Cijena peleta za četiri godine skočila više od 100 odsto, država ne planira da interveniše
U junu, tona peleta koštala je oko 190 eura, u septembru između 250 i 280 eura, a danas ta cijena iznosi oko 335 eura po toni. Ovolike razlike za Ministarstvo poljoprivrede nijesu znak za uzbunu
“Možete li da pokrenete temu oko toga što imamo ponovo enormne cijene peleta, od 320 do 350 eura po toni. Većina nas je kupila peći na kredit do pet godina, koji još uvijek otplaćujemo, a ne možemo doći do energenta po normalnim cijenama.”
Tragom ovog mejla koji smo dobili na adresu televizije, krenuli smo u priču. I stanje na terenu je sljedeće. Cijena peleta u protekle četiri godine skočila je više od 100 odsto. Sa 160 eura po toni 2021, ove godine primakla se cifri od 400 eura. Takvo povećanje utiče na kućne budžete, no država, bar za sada, ništa neće uraditi da ih ograniči.
"Dokle se ne utvrdi da je cijena odudarajuća ili odskače mimo ekonomskih interesa proizvođača, država može da donese tu odluku na prijedlog ministarstva, a to ministarstvo je nadležno za formiranje cijena i za kontrolu cijena", kazao je za TV Vijesti Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
"Naravno ako bi ovo došlo i te cijene u nekoj značajnijoj mjeri odudarale od regiona, onda bismo na naš predlog i uz kontrolu intervenisali kod Ministarstva ekonomije da se ta cijena ograniči onoliko koliko je isplativo prerađivačima i proizvođačima peleta, ali naravno da ta cijena ne bi previše ugrozila domaćinstva koja se griju na pelet", dodao je on.
U junu, tona peleta koštala je oko 190 eura, u septembru između 250 i 280 eura, a danas ta cijena iznosi oko 335 eura po toni. Ovolike razlike za Ministarstvo poljoprivrede nijesu znak za uzbunu.
"Ja kad bih striktno gledao ono što je moj resor, ja bih navijao za prerađivače. Zato što je nama cilj da oni, da kojima smo im mi nadležni, dobro rade, dobro proizvode i dobro zarađuju", kazao je Joković.
S druge strane, iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, kažu da je u toku javni poziv, putem kojeg bi, nadaju se, trebalo doći do smanjenja cijene peleta.
"Što se tiče određivanja cijena to je slobodno tržište, na koje utiče mnogo faktora, cijene goriva, radne snage ali i sirovine koje postoje. Radimo sve da se što prije sprovedu pozivi i vjerujemo da će proizovđači peleta smanjiti cijene njihovih asortimenata na nivo najpovoljnije cijene koja je bila ove godine", saopštili su iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
U Crnoj Gori je, prema podacima Monstata, prošle godine potrošeno nešto više od 44 hiljade tona peleta, a najviše se troši u Podgorici, Bijelom Polju i Pljevljima. Iako je standard stanovnika glavnog grada, viši nego na sjeveru, zbog aktuelnih cijena peleta, za glavu se hvataju i Podgoričani.
"Kod nas je sve skupo, to je normalno, kod nas su cijene katastrofa, plate male, ali što ćemo, takav je život", kaže jedan od sagovornika TV Vijesti.
" Nemam para da kupim pelet, niti da se bavim time, tako da...", kaže drugi.
"To je mnogo, po meni je mnogo, ako je bilo 160, a danas je 300 to je mnogo", kaže Podgoričanka.
Godinama država poziva građane sjevera, da ugalj, koji su najčešće koristili za ogrijev, zamijene, drvima ili peletom. Međutim, dok država brine o ekologiji, čini se da ih mnogo ne zanima ekonomija. Makar ne onih za koje grijanje zimi postaje očigledno luksuz.
( Svetozar Šćekić )