Kazne nema, ali ni bavljenja suštinom: Kakav je efekat neusvajanja izvještaja o radu institucija u Skupštini

Iako eventualno neusvajanje izvještaja o radu institucija u Skupštini nema zakonom propisanu sankciju, sem u slučaju direktora policije, može uticati na njen rad.

To za “Vijesti” ocjenjuje izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić, te navodi da se izvještaji politizuju, bez bavljenja suštinom.

U četvrtak je u parlamentu raspravljano o Izvještaju državnog tužilaštva za prošlu godinu, a poslanici Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Demokratske partije socijalista (DPS) su najavili da neće glasati za njega, dok su iz Bošnjačke stranke (BS) istakli da će biti uzdržani.

Izvještaj nije imao ni podršku Odbora za politički sistem, pravosuđe i korupciju.

Osim ovog, poslanici u plenumu, ali i na odborima, svake godine raspravljaju o radu sudstva, Agencije za nacionalnu bezbjednost, regulatornih agencija, Komisije za tržište kapitala i stanju na tržištu kapitala, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Investiciono-razvojnog fonda i mnogih drugih institucija.

Ipak, njihovo neusvajanje ne vuče automatsku sankciju, osim u slučaju direktora Uprave policije.

Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, direktor policije podnosi nadležnom radnom tijelu Skupštine poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dva puta godišnje, a najkasnije 1. juna i 1. decembra.

“Ako nadležno radno tijelo Skupštine ne prihvati izvještaj o tome će obavijestiti ministra koji može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije prije roka na koji je imenovan”, piše u Zakonu.

Negativan izvještaj ima efekat

Popović Kalezić ne smatra da eventualno neusvajanje izvještaja nema efekat, ali da se “preko svake mjere politizuju”. Ona ocjenjuje da, umjesto da se priča o kvalitetu izvještaja, priča se svodi uglavnom na “politička nadigravanja bez bavljenja suštinom”.

“Eventualni negativni izvještaji u parlamentu imaju dominantno upućujući karakter, a to ne bi bilo bez značaja kad bi sistem funkcionisao u punom kapacitetu. Posljedice negativnog izvještaja mogu biti različite, od motivacije organa da popravi svoje djelovanje, preko nagovještaja da, na primjer, rukovodilac Tužilaštva, neće biti reizabran, do indukovanja organa poput Tužilačkog savjeta da preduzme na zakonu predviđene mogućnosti za utvrđivanje odgovornosti pokretanje provjere integriteta, poput vetinga, u čemu bi moralo da ima podršku Ministarstva pravde i slično”, objašnjava ona.

Ističe da nakon dva negativna izvještaja o radu Uprave policije postoji mogućnost razrješenja direktora, ali da je sudska praksa i to rješenje dovela u pitanje.

“Možemo zaključiti da sistem nije utegnut, uvezan, mnogo je praznina”, smatra Popović Kalezić.

Na pitanje da li bi zakone trebalo pooštriti i izvještajima dati veći značaj, ona odgovara negativno.

“Ne bi trebalo da se pooštri, već da se konkretizuje, normativno i u praksi izvede jer imamo problem u praksi i sa rješenjem o dva negativna izvještaja rada Uprave policije. Znači, trebaju nam precizna rješenja. I da posjetim, trebaju nam zakoni o Skupštini i Vladi. U njima se ova pitanja dominantno rješavaju”, ističe sagovornica lista.

Nikolić: Kontrolna uloga Skupštine

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je “Vijestima” da Skupština ne ostvaruje svoju kontrolnu ulogu na odgovarajući način iz dva razloga - zbog nedostatka kontrolnih mehanizama u slučaju neusvajanja izvještaja i nedosljedne primjene u slučajevima kada ti mehanizmi postoje.

“Tipičan primjer ignorisanja Poslovnika i propisanih kontrolnih mehanizama, odnosi se na situaciju u kojoj premijer, u konspiraciji sa parlamentarnom većinom, pola godine ne dolazi u Skupštinu da položi račune o radu Vlade. Dakle, imamo problem kojim ćemo morati da se pozabavimo u narednom periodu”, poručuje on.

Nikolić dodaje da će posebna pažnja morati da se obratiti na situacije poput one od četvrtka - kada Skupština ne usvoji određene izvještaje, ali bez konkretnih posljedica po onoga na koga se taj izvještaj odnosi.

“Ukoliko budemo imali konkretne ideje i prijedloge u vezi sa tom temom, blagovremeno ćemo obavijestiti javnost”, istakao je.

Demokrate: Pooštravanje zakona bi ugrozilo nezavisnost tužilaštva

Iz Demokrata ocjenjuju da bi eventualno pooštravanje zakona ugrozilo integritet i nezavisnost u postupanju tužilačke organizacije.

