Slab sistem rađa nepostojeće neprijatelje: Da li je ksenofobno ponašanje posljedica izostanka jasne imigracione politike

Vlada imigracionu politiku sprovodi netransparentno i protivno obavezama prema Evropskoj uniji (EU), ne pružajući adekvatan odgovor na izazove globalnih migracionih tokova. Zato je važno donijeti novi plan baziran na ozbiljnim analizama, konsultacijama sa stručnjacima i dijalogu s građanima, koji bi služio kao instrument državnog razvoja.

Tako sagovornice “Vijesti” komentarišu način na koji je Crna Gora sprovodila imigracionu politiku u posljednjih nekoliko godina, koliko je ona bila uspješna, te kako bi trebalo da izgleda unaprijeđeni plan.

Pitanje imigracije aktuelizovalo je ranjavanje Podgoričanina M. J. u subotu veče u kom su, prema tvrdnjama Uprave policije (UP), učestvovali državljani Turske i Azerbejdžana, što je izazvalo seriju ksenofobnih incidenata - pogrdna skandiranja, demoliranja ugostiteljskih objekata u više gradova, paljenja automobila u vlasništvu turskih državljana...

Izvršna vlast je prekjuče donijela odluku o privremenom uvođenju viza državljanima Turske, za koju su pojedini društveni akteri kazali da je donesena pod pritiskom - s ciljem da umiri građane i policiji ostavi vremena da uvede red, dok su je drugi okarakterisali kao ishitreni populizam.

Predstavnici većine partija, nevladinih organizacija, građanski aktivisti i državni funkcioneri, osudili su napad na Podgoričanina, ali i ksenofobna skandiranja, pozivajući na uzdržanost.

Ukazali su i da privremeno ukidanje bezviznog režima s Turskom može zakomplikovati odnose s Ankarom, važnim saveznikom u NATO-u i partnerom u zdravstvu i ekonomiji i jednim od vodećih investitora. Ako Turska uvede recipročne mjere, građani i biznisi iz Crne Gore mogli bi trpjeti posljedice, a posebno jer se značajan broj crnogorskih građana liječi u toj državi.

“Vijesti” su prošle sedmice objavile da je Državna revizorska institucija počela predstudijsko istraživanje, što predstavlja osnovu za reviziju kojom bi se ocijenila uspješnost sprovođenja nacionalne imigracione politike.

“Profašistička propaganda”

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević juče je “Vijestima” rekla da je ksenofobna kampanja protiv turskih državljana u Crnoj Gori počela nekoliko nedjelja prije nemilog događaja u kom je povrijeđen crnogorski državljanin, te da je to rađeno iznošenjem “lažnih i očigledno izmišljenih podataka” protiv migranata.

“... Poput lažnih vijesti o njihovom broju u Crnoj Gori, otmicama djece, silovanjima, namjeri da zavladaju zemljom (‘neosmanizacija’) i sl., što je sve poznata opasna matrica profašističke propagande”, ocijenila je ona.

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je da postoji “drastičan porast broja turskih državljana koji trenutno borave u Crnoj Gori”, navodeći da se radi o “ozbiljnom broju za malu državu kao što je naša”.

“Uputio sam dopis da mi se dostave tačni podaci o broju turskih državljana u Crnoj Gori. Prema mojim informacijama, riječ je o oko 110.000 lica. Mislim da je to ogroman broj za državu kao što je Crna Gora i da moramo pooštriti regulativu koja se odnosi na ulazak stranih državljana”, rekao je Knežević u subotu, gostujući u jednoj televizijsko emisiji.

Iz DNP-a nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” odakle Kneževiću podaci koje je iznio.

Uprava policije saopštila je u nedjelju da zaključno sa 30. septembrom, 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak u Crnoj Gori.

Gorjanc Prelević je kazala da svi strani državljani, ako su zakonito u Crnoj Gori, imaju pravo na slobodu kretanja i sva ljudska prava, osim izbornih.

“Ako krše zakon, treba da budu sankcionisani isto kao i domaći državljani”, dodala je ona.

