Starmer sa Zelenskim: Omogućiti Ukrajini udare dalekog dometa
Zelenski i Starmer razgovarali su pošto je britanski kralj Čarls Treći još jednom primio ukrajinskog predsjednika, što je njihov treći susret u Velikoj Britaniji od početka godine
Britanski premijer Kir Starmer pozvao je danas da se "učini više" da se ojačaju ukrajinska sredstva za udare dalekog dometa, tokom sureta sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a uoči sastanka saveznika Ukrajine.
"Mislim da možemo učiniti više po pitanju sredstava, posebno sredstava dugog dometa", rekao je Kir Starmer uoči sastanka takozvane "koalicije voljnih", 26 uglavnom evropskih zemalja koje podržavaju Kijev.
"I naravno postoji i vitalni posao koalicije voljnih o bezbjednosnim garancijama koje treba dati Kijevu", dodao je on.
Zelenski i Starmer razgovarali su pošto je britanski kralj Čarls Treći još jednom primio ukrajinskog predsjednika, što je njihov treći susret u Velikoj Britaniji od početka godine.
Današnji sastanak u Londonu se održava u hibridnom obliku. Danska premijerka Mete Fredriksen, njen holandski kolega Dik Šof i generalni sekretar NATO Mark Rute učestvovaće lično dok će 20 drugih lidera, među kojima i francuski predsjednik Emanuel Makron učestvovati preko video konferencije.
Šef laburističke vlade koji je kopredsedavajući te koalicije sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom hoće da se Ukrajina stavi u najjači mogući položaj pred dolazak zime, naspram ruskih snaga, saopštila je njegova služba.
Ukrajina je posljednjih nedjelja na meti pojačanih ruskih napada na njenu energetsku infrastrukturu, koji prijete da liše njeno stanovništvo struje i grijanja.
Ukrajina proizvodi neke rakete dugog dometa (Flamingo, Neptjun) i od Evropljana dobija francuski Skalp i britanski Storm Šadou, ali u malim količinima. Ona bezuspješno traži njemačke rakete Taurus, a Amerikanci su za sada odbili da joj isporuče rakete Tomahavk, kojima se Zelenski nadao.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi takva jedna isporuka predstavljala "novu eskalaciju".
Očekuje se da će Starmer pozvati partnere u koaliciji da završe posao oko upotrebe zamrznutih ruskih sredstava kao odgovor na veliku rusku invaziju na Ukrajinu, a da bi se finansirala isporuka "sistema dugog dometa" toj zemlji, piše u saopštenju Dauning strita.
Oko toga evropski lideri okupljeni juče u Briselu napravili su obazriv prvi korak, zatraživši od Evropske komisije da ispita sredstva kojim bi se finansirala Ukrajina tokom naredne dvije godine i ostavili otvoreno pitanje zajma koji bi se oslanjao na ta zamrznuta ruska sredstva.
Ta ruska sredstva blokirana zapadnim sankcijama iznose oko 210 milijardi eura.
Taj predlog će biti na dnevnom redu evropskog samita u decembru, čime se zapravo odlažu teže odluke. Predlog je formulisan nejasnim izrazima zbog rezervi koje je izrazila Belgija gdje se nalazi najveći dio zamrznutih sredstava.
Jednostavna zapljena sredstava predstavlja crvenu liniju za zemlje EU, ali Evropska komisija predlaže da se na osnovu tih sredstava finansira zajam od 140 milijardi eura Kijevu.
Starmer je takođe pozdravio "ogroman napredak" ostvaren ove nedjelje oko mjera vezanih za ruske energente poslije odluke SAD da uvede sankcije tom sektoru.
Sankcije uključuju zamrzavanje cjelokupne aktive naftnih giganata Rosnjeft i Lukoil u SAD i zabranu svim američkim kompanijama da posluju sa njima.
Moskva je nazvala američke sankcije "kontraproduktivnim", a ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je da neće imati "znatan uticaj" na privredu njegove zemlje.
( BETA )