Kad država zakaže, rulja traži "pravdu"

Crna Gora se posljednjih dana suočava sa sopstvenim propustima - bezbjednosnim rupama, popustljivosti prema ekstremizmu i odsustvom političke volje, što potvrđuje postojanje ideološke zadojenosti u kojoj nema nikakve objektivnosti i kritičkog promišljanja, smatraju sagovornici "Vijesti".

Ukazuju da vlast snosi najveću odgovornost za aktuelne bezbjednosne potrese u zemlji i eskalaciju antiimigrantskog narativa, koji je počeo prošlog vikenda u podgoričkom naselju Zabjelo, a nastavljen na protestu ispred Vlade u utorak veče i na društvenim mrežama.

Pitanje imigracije aktuelizovalo je ranjavanje Podgoričanina M. J. u subotu veče na Zabjelu. Iz policije su prvo tvrdili da su u incidentima učestvovali državljani Turske i Azerbejdžana, što je izazvalo seriju ksenofobnih incidenata - pogrdna skandiranja, demoliranja ugostiteljskih objekata u više gradova, paljenja automobila u vlasništvu turskih državljana... Nakon što je Viši sud konstatovao da nema dokaza protiv dvojice prvobitno uhapšenih državljana Turske N. D. (54) i Azerbejdžana Y. G. (31), jer je dokazano da nemaju veze s tim krivičnim djelom, policija je juče ujutro uhapsila Azerbejdžance J. M. (45) i E. M. (33)...

Vlada je u ponedjeljak donijela odluku o privremenom uvođenju viza državljanima Turske, za koju su pojedini društveni akteri kazali da je donesena pod pritiskom, s ciljem da umiri građane i policiji ostavi vremena da uvede red, dok su je drugi okarakterisali kao ishitreni populizam.

Predstavnici većine partija, nevladinih organizacija, građanski aktivisti i državni funkcioneri, osudili su napad na Podgoričanina, ali i ksenofobna skandiranja, pozivajući na uzdržanost.

Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka (FPN) u penziji Zoran Stojiljković za "Vijesti" kaže da se u nemilim događajima radi o dvije vrste razloga, interpretacija i motiva ponašanja.

Prvo je, kako smatra, na nivou povoda, problem napravilo očito nedovoljno bezbjedonosno oprezno, neselektivno primanje velikog broja stranih državljana, kao i nerijetki problemi sa davanjem državljanstva i poslova svima koji ulažu novac, "što je već dosta duga tradicija države".

"Nije bez interesa vidjeti ko je sve i sa kojim "zaslugama" i ulozima dobijao državljanstvo", rekao je Stojiljković.

Ali, kako je dodao, ti incidenti su onda zloupotrijebljeni za širenje ksenofobije i stvaranje podteksta u kome dolazi do napada i rušenja objekata.

Građanski aktivista i profesor Neđeljko Necko Đurović ističe da građani svoja nezadovoljstva zbog uspostavljanja javne bezbjednosti, načina vođenja imigracione politike, pojave određenih radikalizama ili bilo koje teme iz spektra globalnih izazova, ne mogu iskazivati kroz održavanje javnih skupova na kojima se čuju fašistička skandiranja.

"Svako kretanje ili okupljanje zamaskiranih pojedinaca u grupama ne predstavlja ništa drugo nego upućivanje otvorenih prijetnji građanima, dok učestvovanje političara i javnih ličnosti na ovakvim događajima zapravo otkriva njihove šovinističke namjere", rekao je Đurović "Vijestima".

Pisac Nikola Nikolić ocjenjuje da su “mrzitelji drugoga i drugačijega” pod maskom “pravedničkog gnjeva” samo oslobodili svoje patološke nagone.

"A da bi se sve to moralno opravdalo, opet se pribjeglo folkloru", rekao je Nikolić "Vijestima", dodajući da se opet naveliko citirala ona Njegoševa o opravdanosti uzvratnoga zla, "iako mržnja nikad ne može biti moralno prihvatljiv odgovor na mržnju".