Upitana za njenu ocjenu Vladinog sprovođenja imigracione politike, sagovornica je odgovorila da izvršna vlast to radi nedovoljno transparentno i protivno obavezama prema EU “da uvede vize svima kojima još nije uvela”. Poručila je da je uvođenje viza samo turskim državljanima ishitrena populistička mjera, “na koju su više uticale prijetnje jedne grupe nasilnika (‘Ubij, ubij Turčina’), nego i sam incident”, konstatovala je ona.

Govoreći o mogućnosti da se incidenti poput onog u subotu zloupotrijebe radi širenja netrepeljivosti prema stranim državljanima, Gorjanc Prelević ističe da je to cilj propagatora mržnje - “nož u srce građanskoj Crnoj Gori”. Kazala je da je jasno da ne samo turski državljani, već i Bošnjaci i muslimani sad žive u strahu.

“U ovakvim krizama neophodna je državnička politika - i premijer (Milojko Spajić) i predsjednik (Jakov Milatović) treba da se obraćaju građanima i apeluju na mir i poštovanje prava svih. Država mora da pokaže svoju svrhu kroz dosljedno kažnjavanje svih za sve nasilne incidente, kao i za propagandu mržnje”, poentirala je ona.

Podgoričko tužilaštvo juče je odredilo zadržavanje državljanima Azerbejdžana Y. G. (31) i Turske N. D. (54), osumnjičenim da su prije tri noći na Zabjelu nanijeli povrede M. J. Uprava policije ranije je saopštila da su priveli 45 državljana Turske i Azerbejdžana, koji su bili predmet kriminalističke obrade i provjera u odnosu na zakonitost njihovog boravka na teritoriji Crne Gore.

Više državno tužilaštvo u Podgorici prekjuče je samoinicijativno formiralo predmet povodom skandiranja na Zabjelu.

Iz policije je juče saopšteno da je osam osoba uhapšeno u glavnom gradu zbog krivičnih djela s elementima izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i nasilja, dok je podgorička policija preksinoć privela više crnogorskih državljana, nakon što je pronašla i oduzela jedan broj bejzbol palica pripremljenih za napad.

Imigiraciona politika ne smije biti ishitrena

Izvršna direktorica Centra za politike migracija i multikulturalizma Dragana Otašević kazala je “Vijestima” da je Crna Gora, istorijski gledano, zemlja visoke emigracije, ali i da sve više postaje i zemlja visoke imigracije.

Ocijenila je da takva promjena migracionih tokova zahtijeva nove, sveobuhvatnije pristupe upravljanja migracijama od strane države, zasnovane na razumijevanju savremenih društveno-ekonomskih trendova i dugoročnim planiranjem.

“Crna Gora bilježi sve izraženije imigracione tokove, odnosno sve veći broj stranaca koji dolaze da žive i rade u našoj zemlji. Takođe, i dalje postoji značajan odlazak crnogorskih državljana u inostranstvo u potrazi za obrazovanjem i profesionalnim prilikama”, navela je.

Međutim, Otašević ističe da postojeća imigraciona politika još nije u potpunosti prilagođena nastalim promjenama. Poručila je da je migracija postala jedno od ključnih pitanja savremenog društva, koje zahtijeva promišljen, odgovoran i dugoročan pristup.

“U tom kontekstu, trenutna politika u Crnoj Gori predstavlja prije svega administrativni okvir za regulisanje boravka stranaca, a ne dovoljno razvijen strateški instrument razvoja. Nedostatak detaljnih analiza o stvarnim potrebama države, podataka o stručnoj i socijalnoj strukturi imigranata, kao i ograničeni institucionalni kapaciteti, otežavaju izradu ciljanih i dugoročno održivih rješenja”, rekla je sagovornica.

