Malo ko svrati po knjigu: Barska narodna biblioteka ima oko 80 hiljada naslova i 1.350 članova

Barska Narodna biblioteka i čitaonica “Ivo Vučković” ima oko 80 hiljada knjiga, ali bi interesovanja Barana i Baranki za književnost moglo biti i veće jer člansku kartu gradske biblioteke ima 650 odraslih i oko 700 djece, dok u gradu pod Rumijom živi više od 45 hiljada stanovnika.

Rukovoditeljka biblioteke Sonja Lalević je, između ostalog, kazala “Vijestima” da ukupan broj knjiga podrazumijeva i one u područnim odjeljenjima u Ostrosu i Virpazaru. Precizan broj znaće poslije predstojeće revizije knjižnog fonda.

Savremeno bibliotekarstvo se razvija u pravcu uključivanja digitalnih formata, napominje Lalević, kao što su elektronske i audio knjige koje bi bile posebno interesantne mlađim korisnicima.

“Potrudićemo se da uskoro ponudimo našim korisnicima ovo modernizovano čitalačko iskustvo. Imamo 370 CD-romova Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj”, kazala je Lalević.

Knjiga na Brajevom pismu u barskoj biblioteci, ipak, nemaju.

Kada je riječ o nabavci novih naslova i učestalosti ažuriranja knjiga, Lalević kaže da se tokom pribavljanja novih knjiga rukovode unaprijed definisanim planom javnih nabavki u kome su određene osnovne smjernice.

Informacije prikupljaju prateći izdavačke sajtove. Upravnica tvrdi da su izdavačke kuće veoma ažurne na društvenim mrežama, posebno na “Instagramu”, gdje se objavljuju novi naslovi, zatim kratki prikazi knjiga pa je, misli ona, veoma jednostavno biti u toku s novostima u izdavačkoj produkciji.

U odabiru djela kojim će dopuniti knjižni fond uvažavaju i sugestije korisnika.

“Druga je priča napraviti selekciju u hiperprodukciji novih naslova i pametno iskoristiti sredstva za baš one naslove koji će članovima biblioteke biti interesantni i korisni”, poručila je.

Nove knjige stižu u biblioteku kontinuirano u toku cijele godine, a budžet je posljednje dvije godine značajno povećan, navela je, i omogućava im da u fond uvrste veliki broj vrijednih i interesantnih naslova.

Često dobijaju i poklone od građana. Ponekad je riječ o vrijednim donacijama, ali češće naslovima kojih već imaju u dovoljnom broju primjeraka i za koje nema interesovanja, a u biblioteci nemaju ni prostora za njihovo čuvanje. Najveću donaciju su nedavno dobili od porodice Orlandić, kazala je Lalević.

Mlađi besplatno, stariji 10 eura godišnje

Ako se sudi na osnovu broja članova biblioteke, i ako se uzme u obzir da nisu svi upisani članovi aktivni, interesovanje građana Bara za ovu kulturnu ustanovu bi moglo biti i veće, ocjenjuje Lalević.

Na dječjem odjeljenju učlanjenje je do kraja školske 2025/2026. godine besplatno, a na odjeljenju za odrasle iznosi 10 eura i važi godinu dana od datuma učlanjenja. Svake godine u barskoj biblioteci postoji akcija besplatnog učlanjenja - 23. aprila, na Dan knjige i autorskih prava.

“Interesovanje obično izazove objavljivanje nove knjige barskih i crnogorskih autora mlađe generacije. Mnogo je korisnika koji traže najnovije naslove renomiranih izdavača ‘Buke’, ‘Geopoetike’, ‘Karposa’, ‘Partizanske knjige’, ‘Štrika’... ali i onih koji više vole klasike, ili traže stručne knjige iz raznih oblasti”, ispričala je rukovoditeljka biblioteke.

Članovi biblioteke su uglavnom ažurni u vraćanju knjiga, tvrdi ona. U slučaju kašnjenja s povratkom zadužene knjige, problem rješavaju redovnim slanjem opomena koje su, u većini slučajeva, dovoljne da se problem riješi.

