Rizik za finansije države i banaka: UBCG upozorio na moguće negativne posljedice primjene Zakona o legalizaciji
Zakon predviđa da objekti izgrađeni suprotno aktu ne mogu biti u pravnom prometu, što znači da ih ni banke ne mogu koristiti za naplatu potraživanja kao i da klijenti dogradnjom izbjegnu naplatu
Primjena Zakona o legalizaciji može da naruši finansijsku stabilnost države i bankarskog sektora, smanji mogućnost kreditiranja gradnje novih stambenih zgrada, naruši kapital banaka, poveća broj nenaplativih kredita, poveća sume novca koje banke moraju da izdvajaju kao rezervacije za potencijalne gubitke u skadu sa zakonom o bankama, smanjiće profitabilnost banaka, dovešće i do pada likvidnosti banaka...
Ovo su samo neke od negativnih posljedica i rizika na koje je ukazalo Udruženje banaka Crne Gore (UBCG) u dopisu koji su uputili ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, ministru finansija Novici Vukoviću, ministru pravde Bojanu Božoviću i direktoru Sektora za kontrolu banaka u Centralnoj banci Crne Gore Milanu Remikoviću. “Vijesti” imaju uvid u ove dopise.
Prema članu 33, stav 1, objekat koji se izgradi bez akta o građenju odnosno suprotno tom aktu ne može biti u pravnom prometu, odnosno ne može se otuđiti i u istom se ne može obavljati privredna i druga djelatnost.
Činjenica da je jedan sistemski zakon poput ovog bio objavljen na raspravi prije dvije godine pa usvojen bez ponavljanja iste, ne opovrgava tvrdnje o njegovoj netransparentnosti, već samo potvrđuje dodatne nedostatke u procesu njegovog usvajanja, posebno imajući u vidu izmijenjene političke i društvene prilike nastale u međuvremenu
Udruženje banaka je upoznalo predstavnike izvršne i monetarne vlasti da su podnijeli i incijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona jer je riječ o povredama ustavnih načela - vladavine prava, jemčenju prava svojine i slobode preduzetništva i prava na neometano uživanje svoje imovine koju predviđa Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i o povredi ustavnog principa o zabrani povratnog dejstva.
Finansijski rizici
“UBCG u prvom redu ističe finansijske efekte primjene spornih odredbi Zakona o legalizaciji bespravnih objekata ukazujući da one primarno utiču na kvalitet i održivost postojećih sredstava obezbjeđenja potraživanja banaka. Dakle, nemogućnost prodaje radi namirenja dospjelih novčanih obaveza i sticanja svojine na objektima koji nemaju sve potrebne dozvole, uključujući ovdje i one koji imaju, čak i neznatno prekoračene dozvole ili nedostatak upotrebne dozvole, onemogućava poslovne banke da ostvare svoja postojeća prava naplatom potraživanja u izvršnom postupku, čime se povećava period nenaplatljivosti, obim nenaplativih potraživanja i potreba za otpisima istih, te troškovi za banke”, navodi se u dopisu.
Dalje navode da sporne odredbe stvaraju prostor za zloupotrebe od strane nesavjesnih klijenata, koji mogu svjesno i s namjerom osujetiti naplatu dospjelih potraživanja iz ranije legalnog objekta, njegovim naknadnim izmjenama i nadogradnjama, čime će se ovakve nepokretnosti nesmetano i nepravedno isključiti iz prinudne prodaje.
“Dodatno, primjena bankarske regulative na kolaterale i racio pokrivenosti uticaće na kapitalne zahtjeve banaka i kvalitet aktive, te novi rizici zahtijevaju od poslovnih banaka da potencijalno izmijene investicione politike i dugoročno smanjenje izvjesne investicije, a posebno u segmentu projektnog finansiranja za potrebe izgradnje kolektivnih stambenih objekata. Sve prethodno navedene posljedice uzrokuju moguća povećanja rezervacija za potencijalne gubitke, koje su poslovne banke dužne da iskažu u skladu s bankarskom regulativom, što u konačnom podrazumijeva dodatno smanjenje profita poslovnih banaka i smanjenja poreza na dobit koje su banke dužne da plaćaju”, naglasili su u Udruženju banaka.
UBCG posebno ističe nepotpunost i nepreciznost javnih katastarskih evidencija u kojima imaju slučajeve upisa na objekte ili etaži objekta bez preciziranja na koji posebni dio se odnosi teret prekoračenja postojeće dozvole, kao i činjenicu da Ministarstvu prostornog planiranja nije poznato koliko je bespravnih objekata u Crnoj Gori.