Sadašnja imigraciona politika, iako postavlja osnovu, prema njenim riječima, nije dovoljno snažna da odgovori na izazove savremenih migracionih tokova. Dodala je da umjesto jednostavne dorade postojećih mjera, država ima priliku da pristupi razvoju nove, savremene imigracione politike “koja bi bila zasnovana na detaljnim analizama postojeće imigracije, ali i realnih potreba države, imala jasno definisane ciljeve i bila usmjerena na stvaranje ravnoteže između potreba države i potencijala koje imigranti donose u našu zemlju, podsticala povratak dijaspore, kao i privlačenje kvalifikovanih stranih radnika i investitora”.

Ističe i da bi novi plan trebalo da pruži adekvatnu zaštitu onima kojima je potrebna, doprinosi ekonomskoj, demografskoj i kulturnoj obnovi zemlje kroz obostrano korisnu saradnju domaćeg stanovništva i stranaca, jača institucionalni okvir, kapacitete institucija i koordinaciju između državnih organa i lokalnih zajednica, te uključuje sistem snažne integracije stranaca u kulturnu, obrazovnu i ekonomsku dimenziju društva.

Naglasila je da nova politika ne može i ne smije biti donesena ishitreno, već mora počivati na “ozbiljnim analizama, konsultacijama sa stručnom i međunarodnom zajednicom i otvorenom dijalogu sa građanima”.

“Pored toga, potrebno je raditi i na edukaciji domicilnog stanovništva o značaju međusobnog razumijevanja i poštovanja različitosti, jer uspješna integracija stranaca podrazumijeva otvoreno, informisano i tolerantno društvo. Takva, pažljivo planirana migraciona politika mogla bi migracije da pretvori iz administrativnog pitanja u strateški instrument zajedničkog razvoja Crne Gore i svih koji u njoj žive, doprinoseći održivom ekonomskom rastu, demografskoj stabilnosti i društvenoj koheziji”, istakla je Otašević.

Ćute o navodima turskog novinara

Turski novinar Ibrahim Haskologlu preksinoć je na društvenoj mreži “Iks” objavio fotografije muškarca za kog tvrdi da je tražen u Turskoj zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnih djevojčica, a da se trenutno nalazi u Crnoj Gori. Haskologlu tvrdi da je Ozgur J. pobjegao iz Turske, da u Crnoj Gori “pere mafijaški novac”, te da “slični izopačeni pojedinci šetaju vašom zemljom”.

“Molim vas, nemojte zbog takvih ljudi imati loše mišljenje o Turcima. To su pojedinci koji su počinili nezakonita djela u Turskoj i pobjegli u vašu zemlju. U vašoj zemlji ih ima na stotine. Mafijaši koji bježe iz Turske traže utočište tamo. Većina prijava upućenih crnogorskoj vladi ostala je bez odgovora. Pokažite svoju reakciju i zahtijevajte da ti pojedinci budu izručeni Turskoj. Oni predstavljaju prijetnju vašoj zemlji”, napisao je on u objavi.

Napomenuo je da u Crnoj Gori žive hiljade pristojnih turskih građana i turista, te poručio - “molim vas, nemojte ih kažnjavati zbog postupaka ovih loših ljudi”.

“Mnogi od ovih kriminalaca tamo žive čak i bez boravišnih dozvola. Kao građanin Turske, mogu vam reći da vaša Vlada već zna za većinu ovih imena”, rekao je.

Haskologlu je prekjuče poručio premijeru Spajiću da je Crnu Goru primila “svakoga ko je bio uključen u ilegalne, bjegunačke operacije pranja novca i prevara iz Turske”, i da nikad nije organizovala njihovu ekstradiciju.

Iz UP juče nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa tvrdnjama turskog novinara, koliko se u Crnoj Gori nalazi bezbjednosno-interesantnih lica iz Turske, koliko njih ta država potražuje, te koliko je turskih državljana ove godine izručeno i zbog kojih djela.

Vršilac dužnosti direktora UP Lazar Šćepanović sinoć je rekao da su zvaničnici s kojima imaju međunarodnu saradnju više puta ukazivali da “određene strukture imaju raspisane lokalne potjernice i da postoji pogodno tlo da se takva lica nađu na teritoriji Crne Gore uz pomoć falisifikovanih isprava”.