“Posljednjih dana u javnom diskursu česta tema je glasanje o izvještajima o radu tužilaštva i sudstva u Crnoj Gori. Predlog pojedinih jeste i pooštravanje zakonskih odredbi koje tretiraju ovu temu, a sve u pravcu veće kontrole Skupštine Crne Gore nad tužilaštvom i sudstvom”, kazali su listu.

Dodaju da ne podržavaju takav stav.

“Pooštravati odredbe zakona na taj način ugrozilo bi integritet i nezavisnost u postupanju tužilačke organizacije, te tako samo izvršile nepotrebni pritisak na tužioce koji zajedno, ruku pod ruku sa sektorom bezbjednosti iznose na svojim leđima najteži proces koji se dešava u Crnoj Gori - čišćenje ove države od organizovanog kriminala. Istorijski rezultati se na tom polju ostvaruju i predložene izmjene zakona predstavljale bi klipove pod točkove onima koji su sada u najvećem naletu, ali i evropskom putu Crne Gore”, smatraju u Demokratama.

Iz stranke na čijem je čelu Aleksa Bečić ističu da su reforme u sklopu dostizanja vladavine prava jedne od najtežih koje država pregovarač mora da izvrši tokom pregovora sa EU.

“Suludo bi bilo ugrožavati istu u trenucima kad na tom polju ostvarujemo mjerljive rezultate i kad ubrzano zatvaramo pregovaračka poglavlja i kucamo na vrata Brisela, iz kojeg stižu kao nikada afirmativne poruke i riječi hvale”, kazali su listu.

Demokrate poručuju da ne žele da vrše pritisak na tužilaštvo.

“Politika i kriminal su u decenijama za nama zatrovale svaku instituciju, pa tako najvažnije čelnike tužilaštva pretvorila u kriminalce koji danas sjede na optuženičkim klupama. Demokrate, kao dio ove većine i ova Vlade neće vršiti pritisak na tužilačke organizacije niti ih pretvarati u svoje ispostave”, rekli su “Vijestima”.

Zirojević: Parlament sveden na protočni bojler

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je “Vijestima” saopštio da je činjenica da neusvajanje izvještaja nema efekat “nevjerovatna i neodrživa”.

“Smatram da, bez obzira da li dolazili iz vlasti ili opozicije, poslanici ne mogu dozvoliti da parlament bude sveden na protočni bojler za izvještaje ovog tipa, pogotovo imajući u vidu da čelnike navedenih institucija biraju upravo poslanici u parlamentu, te su nam, shodno tome, oni odgovorni”, smatra on.

Zirojević ocjenjuje da bi zakoni trebalo da budu drugačiji.

“Vjerujem da bi zakone trebalo mijenjati u cilju njihovog usklađivanja sa efektima neizglasavanja pomenutog izvještaja Uprave policije. To znači da bi neusvajanje izvještaja morao biti signal hijerarhijski nadležnima da pokrenu pitanje povjerenja čelnika institucije i kojoj se radi”, objašnjava poslanik SD-a.

Adžić: I postojeći zakoni bi mogli biti adekvatni

Član predsjedništva Građanskog pokreta URA i nekadašnji poslanik Filip Adžić poručio je da bi vladajuća većina i u okviru postojećih zakona mogli “kazniti” funkcionere sa čijim radom nisu zadovoljni.

“Da je parlamentarna većina okupljena oko principa i ideja, imali bi dovoljno mehanizama kroz postojeća zakonska rješenja da sankcionišu svaku neučinkovitost u radu bilo kojeg funkcionera kao i nepoštovanje prema poslanicina, ali kako su okupljeni isključivo oko fotelja svi oni koji bi po Ustavu i zakonima trebali polagati račune parlamentu svjesni su da sa njima mogu lako trgovati”, objašnjava.

Kako dodaje, Crna Gora je parlamentarna demokratija u kojoj funkcioniše parlamentarni sistem, što znači da parlament ima najveću snagu.

“Međutim, kada imate ‘taster poslanike’ i predsjednika parlamenta kojem je zabranjen ulaz u zemlju EU, kada imate premijera koji mjesecima ne dolazi na premijerski sat u Skupštini i kada se iz službenog vozila te institucije puca na građane, jasno je zašto onda imamo potpuno odsustvo integriteta institucije i autoriteta onih koji se nalaze na njenom čelu”, kazao je “Vijestima”.

Predsjednik Skupštine i lider NSD Andrija Mandić je u četvrtak, tokom parlamentarne rasprave o Izvještaju državnog tužilaštva za prošlu godinu, pozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku, kritikujući ga da se “bavi nekim drugim stvarima” i da ta institucija pokušava neustavno da bude “četvrta grana vlasti”. Takođe je oštro kritikovao i kolege iz Pokreta Evropa sad (PES) koji su najavili da će podržati izvještaj tužilaštva, za razliku od NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP).

Za izvještaj, kako su najavili, neće glasati ni opozicioni DPS, dok su iz vladajuće Bošnjačke stranke rekli da će biti uzdržani, nezadovoljni rješavanjem slučajeva ratnih zločina.

( Aljoša Turović )