SAD uvode sankcije ruskim naftnim kompanijama

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama i optužile Moskvu za nedostatak posvećenosti okončanju rata u Ukrajini, dok je Rusija sprovela veliku vojnu vježbu koja uključuje nuklearno oružje.

Nove sankcije objavljene su dan nakon što su propali planovi za samit između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Tramp je novinarima rekao da je otkazao sastanak jer mu se "nije činilo ispravno".

Američko Ministarstvo finansija saopštilo je da su dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosnjeft i Lukoil, meta novih mjera s ciljem da se oslabi sposobnost Moskve da finansira svoju ratnu mašineriju.

Ovaj potez označava oštar zaokret Bijele kuće, koja je u proteklim mjesecima oscilirala između pritiska na Moskvu i pomirljivijeg pristupa u nastojanju da se postigne mir u Ukrajini. Samo prošle nedjelje, Tramp je izgledao spreman da odloži nove mjere protiv Rusije, piše agencija Rojters.

"Sada je vrijeme da se prekine ubijanje i da se odmah uspostavi primirje", izjavio je američki ministar finansija Skot Besent. Cijene nafte su nakon njegovih riječi porasle za više od dva dolara po barelu.

Već mjesecima Tramp je odolijevao pritisku američkih zakonodavaca da uvede energetske sankcije, nadajući se da će Putin pristati da okonča borbe. Ali, pošto kraja nema na vidiku, rekao je da je došlo vrijeme za akciju.

Tramp je dodao da još nije spreman da Ukrajini isporuči krstareće rakete dugog dometa "Tomahavk", koje Kijev traži. Razgovarajući s novinarima tokom susreta s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, Tramp je rekao da bi ukrajinskim snagama trebalo najmanje šest mjeseci da nauče da ih koriste.

Uoči sastanka sljedeće nedjelje sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u Južnoj Koreji, Tramp je rekao da bi želio da Si iskoristi svoj uticaj na Putina kako bi se zaustavila borba. Si i Putin su formirali strateški savez između svojih zemalja.

U novom pokazivanju sile, Kremlj je objavio snimke na kojima načelnik Generalštaba, general Valerij Gerasimov, podnosi izvještaj Putinu o vježbama.

Rusija je saopštila da su lansirane rakete sa kopnenih lansera, podmornica i aviona, uključujući interkontinentalne balističke projektile sposobne da pogode Sjedinjene Države.

Rusko Ministarstvo odbrane navelo je da su strateški bombarderi dugog dometa Tu-22M3 prelijetali Baltičko more, dok su ih u određenim fazama pratili lovci iz stranih, vjerovatno NATO, država.

U ključnim trenucima rata u Ukrajini, Putin je više puta podsjećao na nuklearnu moć Rusije kao upozorenje Kijevu i njegovim zapadnim saveznicima. NATO je takođe ovog mjeseca sprovodio vježbe nuklearnog odvraćanja, piše Rojters.

Zemlje Evropske unije takođe su odobrile devetnaesti paket sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, koji uključuje zabranu uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa, saopštilo je dansko predsjedništvo EU.

Vol strit žurnal je naveo da su Sjedinjene Države ukinule ograničenje na korišćenje nekih raketa dugog dometa koje su Ukrajini isporučili zapadni saveznici, što bi joj omogućilo da pojača napade na ciljeve unutar Rusije. Tramp je na društvenim mrežama negirao taj izvještaj.

U srijedu je Švedska saopštila da je potpisala pismo o namjeri da izvozi lovce "Gripen" u Ukrajinu, dok evropske vlade jačaju odbranu Kijeva u ratu koji traje tri godine i osam mjeseci od početka ruske invazije, bez naznaka skorog kraja.

Ukrajinski piloti boravili su u Švedskoj kako bi testirali "Gripen", izdržljiv i relativno jeftiniji avion u poređenju s američkim F-35.

Kijev planira da počne da koristi "Gripen" sljedeće godine i očekuje da nabavi najmanje 100 aviona, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski tokom posjete švedskom proizvođaču oružja Saab.

Tramp ne želi "protraćeni sastanak"

Rusija i Ukrajina razmjenjivale su teške raketne napade, dok je novi talas neizvjesnosti obavio američke napore da se obnovi mirovni proces.

Nakon mjeseci zastoja u diplomatiji, Putin i Tramp su prošle nedjelje iznenada objavili da će uskoro održati samit u Mađarskoj.

Ali poslije telefonskog razgovora u ponedjeljak između šefova diplomatija dvije zemlje, Bijela kuća je dan kasnije saopštila da Tramp nema planove da se "u skorije vrijeme" sastane s Putinom. Tramp je rekao da ne želi "protraćen" sastanak, što je, prema saopštenju Kremlja, i Putin želio da izbjegne.

Američki državni sekretar Marko Rubio, koji je u srijedu otputovao sa Bliskog istoka, rekao je novinarima da SAD i dalje žele da se sastanu s ruskim predstavnicima.

Ruski zvaničnici izjavili su da pripreme za samit i dalje traju. "Datumi još nijesu određeni, ali je potrebna temeljita priprema, a to zahtijeva vrijeme", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Odlaganje samita uslijedila je nakon što je Rusija ponovila Sjedinjenim Državama svoje ranije uslove za mirovni sporazum, uključujući zahtjev da Ukrajina preda kontrolu nad cijelim jugoistočnim regionom Donbasa, rekla su tri izvora za Rojters.

To je predstavljalo odbacivanje Trampove izjave od prošle nedjelje da bi obje strane trebalo da se zaustave na trenutnim linijama fronta.

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je, prema navodima državne agencije RIA, da ne može potvrditi da je Moskva prenijela svoj stav na način na koji je to objavio Rojters.

Akcije evropskih odbrambenih kompanija rastu

Tokom prvih devet mjeseci svog drugog mandata, Tramp je insistirao na okončanju sukoba, najsmrtonosnijeg u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Iako je povremeno bio oštro kritičan prema Zelenskom, često je izražavao i frustraciju zbog Putinovog ponašanja.

Cijene akcija evropskih odbrambenih kompanija porasle su nakon vijesti o odlaganju samita Putina i Trampa. Većina evropskih vlada snažno podržava Kijev i obećala je da će povećati vojnu potrošnju kako bi pomogla Ukrajini u odbrani.

Lideri Evropske unije trebalo bi danas da raspravljaju o prijedlogu da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste za produženje zajma Ukrajini od 163 milijarde dolara. Moskva tvrdi da bi taj potez predstavljao krađu i zaprijetila je odmazdom.

( D.C. )