Poručio je da su u Crnoj Gori dobrodošli svi stranci koji su dobronamjerni i žele da doprinesu prosperitetu države, dodavši da će UP “onima koji žele da se bave imigracijama, trgovinom drogom i nasiljem odlučno odgovoriti”.

“Biće otkriveni, procesuirani i protjerani. Želim građanima da kažem da ne preuzimaju pravdu u svoje ruke”, rekao je Šćepanović, gostujući na Javnom servisu.

MCP: Nasilje neprihvatljivo, ali ne smije podstaći linč

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) juče su rekli su da je nasilje “koje se dogodilo prije neku noć u Podgorici od strane onih koje je država primila kao naše sugrađane, a koje je izazvalo lavinu nezadovoljstva kod građana Crne Gore”, u potpunosti neprihvatljivo.

Poručili su da to navodi na preispitivanje javnih politika i ličnih ubjeđenja.

“Međutim, ne smije da nas podstakne na osvetu, linč i raspirivanje mržnje protiv onih koje smatramo krivcima. Pogotovo ne na mržnju prema cijelim narodima i kulturama”, kazali su.

Istakli su da je nasilje čin pojedinca, “uvijek i svugdje”.

“Ne zato što grupe ljudi ne mogu da čine kolektivne zločine jer smo kroz istoriju toga bili svjedoci i žrtve, već zato što svaki onaj koji čini nasilje ima ličnu odgovornost. Ne dopustimo sebi da upadnemo u zamke onih koji su upravo nas kolektivno optuživali kao zle, zaostale i zločinačke”, rekli su.

Pozvali su na odgovornost, rekavši: “Ne budimo neodgovorni poput pojedinaca koji čak i ovakve incidente koriste da raspiruju mržnju protiv onih koje smatraju dežurnim krivcima”.

“Ova odgovornost se ogleda u težnji za vladavinom prava kao skupom pravila i normi koji uređuju društvo kroz demokratski konsenzus, a ogleda se u očekivanju da institucije služe narodu, da ne budu samodovoljne i u službi bilo kojoj pojedinačnoj društvenoj grupi”, piše u saopštenju MCP.

Naveli su da je prirodno očekivati da crnogorske državne institucije, u novim okolnostima, “oslobođene decenijskih okova autoritarizma i vladavine jedne ličnosti, partije, društvene grupe”, stvore uslove da se crnogorski građani osjećaju bezbjedno u svojoj zemlji.

“Svakako da je jedan od načina za to i da se uspostavi odgovarajuća kontrola u vezi sa onima koji dolaze u našu zemlju iz inostranstva. Ne smije se, naravno, više nikad dozvoliti da pjesnici, univerzitetski profesori i vjerska lica budu optuženi kao oni koji, po ocjeni zlonamjernih pojedinaca i grupa, navodno ugrožavaju ovdašnju bezbjednost, nemajući iza sebe nijedno krivično djelo, a da istovremeno opasni međunarodni nasilnici, kriminalci i osuđeni za korupciju - ovdje nalaze utočište”, navodi se.

“Antiturska histerija

Poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić kazala je juče da se boji se da se bliži trenutak kad će Turci u Crnoj Gori “morati da nose trake na rukavima i da čaršavima obilježavaju svoje domove i radnje, poput Jevreja u Hitlerovoj Njemačkoj i Bošnjaka u (Radovan) Karadžićevom Prijedoru”.

Istakla je da se antiturska histerija već više mjeseci stvara u Crnoj Gori i pozvala Upravu policije da “hitnim i energičnim mjerama” obezbijedi potpunu sigurnost ljudi i imovine na teritoriji cijele Crne Gore i ne dozvoli da ulica upravlja državom već da obezbijedi da država osigura ulice.

“Crna Gora ne smije postati država u kojoj je hajka na ljude, zbog njihove vjerske ili etničke pripadnosti, normalnost, državni organi imaju obavezu da to spriječe, a nosioci ključnih političkih funkcija, vjerski autoriteti i uticajni građanski aktivisti da pozovu na suzdržanost”, rekla je ona.

