Njegoš je centar tradicije i kulture
Forum, koji je organizovao Zavod za školstvo, okupio nastavnike crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti iz više gradova
Svaka kultura ima svoju centralnu tačku oko koje se okreće cjelokupni stvaralački opus, a Crna Gora ima Petra II Petrovića Njegoša koji je neraskidivi dio tradicije, crnogorski, evropski, ali i svjetski pisac.
To je juče, tokom foruma “Njegoševo književno djelo u obrazovnom sistemu Crne Gore”, kazala savjetnica u Zavodu za školstvo Irena Ivanović.
Forum, koji je okupio nastavnike crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti (CSBH) iz više crnogorskih gradova, organizovao je Zavod za školstvo u susret državnom prazniku Njegoševi dani koji se obilježava 13. novembra.
Prema riječima Ivanović, Njegoševa djela se prvi put izučavaju pred sam kraj osnovne škole (OŠ). U srednjoj školi se Njegoš, ističe, izučava na jednom višem nivou, pa se “Gorski vijenac” tumači kao jedinstvena cjelina.
“Njegoš je ‘Luča mikrokozma’. To je njegova suština. Njegov bitak”, rekla je.
Ivanović je naglasila da učenik u sedmom razredu “ne umije da čita Njegoševa djela zbog njihove složenosti” i dodala da je najvažnije reći da su svi nastavni sadržaji zasnovani na principu spirale.
“Učeničko tumačenje potencijal je koji treba uobličiti kroz dinamiku nastavnog procesa i razumijevanja jednog teksta. Nastavnik mora biti senzibilisan, prilagođen uzrastu učenika na individualnom nivou”, smatra Ivanović.
Nastavnik je dužan, ocjenjuje Ivanović, da upozori učenike na izdanje Njegoševog djela koje tumače.
“Svi su koncetrisani na sajtove, a oni nijesu pouzdan izvor znanja. Postoje ilustrovana izdanja koja nemaju jasno navedenog priređivača. Postoje ona izdanja koja su izopštila stihove i nemaju transparenciju”, kazala je Ivanović.
Prema njenim riječima, drugi izazov je istorijski kontekst izučavanja Njegoša gdje je, kaže, jako važno odgovorno pristupati “Gorskom vijencu”.
“Važno je da mu se pristupa estetski i kritički. U tom smislu, učionica mora biti prostor zajedničkih vrijednosti. Nastavnik mora biti pouzdan. On je tu da bude inspirator i da ne pristupa djelu kao obavezi”, rekla je Ivanović, naglašavajući da “nastavnik mora biti i kritički mislilac”.
Naglasila je da Njegoš smijeh u svojim djelima koristi kao “sječivo etike”. Prema njenim riječima, “živimo u vremenima kulturne industrije i plasiraju nam se bezvrijedni sadržaji”.
Profesorica Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Vesna Vukićević Janković rekla je da “vijek kulture diktira svestrana i kontekstualna tumačenja”.
“I na nivou istorije mentaliteta, pamćenja… Iako Njegošev tekst odražava drugačiji istorijski segment, on nastavlja da egzistira kao njegova matrica”, kazala je.
Gotovo sva književnost nakon Njegoša, ističe Vukićević Janković, “uspostavlja odnos sa njim”. Tvrdi i da Njegoševi spojevi predstavljaju direktne odraze crnogorskog obrazovnog i kulturnog “bivstva”.
Prema njenim riječima, “Gorski vijenac” pripada tradiciji spjevova sa “izraženim osmanofobnim diskurskom”:
“Današnje poimanje muslimana ne može se poistovijetiti sa onim iz devetnaestog vijeka”.
Kazala je i da su problematične aktuelna politička, kao i kulturna interpretacija, koje otežavaju tumačenje “Gorskog vijenca”. Vukićević Janković je dodala i da zloupotrebe počivaju na “selektivnom čitanju”.
Profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Čogurić rekao je da mu je višegodišnje iskustvo pokazalo da su Njegoševa djela “najizazovnija za izučavanje”.
Prema njegovim riječima, mlade ljude ne treba “opteretiti” izučavanjem svih Njegoševih djela.
“Nastavnik treba da otkrije načine kako da podstakne učenika i studenta i pojednostave recepciju književnog teksta kod mladih ljudi. Hoće li mlada osoba doživjeti i uživati u Njegoševim djelima, zavisi u kojoj mjeri će asimilovati njegove složene poruke. Izučavanje književnog teksta može se proučavati kao proces prenošenja znanja na novu generaciju. Treba tražiti modele za pristup Njegoševom djelu”, kazao je Čogurić.
Smatra da se kulturološkim slojem Njegoša “nijesmo dovoljno bavili”.
“Vladika Danilo i Iguman Stefan nastupaju sa pozornice i tako se obračaju kolektivu. Junaci spontano iznose što je suština njegovog bića - bogatstvo i smisao”.
Direktorica Zavoda Raba Hodžić kazala je da su kultura, jezik i književnost temelj pamćenja. Njegoševa djela, rekla je, uče nas slobodi i odgovornosti.
( Nikola Saveljić )