Hegset: Ili će nigerijska vlada zaštititi hrišćane, ili ćemo ubiti islamske teroriste koji čine užasne zločine
Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije, u posebnom saopštenju, obećalo je da će nastaviti borbu protiv nasilnog ekstremizma i izrazilo nadu da će Vašington ostati blizak saveznik, ističući da će zemlja "nastaviti da štiti sve građane, bez obzira na rasu, vjeru ili religiju
Američki ministar rata Pit Hegset izjavio je da se Ministarstvo rata Sjedinjenih Američkih Država (SAD) priprema za akciju u Nigeriji, prenosi agencija Rojters.
"Ministarstvo rata se sprema za akciju. Ili će nigerijska vlada zaštititi hrišćane, ili ćemo ubiti islamske teroriste koji čine ove užasne zločine", napisao je Hegset na društvenoj mreži X.
Prethodno je predsjednik SAD Donald Tramp izjavio da je zatražio od tog ministarstva da se pripremi za moguću vojnu akciju u Nigeriji ako nigerijska vlada "nastavi da dopušta ubijanje hrišćana".
"Američka vlada će takođe odmah prekinuti svu pomoć i asistenciju Nigeriji", naveo je Tramp u objavi na mreži "Truth Social".
"Ako SAD pošalju vojne snage, one će ući s oružjem koje sijeva na sve strane, da potpuno zbrišu islamske teroriste koji čine ove užasne zločine", napisao je Tramp, ne pružajući nikakve dokaze ni konkretne podatke o postupanju prema hrišćanima u Nigeriji.
Tramp je Nigeriju nazvao "sramnom zemljom" i upozorio da njena vlada mora brzo da reaguje.
"Ako napadnemo, biće brzo, surovo i slatko, baš kao što terorističke hulje napadaju naše drage hrišćane", napisao je on.
Abudža nije odmah reagovala na Trampovu prijetnju vojnom akcijom. Bijela kuća takođe nije odmah dala komentar o mogućem vremenu bilo kakve američke vojne intervencije.
Trampova objava o Nigeriji uslijedila je dan nakon što je njegova administracija ponovo dodala Nigeriju na listu "zemalja od posebne zabrinutosti" — spisak država za koje SAD tvrde da krše vjerske slobode. Ostale zemlje na toj listi uključuju Kinu, Mjanmar, Sjevernu Koreju, Rusiju i Pakistan.
Prije nego što je Tramp objavio svoju prijetnju napadom, predsjednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu ranije u subotu odbacio je optužbe o vjerskoj netoleranciji i branio napore svoje zemlje da zaštiti slobodu vjeroispovijesti.
"Opis Nigerije kao vjerski netolerantne zemlje ne odražava našu nacionalnu stvarnost, niti uzima u obzir dosljedne i iskrene napore vlade da zaštiti slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja svih Nigerijaca", naveo je Tinubu u saopštenju, pozivajući se na "ustavne garancije zaštite građana svih vjera".
Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije, u posebnom saopštenju, obećalo je da će nastaviti borbu protiv nasilnog ekstremizma i izrazilo nadu da će Vašington ostati blizak saveznik, ističući da će zemlja "nastaviti da štiti sve građane, bez obzira na rasu, vjeru ili religiju.
"Kao i Amerika, Nigerija nema drugu opciju osim da slavi raznolikost, koja je naša najveća snaga", navodi se u saopštenju, prenosi Rojters.
Vojno prisustvo SAD u zapadnoj Africi značajno je smanjeno kada se oko 1.000 vojnika povuklo iz Nigera prošle godine. Dok SAD povremeno imaju manje grupe vojnika u regionu radi zajedničkih vježbi, najveća američka vojna baza na afričkom kontinentu nalazi se u istočnoj Africi — u Džibutiju, gdje je stacionirano preko 5.000 vojnika i koja se koristi za operacije u regionu.
Tramp je 5. septembra potpisao izvršnu uredbu kojom je promijenio ime Ministarstva odbrane, odnosno Pentagona, u Ministarstvo rata.
Tamp ponovo stavio Nigeriju na "listu zabrinutosti" tokom drugog mandata
Tramp je Nigeriju proglasio zemljom od posebne zabrinutosti još tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući. Njegov demokratski nasljednik Džozef Bajden uklonio ju je sa liste Stejt departmenta 2021. godine.
U petak je Tramp izjavio da "hiljade hrišćana" u Nigeriji ubijaju radikalni islamisti, ali nije ponudio nikakve detalje.
Nigerija, koja ima oko 200 etničkih grupa koje praktikuju hrišćanstvo, islam i tradicionalne religije, ima dugu istoriju mirnog suživota, ali je takođe svjedočila povremenim izbijanjima nasilja među grupama, često pojačanim etničkim podjelama ili sukobima oko oskudnih resursa.
Ekstremistička islamistička oružana grupa Boko Haram takođe je terorisala sjeveroistok Nigerije, a njihova pobuna odnijela je desetine hiljada života tokom proteklih 15 godina. Stručnjaci za ljudska prava navode da je većina žrtava Boko Harama zapravo bila muslimanske vjeroispovijesti.
Američki zakonodavci, poput kongresmena Toma Kola, republikanca koji predsjedava Odborom za budžet u Predstavničkom domu, pozdravili su Trampov potez u petak, pozivajući se na, kako su rekli, "zabrinjavajući i kontinuirani progon hrišćana širom zemlje".
Nacrt zakona o budžetu za nacionalnu bezbjednost za fiskalnu 2026. godinu, koji je izradio ovaj odbor, predviđa povećana sredstva za programe međunarodne vjerske slobode i podršku zajednicama u Nigeriji koje su mete ekstremističkog nasilja.
Trampovo ponovno svrstavanje Nigerije u zemlje od posebne zabrinutosti otvara mogućnost različitih političkih mjera, kao što su sankcije ili izuzeća, ali one nisu automatske.
Neke vjerske organizacije su prošlog mjeseca uputile pismo Trampu tražeći da se Nigerija ponovo uvrsti na listu, prema kopiji objavljenoj na sajtu istraživačkog instituta Hadson.
"Hrišćanstvo se suočava s egzistencijalnom prijetnjom u Nigeriji. Hiljade hrišćana su ubijene. Radikalni islamisti odgovorni su za ovo masovno ubijanje", napisao je Tramp, bez navođenja konkretnih podataka. Takođe je pozvao Odbor za budžet Predstavničkog doma SAD da sprovede istragu.
( Ne.V. )