Kazala je da namjerno neće da ističe njenu osudu gnusnog napada nožem u podgoričkom naselju Zabjelo “jer se takva osuda podrazumijeva”.

“Završila bih sa ‘vidimo se u EU’, ali me današnja Crna Gora, za razliku od one od prije nekoliko dana, podsjeća više na ponor devedesetih u ex Jugoslaviji nego na bilo šta što se smatra evropskom vrijednošću i vrijednostima po kojima je prepoznatljiv moj i naš Bar”, dodala je.

Protest ispred Vlade: “Turčine odlazi”

Ispred zgrade Vlade sinoć je održan protest povodom ranjavanja Podgoričanina M. J., na kom su se opet mogla čuti ksenofobna skandiranja.

Okupljeni su palili baklje, nosili transparente i u više navrata skandirali “Turci napolje”, “ko ne skače taj je Turčin” i “Turčine odlazi”. Među onima koji su skandirali bio je i odbornik Nove srpske demokratije u podgoričkom parlamentu Goran Milić.

Na transparentima je pisalo “branimo se od dalje migracije, bodenja, silovanja, okupacije!”, “kupuju, dolaze uz povlastice svake i za sedam uboda tjelesne lake???”, “Spajiću da uvedeš vizni režim”.

Predsjednik Partije penzionera invalida i restitucije Momo Joksimović kazao je sinoć da se “ne mogu kriviti narod i nacije zbog jednog delikta”, a potom iznio tvrdnju da je bilo “napada na djecu u Budvi, u Danilovgradu se siluju naša djeca”.

Podgorička policija privela je sinoć 11 osoba, među kojima je devet maloljetnika, koji su imali namjeru da sa fantomkama, bakljom i marihuanom dođu na protest, saopšteno je iz UP.

Vršilac dužnosti šefa policije Lazar Šćepanović rekao je sinoć da skup ispred zgrade Vlade nije bio prijavljen, te da je najavljen putem društevnih mreža.

ANB: Radimo u skladu sa zakonom

Na pitanje kako Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) učestvuje u potencijalnoj provjeri stranih državljana koji dolaze u Crnu Goru, iz ANB-a su “Vijestima” odgovorili da svoj posao rade u skladu sa zakonom.

“Agencija za nacionalnu bezbjednost postupa u skladu s nadležnostima definisanim Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uz supsidijarnu primjenu Zakona o crnogorskom državljanstvu i Zakona o strancima, u oblastima koje utiču na aspekt nacionalne bezbjednosti”.

Dodali su i da ističu “kontinuiranu i plodotvornu saradnju koju Agencija ostvaruje u sklopu međunarodne saradnje s partnerskim službama”.

Demolirani lokali turskih državljana u Baru

Dva lokala u vlasništvu državljana Turske u Baru preksinoć su demolirana, a zasada nepoznati počinilac ili više njih, pokušao je i da jedan od lokala zapali.

U radnji brze hrane u Ulici Mila Boškovića, prekoputa Osnovne škole “Blažo Jokov Orlandić”, kasno sinoć je izbio požar, a “Vijestima” je iz barske Službe zaštite i spasavanja rečeno da su poziv primili kratko prije dva sata, te da je požar brzo lokalizovan.

Kafe i restoran, takođe u vlasništvu državljana Turske, u Makedonskom naselju u Baru, nedugo nakon toga je demoliran, kada je kroz njegova ulazna vrata ubačen, zasada, nepoznati predmet.

“Vijestima” su juče iz UP kazali da su uviđaji na oba mjesta završeni, te da će nastaviti s daljim redovnim radnjama u istrazi.

Prema neznaničnim saznanjima lista, počinilac jednog od ovih djela bio je maskiran - s fantomkom na glavi i rukavicama, a policija još uvijek traga za njim.

Vlasnik brze hrane kod osnovne škole, kako su redakciji kazali stanari obližnjih zgrada koji su s njim jutros razgovarali, u Crnoj Gori živi već četiri godine, sa suprugom i porodicom.

( Balša Rudović, Željka Vučinić )