"Lukoil je praktično završio svoju međunarodnu priču": Energetski gigant prodaje sve svoje strane poslovne operacije

Ruski energetski gigant Lukoil najavio je prodaju svih svojih stranih poslovnih operacija nakon što je kompanija uvrštena na listu sankcionisanih entiteta od strane Sjedinjenih Američkih Država zbog rata u Ukrajini, prenosi portal Nova.rs.

Kako je saopšteno iz sjedišta kompanije u Moskvi, odluka o prodaji imovine donijeta je "zbog uvođenja restriktivnih mjera protiv kompanije i njenih filijala od strane pojedinih država", te je pokrenut proces razmatranja ponuda potencijalnih kupaca.

U saopštenju se dodaje da će prodaja biti sprovedena u skladu sa licencom američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) za likvidaciju. Ukoliko bude potrebno, Lukoil će zatražiti produženje licence kako bi omogućio nesmetano okončanje prodajnih procesa i izbjegao dodatne kazne.

Sjedinjene Američke Države uvele su sveobuhvatan paket sankcija protiv Lukoila, Rosnjefta i još 34 njihove filijale, zamrzavajući svu njihovu imovinu u SAD i zabranjujući američkim kompanijama poslovanje sa njima. Američko Ministarstvo finansija dalo je rok do 21. novembra da firme koje sarađuju s Lukoilom i Rosnjeftom okončaju poslovne odnose, nakon čega bi mogle da se suoče sa sekundarnim sankcijama — što bi im onemogućilo pristup američkim bankama, osiguravačima i trgovinskim mrežama.

Sekretar američkog Trezora Skot Besent izjavio je da su sankcije uvedene jer "rusko rukovodstvo ne pokazuje ozbiljnu posvećenost mirnom rješenju rata u Ukrajini“, dodajući da će Vašington nastaviti da cilja izvore prihoda koji podržavaju rusku vojnu mašineriju.

Ovaj potez dio je šire strategije Sjedinjenih Država i Evropske unije da ograniče izvoz ruskih energenata, koji čine glavni izvor finansiranja državnog budžeta. Prema procjenama zapadnih analitičara, prihodi od nafte i gasa obezbjeđuju više od 40 odsto ukupnih budžetskih sredstava Ruske Federacije.

Prema procjenama bivših rukovodilaca kompanije, Lukoil bi usljed prodaje mogao da izgubi oko 30 odsto prihoda, budući da će morati da se odrekne tri rafinerije i približno polovine od oko 5.000 benzinskih pumpi koje posjeduje u inostranstvu.

"Lukoil je praktično završio svoju međunarodnu priču", izjavio je bivši menadžer kompanije za Politiko, dodajući da će posljedice biti "teške i dugoročne" po poslovanje i profitabilnost firme.

Osim gubitka tržišta, kompanija se suočava i sa otežanim transportom sirove nafte, jer mnoge međunarodne brodarske kompanije izbjegavaju saradnju sa sankcionisanim subjektima. Iako Lukoil tvrdi da će zadržati proizvodnju unutar Rusije, stručnjaci procjenjuju da bi sankcije mogle ozbiljno da pogode i domaću potražnju, s obzirom na smanjene izvozne mogućnosti.

Odluka o prodaji imovine uslijedila je svega nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao svoj prvi veliki paket sankcija protiv Rusije, optužujući Moskvu da nije preduzela ozbiljne korake ka zaustavljanju vojne ofanzive u Ukrajini.

Tramp je neposredno prije uvođenja sankcija otkazao planirani sastanak sa predsjednikom Vladimirom Putinom, a Kremlj je reagovao porukom da su mjere "ozbiljne", ali da "neće slomiti rusku ekonomiju" koja je već navikla na međunarodne restrikcije.

Uprkos zvaničnom optimizmu, ekonomski stručnjaci u Rusiji upozoravaju da bi novi talas sankcija mogao da izazove pad proizvodnje u energetskom sektoru i da dodatno smanji investicije. Brojni zapadni partneri već su obustavili saradnju sa Lukoilom, što dodatno otežava kompaniji pristup tehnološkoj opremi, rezervnim djelovima i servisnim uslugama potrebnim za održavanje rafinerija i bušotina.

Dok većina evropskih zemalja podržava mjere Vašingtona, pojedine države, među kojima je i Mađarska, zatražile su odlaganje primjene sankcija. Premijer Viktor Orban planira posjetu SAD naredne sedmice, u pokušaju da obezbijedi izuzeće kojim bi Budimpešta mogla da nastavi da uvozi rusku naftu i zadrži povoljne cijene goriva na domaćem tržištu.

Iako se očekuje da Lukoil uskoro objavi prve konkretne ponude za prodaju imovine, tržišni analitičari predviđaju da će proces trajati mjesecima, budući da će kompanija pokušati da zadrži što veću vrijednost imovine u trenutku kada su ruske firme pod jakim međunarodnim pritiskom i političkim rizikom.

U Moskvi su odluku o prodaji imovine ocijenili kao "prisilnu i politički motivisanu", dok rusko Ministarstvo energetike tvrdi da sankcije "neće ugroziti energetsku stabilnost zemlje". Međutim, nezavisni ekonomisti upozoravaju da bi prodaja inostranih pogona mogla da oslabi globalni uticaj ruskih energetskih kompanija i smanji pristup deviznim prihodima.

Uprkos pokušajima Kremlja da umanji značaj ovog poteza, činjenica je da Lukoil, drugi najveći proizvođač nafte u Rusiji, ulazi u period neizvjesnosti bez značajnog prisustva na svjetskom tržištu. Analitičari smatraju da bi to moglo da promjeni strukturu globalnog tržišta nafte, otvarajući prostor konkurentima iz Bliskog istoka i Azije.

( S.S. )