Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva bez podrške Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu
Vrhovni državni tužilac je saopštio da će se uvijek pojaviti u parlamentu, kad bude pozvan
Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu nije dobio podršku skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Vrhovni državni tužilac je saopštio da će se uvijek pojaviti u parlamentu, kad bude pozvan.
Predsjedavajući Vladislav Bojović je poručio da je tužilac dužan da se pojavi, te da su predstavnike tog organa na kontrolno saslušanje povodom zastare u slučaju "Telekom", ali da se nisu odazvali.
Marković je odgovorio da su postupali u skladu sa Ustavom i zakonom u samom predmetu, ali i da ti pravni akti ne dozvoljavaju da se parlament bavi konkretnim slučajevima jer bi, na taj način "preuzimao nadležnost".
Šef kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je saopštio da je rad tužilaštva doveo do zastare, te da je namjera kontrolnog saslušanja bilo da se odgovori na pitanja kako je tužilaštvo dovelo do toga.
On je istakao da se ne može pričati o predmetu, jer ga je Vlada ponovo pokrenula, ali da je poenta bila da se priča zašto je doveden do zastare.
Marković je odgovorio da je sve obvjavljeno - kad je i kako došlo do zastare, a da je Disciplinsko vijeće Tužilačkog savjeta zaduženo da utvrdi da li ima elemenata za pokretanje disciplinskog ili krivičnog postupka.
Bojović je ukazao da je jedan od kontrolnih mehanizama skupštine kontrolno saslušanje.
Marković je odgovorio da se saslušanja ne mogu ticati pojedinačnih slučajeva.
Obrazlažući izvještaj o radu tužilaštva, Marković je rekao da poseban problem ostaju nepovoljni prostorni kapaciteti. Istakao je da ostaje i pitanje nedovoljne opreme.
Kako je istakao, u Državnom tužilaštvu, u izvještajnom periodu, formirano je ukupno 22.225 predmeta, te da je sa 13.0921 predmet iz ranijeg perioda, ukupno u radu bilo 35.317 predmeta (u 2023. godini 32.854 predmeta, u 2022. godini 32.056 predmeta, u 2021. godini 31.784 predmeta).
"Tokom 2024. godine ukupno je riješeno 21.315 predmeta (u 2023. godini 19.839 predmeta, u 2022. godini 19.083 predmeta, u 2021. godini 19.451 predmet), što ukazuje na povećanje broja formiranih predmeta za 10,10 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Indikator uspješnosti rješavanja priliva predmeta u 2024. godini iznosi 95,90 odsto. Državni tužioci učestvovali su na glavnim pretresima pred prvostepenim i drugostepenim sudovima i sjednicama pred drugostepenim sudovima, i to na 17.318 pretresa i sjednica. U pogledu bilansa ostvarenih rezultata, procenat potvrđenih optužnica u postupku sudske kontrole je 95,97 odsto iz nadležnosti osnovnih i viših tužilaštava", pročitao je Marković.
Kada su u pitanju optužnice Specijalnog državnog tužilaštva, kojih je bilo ukupno 23 protiv 158 fizičkih i 5 pravnih lica, sedam optužnica protiv 72 fizička lica vraćeno je na dopunu istrage ili da se otklone nedostaci i greške u optužnici.
"Tri optužnice Specijalnog državnog tužilaštva protiv 34 lica vraćene su na dopunu istrage, od toga dvije optužnice protiv 33 lica ponovo su dostavljene sudu, dok je jedna optužnica protiv jednog lica vraćena na dopunu istrage i dalje u radu. Tri optužnice protiv 37 lica vraćene su da se otklone nedostaci. Dvije optužnice protiv 23 lica ponovo su predate sudu, dok je jedna optužnica u radu", kazao je Marković.
Marković je istakao da su se u prethodnoj godini uspostavile procedure koje će ujednbačiti praksu po kojima postupaju osnovna i viša tužilaštva.
"Od posebnog značaja su slučajevi nasilja u porodici, napada na novinare i torture", objasnio je.
Nikola Rovčanin (Demokrate) je poručio da raste povjerenje u tužilaštvo, ali da zabrinjava to što pojedini okrivljeni u bitnim predmetima nakon tri godine izlaze na slobodu, jer nema prvostepenih presuda, te pitao da li je potrebno produžiti pritvor.
Marković je odgovorio da se pojavljuje zloupotreba procesnih ovlašćenja da bi se odugovlačili postupci u sudovima, kako nakon isteka roka od tri godina okrivljeni izađu na slobodu.
