Pripreme za „brojanje stranaca” u Crnoj Gori

Državna revizorska institucija (DRI) počela je predstudijsko istraživanje, što predstavlja osnovu za reviziju kojom bi se ocijenila uspješnost sprovođenja nacionalne imigracione politike. To je uslov da bi ova izuzetno značajna tema bila uključena u Godišnji plan revizija DRI za 2026. godinu, potvrdio je “Vijestima” senator Branislav Radulović.

"Vijesti" su krajem septembra objavile da će revizori uskoro provjeravati kako država sprovodi imigracionu politiku posljednjih godina i da bi revizija trebalo da pokaže da li su mjere za upravljanje migracijama dale očekivane rezultate - od zapošljavanja stranaca do njihove integracije u društvo.

Ta informacija objelodanjena je nakon što su “Vijesti” saopštile da u Crnoj Gori trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, dok je prema posljednjem popisu ukupan broj stanovnika 623.633.

Samo privremeni boravak ima 71.250 stranaca, dok 29.617 ima stalni boravak, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova.

Član Senata DRI, dr Radulović, tada je “Vijestima” rekao da će revizori za sljedeću godinu predložiti sprovođenje revizije uspješnosti nacionalne imigracione politike.

“Posebno će biti tretirano pitanje primjene Zakona o strancima i uspješnosti sprovođenja Strategije o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnoj Gori, za period 2021-2025”, kazao je Radulović tada.

Revizija će, kako je dodao, obuhvatiti rad Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva vanjskih poslova i drugih nadležnih organa.

Taj plan DRI, kako tvrdi, usklađen je s Dugoročnim planom revizija DRI donijetim za period 2025-2029. godine, kao i sa strategijom da se svake godine revidira najmanje jedan od milionskih ciljeva UN Agende 2030.

“U ovom slučaju radi se o globalnom cilju UN Agende broj 10, kojim se teži da se na nacionalnom nivou uspostavi povoljan društveni i socioekonomski ambijent radi sprečavanja daljih negativnih demografskih kretanja. Tako se tačkom 10.7 UN Agende 2030 predviđa obaveza nacionalnih vlada da obezbijede uređenu, bezbjednu, regularnu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi, između ostalog i kroz primjenu planiranih i dobro vođenih migracionih politika”, objasnio je tada Radulović.

Prema podacima Uprave policije, zaključno sa 10. septembrom, u Crnoj Gori je među 100.867 stranih državljana koji imaju privremeni boravak, najviše državljana Srbije, Ruske Federacije i Turske.

Kada je riječ o stalnom boravku, najzastupljeniji su državljani regiona: Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Hrvatske, ali i Rusije.

U posljednje tri godine, zaključno sa 1. septembrom 2025. godine, Direkciji za azil podnijet je 351 zahtjev za međunarodnu zaštitu.

Najviše ih dolazi iz Rusije, Turske i Bjelorusije.

“U ovom periodu odobreno je 47 međunarodnih zaštita, odbijeno je 184 zahtjeva, dok su 74 postupka i dalje u toku”, saopštili su “Vijestima” ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

U Crnoj Gori 33.290 stranaca ima status osiguranika i uživa ista prava kao domaći građani, zahvaljujući bilateralnim sporazumima o socijalnom osiguranju koje je Crna Gora zaključila s desetinama država. Najviše osiguranika je iz Srbije - 12.292, zatim iz Bosne i Hercegovine (4.179) i Albanije (1.316).

Slijede Hrvatska, Ukrajina, Njemačka, Turska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.

( Jelena Jovanović )