Stopirajte retroaktivni udar Vlade na građane
Ustavni sud zatrpan inicijativama za ocjenu ustavnosti Zakona o legalizaciji bespravnih objekata; Iz Ustavnog suda kažu da su sve prijave objedinili i poslali zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na izjašnjenje, od kojih očekuju odgovor, te da u ovoj fazi postupka ne mogu više informacija da daju
Ustavnom sudu Crne Gore do sada je podnijeto šest inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koje su predali advokati, fizička i pravna lica, nevladine organizacije i jedno strano lice.
To je zvanično potvrđeno “Vijestima” iz ovog suda, uz objašnjenje da se osporava ili cijeli zakon ili član 33 stav jedan.
U javnosti je do sada najviše pažnje izazvao član 33, stav 1 ovog zakona po kome objekat koji se izgradi bez akta o građenju odnosno suprotno tom aktu ne može biti u pravnom prometu, odnosno ne može se otuđiti i u istom se ne može obavljati privredna i druga djelatnost i član 2 po kome bespravni objekat koji se ne upiše u katastar nepokretnosti ili za koji se ne izda rješenje o legalizaciji u skladu sa ovim zakonom ne može se otuđiti i u tom objektu ne može se obavljati privredna i druga djelatnost.
Zakon koji je u Skupštini usvojen krajem jula stupio je na snagu 14. avgusta, a sa cijelim procesom se već kasni. Procedura legalizacije je usporena i dva mjeseca nakon stupanja na snagu zakona jer katastar i opštinske službe, zbog nedostajanja satelitskog i aerofotogrametrijskog snimka, samo primaju, ali ne obrađuju zahtjeve. Ministarstvo prostornog planiranja očekuje da će orto-foto snimak dobiti početkom novembra, a zakonski rok za njegovu objavu je bio 14. septembar. Nije formirana ni inspekcija zaštite prostora koja treba da kontroliše primjenu zakona, a dva puta niko se nije javio na tender ministarstva za izradu Strategije za legalizaciju bespravnih objekata sa akcionim planom za period od 2026. do 2030. godine.
Čekaju odgovor Skupštine i Vlade
“U toku je prethodni postupak u okviru kog su inicijative dostavljene Vladi i Skupštini, kako bi odgovorili na navode koje su istakli podnosioci. Rok za odgovor je 30 dana i on još uvijek nije istekao. Iz razloga procesne ekonomije sve inicijative su objedinjene, radi vođenja jedinstvenog postupka i odlučivanja u ovoj fazi postupka ne možemo pružiti više informacija, a o daljim koracima blagovremeno ćemo Vas obavijestiti”, rečeno je u Ustavnom sudu.
Ministarstvo prostornog planiranja, kojim rukovodi ministar Slaven Radunović je donijelo mišljenje koje je uputilo Notarskoj komori i Komori javnih izvršitelja u kome je istaknuto da se zabrana prometa odnosi na sve objekte, dok notari i javni izvršitelji smatraju da se ne može odnosi na objekte koji su predmet zaloge i izvršenja.
Jedan od podnosilaca incijative Ustavnom sudu je i advokat Miloje Nišavić iz Budve koji je “Vijestima” dostavio dokument u kome je naveo da traži pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana 33. stav 1 i 2 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata kojim se zabranjuje pravni promet bespravno izgradenih objekata, kao i obavljanje djelatnosti.
Povreda prava svojine
“Imajući u vidu tumačenje sporne zakonske odredbe od strane Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, ova zabrana se odnosi i na objekte izgrađene prije stupanja na snagu tog zakona, bez obzira na to da Ii je za njih pokrenut postupak legalizacije”, naveo je Nišavić u inicijativi.
Kao razlog neustavnosti on navodi “povredu prava svojine” iz člana 58. Ustava Crne Gore.
