Svi jednaki, ali su neki “jednakiji”: Šta znači ideja o novim članicama EU bez prava veta

Ideja da se nove države primaju u EU bez prava veta za Crnu Goru bi mogla značiti jačanje anti-evropske retorike, smatraju sagovornici “Vijesti” i upozoravaju da bi to šire stvorilo percepciju postojanja članica “prvog i drugog reda”, što bi narušilo kredibilitet Unije i oslabilo podršku građana integracijama.

Istovremeno, ocjenjuju da bi se negativni efekti za Crnu Goru mogli izbjeći ako Podgorica na vrijeme ispuni obaveze i uđe u EU po postojećim pravilima.

Novinar i analitičar Željko Pantelić “Vijestima” je rekao da je Crna Gora možda i jedina država koja može da uđe u EU po sadašnjim pravilima.

“Eventualno i Albanija bi mogla da se prikači ako (Edi) Rama ispuni ambiciozna i teška obećanja za rješavanje mnogo zahtjevnijih i rizičnijih problema od onih koje ima Crna Gora”, kazao je Pantelić komentarišući informaciju da bi nove zemlje mogle da se pridruže Evropskoj uniji bez punog prava glasa, u potezu koji bi mogao učiniti lidere poput mađarskog premijera Viktora Orbana sklonijim da prihvate, recimo, priključenje Ukrajine bloku.

Pozivajući se na nezvanične izjave trojice evropskih diplomata i jednog zvaničnika EU, Politiko je u ponedjeljak objavio da je predlog za izmjenu pravila članstva u EU još u ranoj fazi i morale bi ga odobriti sve postojeće članice.

“Ideja je da nove članice steknu puna prava tek nakon što Unija sprovede reforme koje bi otežale pojedinačnim državama da stave veto na zajedničke politike”, piše briselski portal.

Direktorka za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Zvezdana Kovač ocjenjuje da suštinski, ovom idejom EU pokazuje želju da proces proširenja ubrza, ali istovremeno demonstrira visok stepen nepovjerenja u demokratske kapacitete i potencijale zemalja kandidata.

“Takvo rješenje gotovo sigurno bi značilo jačanje anti-EU retorike u Crnoj Gori. Već smo vidjeli da su oni koji rade posvećeno na jačanju skepticizma to i ovih dana koristili”, rekla je Kovač “Vijestima”.

Ona je dodala da bi protivnici integracija dobili snažan argument da EU pravi razliku među članicama i da postoje prvoklasni i drugoklasni članovi, što bi dodatno poljuljalo povjerenje građana u evropski projekat.

Viši istraživač i programski menadžer u beogradskom Centru za evropske politike (CEP) Strahinja Subotić smatra, ipak, da ideja ograničavanja prava veta nije kazna za kandidate, već način da se ubrza proširenje i sačuva funkcionalnost EU.

“Radi se o mehanizmu koji treba da smanji strahove članica da će Unija postati disfunkcionalnija s novim članovima”, rekao je Subotić “Vijestima”.

"Plaćamo cijenu neuspjelih referenduma o Ustavu EU u Francuskoj i Holandiji"

Željko Pantelić podsjeća da se u posljednjih 20 godina nekoliko puta raspravljalo o, uslovno rečeno, kreativnim rješenjima za nove članice EU - od “famoznog više od SSP-a (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju), a manje od punopravnog članstva”, do toga da zapadnobalkanske zemlje imaju jedan ili dva glasa zajedno uz jednog zajedničkog komesara u EK.

“Plaćamo cijenu neuspjelih referenduma o Ustavu EU u Francuskoj i Holandiji 2005. godine. To je bio veliki udarac za evropske integracione procese, kako na unutrašnjem planu tako i u politici proširenja”, kazao je Pantelić i dodao da nije slučajno da su Francuska i Holandija bile među najvećim kočničarima proširenja do ruske agresije na Ukrajinu.

Prema njegovim riječima, jasno je da je problem u ovom momentu Ukrajina na jednoj strani, a Mađarska na drugoj.

“Međutim, Ukrajina je relativno daleko od članstva u EU, biće potrebno još desetak godina, pod uslovom da se rat završi relativno brzo, a u Mađarskoj bi moglo da dođe do promjene vlasti već sljedećeg proljeća”, kaže Pantelić.

