Haris poručila da bi mogla ponovo da se kandiduje za predsjednicu SAD, Trampa nazvala "tiraninom"

Bivša potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris izjavila je za BBC da bi mogla ponovo da se kandiduje za Bijelu kuću.

U svom prvom intervjuu za britanske medije, Haris je rekla da bi "možda jednog dana" mogla postati predsjednica i izrazila uvjerenje da će u budućnosti žena sigurno biti u Bijeloj kući.

Dajući do sada najjasniji nagovještaj da će se ponovo kandidovati na predsjedničkim izborima 2028. godine, nakon što je prošle godine izgubila od Donalda Trampa, Haris je odbacila ankete koje je prikazuju kao autsajdera u trci za demokratsku nominaciju na narednim izborima.

Govoreći u emisiji "Nedjelja sa Laurom Kuensberg", Haris je takođe kritikovala svog bivšeg protivnika, nazvavši Trampa "tiraninom", i dodala da su se upozorenja koja je iznosila o njemu tokom kampanje pokazala tačnim.

Dok Demokratska partija traži odgovore na pitanje kako je republikanski kandidat Donald Tramp ostvario ubjedljivu pobjedu prije godinu dana, veliki dio krivice usmjeren je ka bivšem predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu zbog toga što se nije ranije povukao iz trke, navodi BBC.

Međutim, postavljena su i pitanja o tome da li je Haris mogla voditi bolju kampanju i jasnije predstaviti svoju poruku o pitanju broj jedan – ekonomiji.

U intervjuu za BBC, Haris nije isključila mogućnost da se ponovo kandiduje za Bijelu kuću, rekavši da će djeca njene sestričine "sigurno, tokom svog života" vidjeti ženu na mjestu predsjednika.

Na pitanje da li bi to mogla biti ona, odgovorila je: "možda", čime je potvrdila da razmatra novu kandidaturu za najvišu funkciju, navodi BBC.

Haris je rekla da još nije donijela konačnu odluku, ali je naglasila da i dalje vidi svoju budućnost u politici.

"Nisam završila. Cijelu svoju karijeru proživjela sam kao život posvećen služenju, i to mi je u krvi", rekla je bivša potpredsjednica.

Odgovarajući na komentare da je, prema kladionicama, autsajder za demokratsku nominaciju – čak iza holivudskog glumca Dvejna "Roka" Džonsona, Haris je rekla da nikada nije obraćala pažnju na ankete.

"Da sam slušala ankete, nikada se ne bih kandidovala ni za prvu ni za drugu funkciju – a sigurno ne bih ni sjedjela ovdje", dodala je ona.

Haris je takođe izjavila da vjeruje kako su se obistinila njena ranija predviđanja da će se Tramp ponašati kao fašista i voditi autoritarnu vladu.

"Rekao je da će iskoristiti Ministarstvo pravde kao oružje – i upravo to je i učinio", naglasila je.

Kao primjer, ukazala je na suspenziju komičara Džimija Kimela na televiziji ABC, nakon što je ispričao šalu o reakciji republikanaca na smrt desničarskog influensera Čarlija Kirka.

Njegovo uklanjanje sa programa, koje je Tramp javno pozdravio, uslijedilo je nakon što je regulator, kojeg je Tramp postavio, zaprijetio Kimelovim emiterima.

"Pogledajte šta se dogodilo – kako je, na primjer, zloupotrijebio saveznu administraciju da bi progonio političke satiričare... Njegova koža je toliko tanka da nije mogao da podnese kritiku zbog jedne šale, pa je pokušao da ugasi čitavu medijsku organizaciju u tom procesu", rekla je Haris.

Ona je takođe oštro kritikovala američke poslovne lidere i institucije koje su, po njenom mišljenju, suviše lako popuštale pred zahtjevima predsjednika.

"Mnogi… su kapitulirali od prvog dana, klečeći pred nogama tiranina – vjerujem iz više razloga, uključujući želju da budu blizu vlasti, da im se možda odobri spajanje kompanija ili da izbjegnu istragu", izjavila je Haris.

Bijela kuća je, međutim, odbacila njene komentare o predsjedniku.

"Kada je Kamala Haris izgubila izbore ubjedljivom razlikom, trebalo je da shvati poruku – američki narod ne mari za njene apsurdne laži. Ili je možda shvatila poruku, pa zato i nastavlja da iznosi svoje pritužbe u stranim medijima", rekla je portparolka Abigjel Džekson.

Haris je upravo objavila knjigu o svojoj burnoj predsjedničkoj kampanji, pod naslovom "107 dana", što je broj dana koji su joj preostali da vodi kampanju nakon što se Bajden povukao iz trke, poslije višemjesečnih nagađanja o njegovom mentalnom zdravlju.

U intervjuu, Kuensberg je više puta sam pitala Haris da li je trebalo ranije da pozove Bajdena da joj ustupi mjesto.

Koliko je zaista znala o njegovom zdravstvenom stanju? I pitanje koje bi je moglo progoniti – da li bi ona danas bila predsjednica, a ne Donald Tramp, da se Bajden ranije povukao?

Odgovor na to, naravno, ostaje nepoznat – veliko "šta ako" koje je možda moglo promijeniti sudbinu Amerike.

U okviru introspekcije unutar Demokratske partije, kandidatura Kamale Haris često se omalovažava — njene slabosti kao liderke ističu se kao glavni razlozi za poraz, a ne samo kasna odluka Bajdena da se povuče iz trke.

Na pitanje šta je pošlo po zlu, umjesto da se upusti u duboku analizu, Haris tvrdi da je, budući da je kampanju započela tako kasno, gotovo bilo nemoguće pobijediti.

( Ne.V. )