, rekla je ministarka kulture Rašida Dati za M6TV, dodajući da se nada da izmijeniti pravila o javnim nabavkama kako bi se ubrzalo unapređenje bezbjednosti u muzejima.
Pljačka je trajala između šest i sedam minuta, a izvela su je četvorica ljudi koji nisu bili naoružani, ali su prijetili čuvarima brusilicama, izjavila je u nedjelju pariska tužiteljka Lor Beko.
Istraga je povjerena specijalnoj policijskoj jedinici koja ima visok stepen uspjeha u rješavanju pljački velikog profila, rekao je u nedjelju ministar unutrašnjih poslova Loren Njunez.
Juče nije bilo novih informacija o toku istrage.
Darmanen je rekao da će razbojnici, koji su još uvijek u bjekstvu, na kraju biti pronađeni. Međutim, to nije umirilo ogorčenje zbog krađe.
Ova pljačka “predstavlja nepodnošljivo poniženje za našu zemlju. Dokle će ići raspad države?”, napisao je Žordan Bardela, lider krajnje desničarske partije Nacionalno okupljanje, na platformi X.
Fransoa-Ksavier Belami iz konzervativne Republikanske partije nazvao je incident “simptomom zemlje koja nije u stanju da zaštiti svoje nasljeđe”.
Ukradeni nakit uključuje tijaru iz kompleta nakita kraljica Marije-Amelije i Hortenzije, iz ranog 19. vijeka, kao i minđušu koja je dio para iz safirnog kompleta istih kraljica.
Kruna carice Evgenije pronađena je ispred muzeja. Lopovi su, izgleda, ispustili taj komad, napravljen od zlata, smaragda i dijamanata, dok su bježali.
U međuvremenu, muzej koji je trebalo juče ponovo bude otvoren, ostao je zatvoren.
“Kupio sam ulaznice prije više od mjesec dana, tako da je to, onako, pomalo tužno”, rekao je Semjuel Hoja, 28-godišnji turista iz Kolumbije.
Merijen Dej, posjetiteljka iz Sjedinjenih Država, kazala je da je šokirana pljačkom: “Imate osjećaj da bi muzej poput ovog trebalo da ima obezbjeđenje koje bi spriječilo nešto takvo.”
Kristofer Marinelo, osnivač organizacije Art Recovery International, koja se bavi pronalaženjem ukradene umjetnosti, rekao je da se većina muzeja žali kako nema dovoljno sredstava za bezbjednost. “Luvr je jedan od najbogatijih muzeja na svijetu. Ako su mogli da udare na njega, onda je svaki muzej ranjiv”, rekao je on za Rojters.
Problem bezbjednosti unutar najpoznatijeg muzeja na svijetu datira godinama unazad. Još 1998. godine, tadašnji direktor Luvra, Pjer Rozenberg, upozorio je da jaye bezbjednost muzeja “krhka” nakon što je usred dana ukradena slika francuskog majstora Kamija Koroa.
Sindikati su saopštili da je bezbjednost muzeja narušena zbog smanjenja broja zaposlenih u posljednjih nekoliko godina, iako je posjećenost muzeja naglo porasla. Jedan sindikalni izvor, koji je želio da ostane anoniman, rekao je za AFP da je u muzeju tokom proteklih 15 godina ukinuto oko 200 radnih mjesta sa punim radnim vremenom, od ukupno gotovo 2.000 zaposlenih. “Ne možemo funkcionisati bez fizičkog nadzora”, rekao je taj izvor.
Sredinom juna, zaposleni u muzeju održali su kratki štrajk upozorenja protestujući zbog “nedostatka osoblja”, za koji su naveli da im onemogućava da obavljaju svoje dužnosti.
“Ova pljačka dogodila se nekoliko mjeseci nakon što su zaposleni u muzeju upozorili na bezbjednosne propuste”, rekao je zamjenik gradonačelnice Pariza, David Belijar iz Zelene partije. “Zašto su ih uprava muzeja i ministarstvo ignorisali?”, napisao je on na platformi X.
Luvr je posljednji u nizu francuskih muzeja koji je postali meta. Prošlog mjeseca lopovi su provalili noću u Prirodnjački muzej u Parizu i ukrali šest kilograma zlatnih grudvica.
“Muzeji su sve češće na meti zbog vrijednih djela koja čuvaju”, saopštila je početkom mjeseca Centralna kancelarija za borbu protiv trgovine kulturnim dobrima (OCBC) za agenciju Frans pres.
Zlatni predmeti “posebno su izloženi, naročito zato što bezbjednost muzeja nije jednaka bezbjednosti banke”, dodali su iz kancelarije.
Vlasti i stručnjaci iz svijeta umjetnosti nagađaju ko su osumnjičeni i gdje bi ukradeni Luvrovi dragulji mogli završiti.
Predsjednik renomirane aukcijske kuće Drouot Patrimoine, Aleksandar Žikelo, rekao je u nedjelju da mu je “teško povjerovati” da su dragulji ukradeni iz Luvra po narudžbi, ocijenivši da ih je nemoguće prodati u sadašnjem stanju. “U ovoj operaciji najteži dio nije krađa, već preprodaja”, rekao je on za televizijski kanal LCI.
Stručnjaci koji prate trendove u međunarodnom kriminalu povezanom s umjetninama smatraju da je pljačka u Luvru najnoviji primjer pljački tipa “razbij i uzmi”, koje su više usmjerene na materijalnu vrijednost dragog kamenja ili metala nego na značaj samih artefakata - obrazac koji se u posljednjoj deceniji ponavlja u Njemačkoj, Britaniji i Sjedinjenim Državama. Lokacija, kako navode, vjerovatno je bila od sporednog značaja za počinioce.
“Možda ćete se zapitati zašto lopovi koji žele da ukradu skupocjeni nakit provaljuju u svjetski poznat muzej, a ne u prodavnicu Kartijea”, rekao je Kristofer A. Marinelo, jedan od vodećih stručnjaka za pronalaženje ukradenih umjetnina. “Odgovor je jednostavan: zato što je u današnje vrijeme prodavnica Kartijea bolje obezbijeđena”.
( N.B. )