Netransparentno usvajanje
“Koristimo priliku da ukažemo na netransparentnost procesa usvajanja spornog Zakona. U procesu usvajanja Zakona, izostala je javna i transparentna rasprava, što kao posljedicu ima i nepovjerenje građana i probleme u primjeni, od kojih su neki prethodno opisani. Činjenica da je jedan sistemski zakon poput ovog, bio objavljen na raspravu prije dvije godine pa usvojen bez ponavljanja iste, ne opovrgava tvrdnje o njegovoj netransparentnosti, već samo potvrđuje dodatne nedostatke u procesu njegovog usvajanja, posebno imajući u vidu izmijenjene političke i društvene prilike nastale u međuvremenu. Stoga, UBCG ovim putem apeluje da je, radi zadržavanja zdravog i proaktivnog pravnog poretka, te osiguravanja podrške svih učesnika na tržištu i pravne sigurnosti odnosno izbjegavanja nestabilnosti uzrokovanih čestim izmjenama zakonodavnog okvira, javna rasprava koja prethodni neposrednom razmatranju zakona neophodna i daje mu legitimnost nužnosti” naveli su u UBCG.
Uklazano je da je bankarski sektor u prethodnom periodu bio podrška javnom sektoru u ostvarivanju javnih politika, ali UBCG ističe da zabrana otuđenja i obavljanja djelantosti u bespravnom objektu definisana spornim odredbama člana 33 ne doprinosi ostvarenju cilja usaglašavanja sa standardima EU i posljedice njihove primjene će imati isključivo negativne posljedice na crngorsko tržište.
UBCG ovim putem ukazuje da stoji na raspolaganju za dalje razmatranje posljedica sporne zakonske odredbe i pronalaženje najboljeg sinergijskog rješenja koje će biti usmjereno na ostvarivanje ciljeva istaknutih u obrazloženju Zakona, a bez negativnih posljedica na privredu i finansijsku stabilnost.
Uključiti i Savjet za finansijsku stabilnost
U dopisu koji je upućen CBCG navodi se da, cijeneći broj nelegalnih objekata u Crnoj Gori, za koje nadležno Ministarstvo prostornog planiranja ne posjeduje precizan podatak, ali govori o desetinama hiljada objekata na teritoriji Crne Gore, koji objekti su i upisani u katastarsku evidenciju i prethodno bili uvedeni u pravni promet, razumno je zaključiti da je veliki broj njih sredstvo obezbjeđenja u potraživanjima poslovnih banaka.
“Stoga, konačan efekat na bankarski sektor nije moguće procijeniti u ovom trenutku, imajući u vidu različitost internih politika poslovnih banaka i činjenicu da je proces procjene u toku, ali je izvjesno da će uticaj ovog rješenja biti značajan”, navode bankari u dopisu.
Navode da usljed relevantnosti negativnih posljedica i obima potencijalnih posljedica na povjerenje građana institucijama sistema i bankama mole CBCG za podršku u realizaciji zahtjeva adresiranog na nadležna ministarstva, kroz kandidovanje predmetne teme na sjednici Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore.
Bankari ukazuju da sporne odredbe mogu imati višestruke negativne posljedice na bankarski sektor, usljed sljedećih potencijalnih uticaja - uticaja na prihvatanje i procjenu vrijednosti nepokretnosti koje su sredstva obezbjeđenja potraživanja banaka, a čija će vrijednost usljed primjene sporne odredbe biti smanjena, te smanjenja poslovnih aktivnosti i nove produkcije, uključujući i izmjenu investicione politike zbog posljedica koje će ovakvo zakonsko rješenje imati na segment projektnog finansiranja.
“Uz to, otežane naplate potraživanja u kašnjenju, uključujući i povećanje perioda naplativosti, s mogućim zloupotrebama u ovakvim postupcima, jer svaki dužnik nezakonitim radovima i izmjenama na svojim legalnim objektima, može iste objekte učiniti bespravnim, te izuzeti iz prinudne naplate kao sredstvo koje se može prodavati i iz čije vrijednosti se mogu namirivati banke po nesporim dugovanjima. Uticaj na RWA procjenu, pa shodno tome negativni uticaj na kapitalne zahtjeve koje su poslovne banke dužne da zadovolje u skladu sa Basel standardima”, navodi se u dopisu CBCG.
( Marija Mirjačić )