Paralelno, kako dodaje, u Francuskoj može da dođe do tektonskih poremećaja u proljeće 2027. godine pa je svaka priča o proširenjima, koja se ne odnose na Crnu Goru i Albaniju, “pravljenje računa bez krčmara”.

Smatra da, ako Francuska ostane proevropski nastrojena i poslije 2027, reforme unutar EU će biti ubrzane i pravo veta će biti ukinuto ili svedeno na veoma limitiran broj pitanja.

Ističe da je ideja da se omogući ulazak u EU bez prava veta kreiranje članova prve i druge kategorije što je suprotno načelima i vrijednostima na kojima počiva Unija.

“Jedno je kreirati EU u više brzina na osnovu želje i spremnosti država članica da uđu u dublje integracije, a sasvim drugo diskriminisati nove članice”, objasnio je.

To smatra i Zvezdana Kovač, koja upozorava da bi takva percepcija (članice prvog i drugog reda) bila izuzetno štetna za kredibilitet EU, jer šalje poruku da ravnopravnost nije garantovana i da za neke članice važe posebna pravila.

Ona podsjeća da je u Crnoj Gori, na primjer, podrška pala preko deset odsto u manje od godinu dana, dok je u Srbiji ta podrška na istorijski najnižem nivou.

“Ova ideja pojavljuje se nakon što je predlog o ukidanju prava veta među postojećim članicama naišao na snažan otpor i postao u najmanju ruku rizičan, a i neizvodljiv. Nekoliko članica EU insistira na principu jednoglasnog odlučivanja, videći u njemu ključnu garanciju zaštite sopstvenih nacionalnih interesa. Kako bi za promjenu tog pravila bila potrebna jednoglasna odluka, jasno je da su šanse za uspjeh minimalne”, smatra ona.

Pantelić ukazuje da ako Crna Gora odradi posao koji je dogovoren sa institucijama EU, to se na nju neće odnositi i da će od marljivosti i efikasnosti crnogorske Vlade, Skupštine, političkih elita, pravosuđa, policije i društva u cjelini zavisi da li će ući u EU do 2028/2029.

“U svim drugim scenarijima, o Crnoj Gori će odlučivati drugi. U tom kontekstu nije isključeno da ako Podgorica zakasni i propusti istorijsku šansu koja joj se ukazala, da plati kasnije cijenu nepovoljnijeg ili limitiranog ulaska u EU, uključujući i pomenutu reformu”, upozorio je.

Stvari izgledaju kao da bi EU "za kilogram mesa mogla da zakolje vola"

Kovač objašnjava da bi oduzimanje prava veta novim članicama, makar u prvim godinama članstva “mada, ko zna do kada”, poslužilo kao kompromis da se omekšaju članice koje se opiru i obezbijedi njihova saglasnost za proširenje.

“Bez obzira na ovu argumentaciju, stvari izgledaju kao da bi, po onoj narodnoj, EU ‘za kilogram mesa mogla da zakolje vola”.

Navodi da je ispod radara javnosti prošao podatak iz istraživanja GeoPower-a (projekat “Osnaživanje geopolitičke EU u istočnom susjedstvu i na Zapadnom Balkanu”, koji finansira EU), prema kojem su evropske vrijednosti bliske za manje od 30% građana Crne Gore.

“Dakle, riječ je o vrlo osjetljivom terenu, gdje svaki signal članstva koji kompromituje principe evropske vrijednosti, može imati snažan negativan odjek”, rekla je Kovač.

Kako je dodala, ako bi 28. zvjezdica na zastavi EU pripala Crnoj Gori na takav način – bez prava veta ili još gore po Crnu Goru - bez ispunjenih svih obaveza – onda bi evropska budućnost države mogla ubrzo da zasija, ali samo lažnim sjajem.

Ideja se uvodi s pretpostavkom da će unija imati čak više od 30 članica

Strahinja Subotić kaže da se radi o ideji koju je njegova organizacija razvila još 2021. godine, dok se njeno porijeklo može pratiti čak od 2018. godine.

Od tada pa do danas, kako podsjeća, razgovori su se vodili u pravcu razmatranja šta učiniti ukoliko Unija ne stigne interno da se reformiše, a države kandidati budu spremne za članstvo.

