Bugarin Popović: Iskreno se nadam u potencijal koji vještačka inteligencija ima u medicini

Od pametnih robot usisivača koji sami čiste dom do naprednih analitičkih sistema – vještačka inteligencija mijenja način na koji radimo, učimo i komuniciramo.

Otvara nove mogućnosti, ali i brojne izazove. Međutim, prof. Elektrotehničkog fakulteta, Vesna Bugarin Popović, koja predaje predmet Vještačka inteligencija ističe da nije pobornik ideje da će AI zamijeniti čovjeka.

"Najviše se iskreno nadam u potencijal koji vještačka inteligencija ima u medicini, ali nikako da zamijeni ljekara i da se liječimo koristeći vještačku inteligenciju i tu ću vam navesti par primjera. Jedan primjer je skoro na MIT-u, oni se već dug niz godina bave korišćenjem baš ovih grafoskih neuralnih mreža za otkrivanje novih lijekova, prije svega antibiotika. Jer zloupotreba antibiotika nije nešto što je samo nama blisko, cijeli svijet ima sa tim problema, postoji određeni broj bakterija koje su rezistentne na sve antibiotike i 2023. godine jedan antibiotik je zaista pronađen, pri čemu nisu se iskoristili rezultati koji su dobili u simulaciji i korišćenju grafoskih neuralnih mreža, nego su usmjeril istraživače da u laboratoriji odrade niz eksperimenata da potvrde stvarno te numeričke rezultate. Tako da tu imamo jako lijepu saradnju", navela je ona.

Istakla je da, kada je u pitanju medicina, imamo personalizovano liječenje.

"Znači da se analizom naše genetike i korišćenjem algoritama vještaške inteligencije može predvidjeti na koji lijek ćemo mi da reagujemo ili na koji lijek ćemo da razvijemo neku neželjenu pojavu i na taj način da imamo vrlo usmjereno liječenje. Dalje, može da se koristi ponovo u medicini za predikciju i prevenciju nekih oboljenja kada je u pitanju dijabetes i kardiovaskularne bolesti, praćenjem naših nalaza, rezultata, načina stila života, često mogu ti algoritmi vještaške inteligencije mnogo prije nego ljekar da predvide da će se razviti neka bolest. Dalje, jako se mnogo koristi, jako je dobra i bitna kada je u pitanju održavanje raznih mašina u industrijskim postrojenjima. Tu se koriste algoritmi koji prate temperaturu, vibracije, zvuk raznih uređaja i onda na vrijeme predviđaju koji uređaj treba da ide na neko dodatno održavanje prije nego što se neki kvar desi. Airbus, na primjer, koristi algoritme vještačke inteligencije za optimizaciju putanja i na taj način dolazi do uštede i goriva i smanjenja emisije ugljen-dioksida. Koristi se za optimizaciju saobraćaja za pametnu signalizaciju gdje u realnom vremenu se mijenja trajanje, naprimjer, semafora kako bi se smanjile gužve na putu", Bugarin Popović.

Jesu li profesije kao što su prevodilac i psiholog ugrožene zbog pojave chat gpt profesorica iskreno odgovara:

"Ja bih se zabrinula da sam na mjesto prevodilaca, tu moram potpuno da budem iskrena, jako dobro prevodi i jako je brzo napredovao. Prije 15 godina nama nije padalo na pamet da nam google translate prevede, sad odlično prevodi, GPT je čak još i bolji jer je on i kontekst izlači i odličan. Sada zaista mislim da je to jedna od oblasti koja jeste u velikoj krizi gdje ukoliko nam nije potreban neki pečat i nešto, mi ćemo svi iskoristiti ChatGPT, ali s druge strane postavlja se pitanje koliko ćemo naučiti mi jezik na taj način. A što se tiče ovog dijela vezanog za psihologiju, u samim startu razvoja vještačke inteligencije je bila ideja da se napravi program, softver, koji bi položio tzv. Turingov test. U čemu se sastoji taj Turingov test? Sastoji se u tome da mu ispitaš postavi neka pitanja, teleprinterom, jer tada nisu imali savremene računare, to je bilo ovih 50-ih godina prošlog vijeka, i da nakon dobijanja analize odgovora treba da kaže sa kim je razgovarao. Da li je razgovarao sa računarom ili je razgovarao sa živom osobom. Eliza je bila psihoterapeut i tu su ispitivači bili ljudi koji idu na psihoterapiju i u to vrijeme sa primitivnim programskim jezicima često su govorili da ih niko nikad nije razumio tako dobro kao ti sa sadašnje tačke gledišta primitivni softver, pa možete zamisliti šta bi danas bilo. Ali upravo iz razloga što je psihoterapija vrlo specifičan segment života gdje vi na pitanje možete da odgovorite pitanjem, čak tu nismo imali neke savremene algoritme i vještačke inteligencije, nego koristilo se već nešto što je odgovoreno, pa su se parafrazirale neke rečenice i slično", navodi profesorica.

Dodala je i drugi interesantniji slučaj jeste kada su simulirali ponašanje pacijenta koji boluje od paranoične šizofrenije.

"Sada su ispitivači bili psiholozi i psiholozi su trebali da nakon ispitivanja odgovore sa kim su razgovarali. Znali su da je moguće da su razgovarali sa pacijentom i da su razgovarali sa simulacijom pacijenta 48 odsto slučajeva su pogodili tačno. Nasumice da su pogađali, imali su opciju jeste - nije, pogodili bi 50 odsto. Znači to je jedna oblast koja je vrlo specifična i gdje se postižu dobri rezultati. A naravno da ne treba vještačka inteligencija ni da nas liječi, ni da nam bude psiholog. Zapravo ja lično smatram da jedna od najmanje ugroženih oblasti i profesija zapravo jeste psihologija" istakla je.

( Majda Banda )