“Zabrana pravnog prometa nepokretnosti koja je u faktičkom vlasništvu lica, bez sudske odluke i bez naknade, predstavlja neproporcionalno i automatsko ograničenje prava svojine, protivno članu 58 Ustava Crne Gore kao najvećeg pravnog akta u državi, a koji garantuje “pravo svojine se jemči, niko ne može biti bez naknade lišen iii ograničen prava svojine”. Dakle, član 33 stav 1 i 2 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata je nesaglasan sa članom 58 Ustava Cme Gore, kao i sa članom 1 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koji jamči pravo na mirno uživanje imovine - svojine. Osporenom zakonskom odredbom zakonodavac onemogućuje vlasniku mirno uživanje imovine na koji način je oštro, grubo i smjelo učinio povredu načela zakonitosti, proporcionalnosti i pravne sigurnosti”, istakao je Nišavić.
On ukazuje i da je povrijeđen član 147 Ustava - retroaktivna primjena zakona.
Sporna retroaktivnost
“Skandaloznim, neoliberalnim i nakaradnim tumačenjem sporne odredbe od strane resornog Ministarstva, zabrana se odnosi i na objekte izgrađene prije stupanja zakona na snagu, čime se zakon primjenjuje retroaktivno, a što je suprotno odredbi člana 147 Ustava Crne Gore koji propisuje “zakon ne može imati povratno dejstvo”. Čak i da zakon izričito predviđa retroaktivnost, što u konkretnoj situaciji nije slučaj, ista bi bila dozvoljena samo ako je u opštem interesu i ako je opravdana, što ovdje ničim nije dokazano niti se može opravdano dokazati”, ocijenio je Nišavić.
On tvrdi i da je zakonom povrijeđena pravna sigurnost i pravna jednakost, članovi 17 i 19 Ustava
“Sporna zakonska odredba koja se ovom inicijativom zahtijeva ocijeniti, ne pravi razliku izmedu objekata koji se mogu legalizovati i onih koji ne mogu, objekata koji su izgrađeni na urbanistički planiranim parcelama i onih koji nisu, objekata koji su predmet sukcesivnog nasljeđivanja, darovanja, porodičnog sporazuma i slično. Takođe, ovaj propis stvara pravnu nesigurnost, jer se status svojine jednog lica stavlja u stanje pravne neupotrebljivosti, a da prethodno to lice nije bilo ni procesno saslušano, niti mu je pružena prilika da zaštiti svoja prava”, naveo je Nišavić.
Posljedice
On je ukazao i na posljedice eventualnog opstanka i primjene sporne norme.
“Fizička i pravna lica koja su vlasnici bespravno izgrađenih objekata, čak i onih koji su godinama ili pak desetinama godina u upotrebi, ne mogu raspolagati svojinom. Sporna zakonska odredba stvara nemogućnost nasljeđivanja, poklanjanja, prodaje ili zaloge, a samim tim ugrožava i druga prava, kao na primjer pravo na dom, porodična prava, ekonomsku slobodu, pravo na pristup tržištu i slično”, naveo je Nišavić.
On je dodao i da povjerioci u naplatnim redovima, notari i drugi pravni subjekti su dovedeni u stanje pravne nesigurnosti, jer zakonodavac uvodi zabranu prometa bez jasno definisanog mehanizma primjene kao na primjer zabilježba, upravni akt, sudska odluka i slično.
“Sledstveno prednje istaknutom, sagledavajući sve okolnosti zajedno svaku ponaosob, predlažem da Ustavni sud Crne Gore pokrene postupak za ocjenu ustavnosti člana 33 stav 1 i 2 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata i da utvrdi da je navedena norma neustavna, jer retroaktivno ograničava pravo svojine, ne zadovoljava standarde proporcionalnosti, te povređuje pravnu sigurnost i pravnu jednakost građana”, naglasio je Nišavić.
"Sporna zakonska odreba stvara nemogućnost nasljeđivanja, poklanjanja, prodaje ili zaloge, a samim tim ugrožava i druga prava, kao na primjer pravo na dom, porodična prava, ekonomsku slobodu, pravo na pristup tržištu i slično", dodao je advokat.
( Marija Mirjačić )