"Moj stav je da treba da se izmijeni zakon, gdje bi nakon tri godine za najteža krivična djela se primjenjivalo pravilo opravdanosti pritvora, a ne pritvora po automatizmu", objasnio je.
Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je istakao da Marković stalno priča da je transparentan, a da su njegovi i Novovićevi prethodnici - Ivica Stanković i Milivoje Katnić mnogo češće dolazili u parlament.
On je istakao da je Marković izabran u Skupštini i odgovara poslanicima, a tužilaštvo nije četvrta grana vlasti.
"Odgovorno tvrdim da u tužilaštvu nemate tužioca koji može da optuži nekog iz SPC. Danas SPC drži vlast u Crnoj Gori", poručio je Nikolić, dodavši da je tužilaštvo politički instrumentalizovano "radi progona neistomišljenika aktuelne vlasti".
Marković je rekao da se ne može odazivati na saslušanja, jer bi bila ugrožena nezavisnost tužilaštva ako bi poslanici mogli da ih posebno pozivaju za svaki konkretan slučaj.
Marković je kazao da je tužilaštvo posljednjih godinu na meti velikih kritika političara, uz jasnu namjeru da se prikaže kao negativno, te da se time podriva i povjerenje u rad i predmete koje tužioci imaju u radu.
"Mi ćemo se truditi da nastavimo da radimo u skladu sa Ustavom i zakonom. Tužilaštvo ne postupa u odnosu na političke subjekte, profesije, pojedina lica ili grupacije. Tužilaštvo gleda činjenice i postupa jednako u odnosu na sve", poručio je Marković.
Čarapić je istakao da će PES podržati izvještaj tužilaštva o radu.
"Ne možemo reći da Specijalno tužilaštvo, gdje je jedan Vladimir Novović radi možda i najkompleksnije predmete danas u Evropi, nema rezultate", rekao je Čarapić.
On je dodao su finansijske istrage budućnost borbe protiv organizovanog kriminala.
"Mislim da to još nije zaživjelo. Građani traže pravdu, osjećaj pravde nije na visokom nivou. PES podržava rad tužilaštva, ako treba i ima osnova neka ispitaju i ljude u našim redovima, a ja sam siguran da nema. Nećemo štititi nikog. Pred zakonom neka odgovara svako ko se ogriješio. To su vrednosne razlike. Mislim da tužilaštvo čini pomake a vjerujem da kolege iz sudskog sistema shvataju da građani hoće pravdu a ne zaštitu za pojedine privilegovane", kazao je Čarapić.
Jovan Vučurović iz Nove srpske demokrastije (NSD) je ukazao d anjegova partija ne vrši pritisak na tužilaštvo, ali d ase nada da nemaju pristiske od "starih kadrova".
On je pitao o saradnji sa Hrvatskom, posebno po pitanju logora Lora, kazavši da su sporazumi sa tužilaštvom te zemlje revidirani, da bi se omogućilo da svjedoci imaju jednak tretman i zaštitu u obje zemlje.
Marković je istakao da je saradnja između crnogorskog i hrvatskog tužilaštva predviđala da se odnosi samo na zločine koje su počinili crnogorski državljani, ali da je poslat zahtjev za aneks sporazuma, te da taj dokument ne ograničava sprovođenje međunarodnih zakona.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović je saopštio da njegov politički subjekt godinama glasa protiv ovog tužilaštva, zbog nedostatka "rezultata po pitanju ratnih zločina".
Bojović je saopštio da tužilaštvo tek treba reformisati i pročistiti.
"Kolega Andrija Nikolić se zapitao imate li vi ovlašćenje da gonite sveštenike SPC a ja se pitam imate li vi ovlašćenje da gonite Mila Đukanovića, posebno u kontekstu zastare u slučaju 'Telekom", pitao je.
Marković je rekao da tužilaštvo ima 110 tužilaca, a jedan broj je već optužen i suspendovan.
"Mi nemamo problem da optužimo državne tužioce, u to se i sami možete uvjeriti", poručio je
On je dodao da tužilaštvo ne personifikuje nikoga kada kreće u postupak, već sa polazne tačke dokaza i zakona.
"Meni je jasno da postoji jedna strana koja hoće da se procesuira druga i obrnuto, ali mi ćemo djelovati u skladu sa dokazima i zakonom, o kome god da se radi", poručio je Marković.
( Aljoša Turović )