“Kako se sada na spisku budućih članica do kraja ove decenije nalazi sve više kandidata, ideja o ograničavanju prava veta dobija na značaju... Sa ovim predlogom, Unija će moći da nastavi da se interno reformiše, bez bojazni da će nove članice moći da zloupotrijebe svoje pravo veta”, kazao je Subotić.

Prema njegovim riječima, optimalan scenario bio bi da se reforme u Uniji završe pravovremeno; međutim, praksa pokazuje da je to trenutno nedovoljno realno.

“Zato se govori o ideji ograničavanja veta kao o alternativnom putu ka ostvarivanju ciljeva politike proširenja”, naveo je.

Podsjeća da donosioci odluka u Crnoj Gori vide članstvo kao nešto što je nadohvat ruke.

“Iz tog razloga, mogu da zamislim da im je prva reakcija na ideju ograničavanja prava veta potencijalno rezervisana. Ipak, ako se uzme u obzir da bi pravo veta Crne Gore imalo istu težinu u Savjetu EU kao i pravo veta Francuske – čiji su građani, inače, među najskeptičnijima prema proširenju, čak i u kontekstu trenutnog momentuma – mislim da se perspektiva mijenja”, navodi Subotić.

Prema njegovim riječima, od 2021. godine do danas proteklo je dosta vremena, i iako ova ideja tek sada postaje vidljivija u javnosti, ona je zapravo već pustila korjenje.

“Postoji, dakle, mogućnost da će se sa Crnom Gorom ova ideja početi primjenjivati – ne nužno da bi se ograničila sama Crna Gora, već da bi se uspostavio presedan za sve preostale kandidate, kojih je ukupno devet. Dakle, ideja se uvodi s pretpostavkom da će Unija imati čak više od 30 članica”, rekao je Subotić.

Na pitanje da li očekuje da će ta ideja dobiti podršku postojećih članica i da li će to podstaći proširenje, odgovara da je u početku postojao skepticizam, jer se, s jedne strane, nije znalo da li postoji pravna osnova za takvo rješenje, a s druge strane, da li bi ono stvorilo tzv. “drugorazredno članstvo”.

“Kako smo već godinama objašnjavali, razlozi za prvobitni skepticizam bili su neutemeljeni. Prvo, Akt o pristupanju bi se koristio kao osnova za uvođenje takve mjere, imajući u vidu da je riječ o aktu kojim se mogu mijenjati osnivački ugovori”, pojasnio je.

Kao drugo, kako kaže, riječ je o privremenim ograničenjima koja bi po automatizmu istekla nakon dogovorenog perioda, te niko ne bi imao mogućnost da nove članice trajno zadrži u tom statusu.

“Ovakva ideja nadovezuje se na činjenicu da je svako proširenje do sada nosilo sa sobom određena privremena ograničenja (tzv. derogacije) za nove članice – poput ograničavanja slobode kretanja radnika na period do sedam godina”, podsjetio je.

Kako je dodao, ograničavanje prava veta predstavlja korak dalje, ali je u skladu s realnim okolnostima na terenu.

Subotić kaže da bi se istovremeno, na njega nadovezivale garancije da će kandidat, uprkos ograničenju, uvijek imati mogućnost da odbrani svoje vitalne nacionalne interese.

“Sve u svemu, može se zaključiti da će ova tema ostati na agendi, imajući u vidu njen potencijal da podstakne skeptičnije članice da ipak podrže proširenje, nezavisno od stepena sprovedenih internih reformi u samoj Uniji”, rekao je Subotić.

Neće biti jednostavno dobiti većinsku podršku među članicama

Željko Pantelić smatra da je rano za davanje prognoza jer se radi o jednoj od mnogih ideja o kojima se debatuje u EU i neće biti jednostavno konstruisati većinsku, a kamoli konsenzusnu podršku među državama članicama.

“Riječ je o jednoj ideji koja može da evoluira ili da bude modifikovana i prilagođena potrebama u datom momentu. Ruska invazija na Ukrajinu nam je pokazala kako stvari mogu da se promijene gotovo preko noći, u dobru i u zlu”, ocijenio je.

Prema njegovim riječima, prije pet godina niko se ne bi opkladio ni za 100 eura da će Crna Gora ući u EU do kraja 2030, a danas je to realnost.

“Ne toliko zaslugom Podgorice koliko promijenjenim okolnostima koje je aktuelna koaliciona većina prepoznala kao jedinstvenu priliku”, kazao je Pantelić.

( Biljana Matijašević )