U slučaju gubitka ili oštećenja knjige, korisnici nadoknade štetu kupovinom istog naslova ili knjige slične vrijednosti. Do sada nisu primjenjivali druge mjere, ističe Lalević, jer su zaista rijetki slučajevi koje nisu, na neki od navedenih načina, uspjeli da riješe.

U većini situacija, u pitanju je nemar ili zaboravnost, kazala je.

Čitalački klubovi i kreativno pisanje

Posebnu pažnju poklanjaju djeci, ističe Lalević, i dodaje da se to vidi u transformaciji koju je dječje odjeljenje doživjelo u posljednjih nekoliko godina. Ipak, misli ona, interesovanje bi moglo biti i veće.

“Na policama su svi najnoviji naslovi renomiranih izdavača iz Crne Gore i regiona. Pored obavezne školske lektire koja najviše cirkuliše i klasika koji su obilježili mnoga djetinjstva, nudimo im mnoštvo slikovnica, enciklopedija, popularnih serijala, knjiga na engleskom i ruskom jeziku, dvojezičnih knjiga, a od nedavno i bogatu kolekciju stripova”, ispričala je.

Kao matična biblioteka, sarađuju sa svim školskim bibliotekama u Baru - tu su da im, kada je potrebno, pruže stručnu pomoć, navodi Lalević. Ona naglašava i da s upravama škola i školskim bibliotekarima organizuju posjete učenika njihovim programima i obilaske biblioteke.

Pohvalila se i odličnom saradnjom s Crnogorskim udruženjem pisaca za djecu i mlade, čiji autori redovno gostuju na dječjem odjeljenju i djeci iz barskih škola predstavljaju svoje nove knjige.

“Trudimo se da ne izostavimo ništa vrijedno pažnje pa smo tako nekoliko puta ugostili i Muzeje Kotor s njihovim izvanrednim knjigama priča i legendi i knjige o arheologiji koje predstavljaju iskorak u crnogorskom izdavaštvu za djecu”, kazala je sagovornica “Vijesti”.

Već nekoliko godina djeca mogu pohađati besplatnu školu kreativnog pisanja, a od ove godine u barskoj biblioteci imaju i čitalačke klubove za osnovce i srednjoškolce.

Aplikacijom do stranica

Upitana da li postoje neki noviteti koje je biblioteka i čitaonica uvela u svom radu u posljednjem periodu, u cilju povećanja interesovanja građana da se u nju učlane ili je posjete, Lalević odgovara da se trude da nove korisnike privuku prvenstveno obnavljanjem knjižnog fonda, što ažurnijom nabavkom odabranih novih naslova. Pored knjiga i časopisa, postepeno se formira i zbirka stripova.

Kada su pitanju novi modeli u poslovanju - nešto što je već izvjesno vrijeme na raspolaganju članovima barske biblioteke, ali možda nije dovoljno poznato, je ”COBISS” aplikacija za mobilne telefone. Aplikacija korisnicima pruža informaciju koje knjige su trenutno kod njih zadužene, kada je rok za vraćanje, mogućnost pretrage kataloga svih crnogorskih biblioteka, skeniranja kodova knjiga, provjere spiska knjiga koje su ranije posuđivali iz biblioteke, pravljenja liste knjiga koje žele da posude... Ovaj servis, ocijenila je Lalević, koriste mahom informatički pismeniji korisnici.

Novina je i digitalni repozitorij, naglasila je, zahvaljujući kojem korisnici u elektronskom katalogu mogu vidjeti i kako izgleda knjiga koju traže.

Gradska biblioteka formirana je 1953. godine, nastavljajući tradiciju Barske narodne čitaonice iz 1881. godine. Današnji naziv nosi od 1963. godine po poznatom revolucionaru iz barskog kraja. Od 1976. godine djeluje u okviru Kulturnog centra i smještena je u namjenski građenoj zgradi u Domu revolucije.

( Marija Pešić )