Kako je kazao, valja imati u vidu da je vlast najodgovornija za klimu u državi i da njeno činjenje ili nečinjenje i te kako generiše sve procese, bili oni pozitivni ili negativni.

"Vlast je zato najodgovornija za sva ova dešavanja. Nije reagovala preventivno, nije adekvatno reagovala u aktuelnom vremenu, tek se naknadno dosjetila određenih reakcija, kad je već načinjena nepopravljiva šteta. A to ne treba da nas čudi, jer trenutnu crnogorsku vlast pretežno čini egzotična kombinacija šovinista i zadriglih karijerista, u prvom redu zainteresovanih za vlastitu dobit, umjesto za ozdravljenje i napredak društva."

Maligni uticaj režima u Srbiji postoji, ali se njime ne može sve objasniti

Stojiljković smatra da se zaista radi o neprimjerenom radikalizmu koji ipak nije izolovan slučaj, podsjećajući da se to dešavalo i u EU i SAD.

"Nije izolovana praksa da se radi o protestima, pa onda i pokretima frustriranih i nezadovoljnih kojih ima prije svega među mladima - pogledajte strukturu pristalica AFD-a (Alternativa za Njemačku) u Njemačkoj ili Nacionalnog okupljanja u Francuskoj", kazao je.

Prema njegovim riječima, radi se prije o ovom transferu, koji očito da ima plodno tlo u Crnoj Gori, nego o promptnom reagovanju prosrpskih krugova na kvarenje odnosa između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Turske Redžepa Tajipa Erdogana zbog prodaje dronova i oružja Кosovu.

"Maligan uticaj režima u Srbiji postoji, ali se njime ne može sve objasniti", rekao je Stojiljković.

Vučić je u srijedu novinarima u Taškentu, odgovarajući na optužbe iz Podgorice da se preko Crne Gore obračunava sa Turskom, rekao da autori tih tvrdnji "nisu normalni".

"Toliki je stepen njihove pokvarenosti. Meni tako nešto nije ni palo na pamet. A njima jeste", rekao je Vučić.

Prethodno je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović napisao na društvenim mrežama da se Vučić preko Crne Gore obračunava sa Turskom, jer je Ankara isporučila dronove kosovskim bezbjednosnim snagama.

Hronična zatucanost i horsko arlaukanje

Nikola Nikolić ocjenjuje da je izliv mržnje prema turskim građanima, po metodama neodoljivo sličan "najboljim" fašističkim tradicijama, proizvod nekoliko okolnosti.

Prvo je tu, kako navodi, "hronična zatucanost", koja je direktna posljedica obilate i mučne, a loše probavljene prošlosti, "koja se nije okončala, već podmuklo urasla u sadašnjost i ne da joj da mrdne ka nekom konkretnijem progresu".

"Činjenica da je mnogima godine 2025. vrhunac kulturno-umjetničkog uzdizanja horsko arlaukanje 'leleču Turci, kukaju bule', nakon temeljitog štimovanja glasnih žica brljom, tek je jedan od simptoma teško izlječivog šovinizma, samo prigodno upakovanog u folklor", smatra Nikolić.

Šovinizam, kako dodaje, svoje pravo lice prikazuje vrlo konkretno, čim mu se ukaže prilika, što se moglo vidjeti prethodnih dana.

"Tu dolazimo do druge okolnosti - pasivne, nemoćne, djelimično postojeće države", istakao je Nikolić.

Kako kaže, sve ovo je otkrilo da se u Crnu Goru očito ulazi lakše nego u šoping mol, kao da nema nikakve bezbjednosne provjere za ogroman broj novopridošlih stranaca.

Smatra da je drugi kiks države mlitav odnos prema šovinističkoj rulji koja je "uzela pravdu u svoje ruke", krvožedno spremna na revanš, pa krenula da falangistički maršira gradom, poziva na linč stranaca i uništava im imovinu.

Sankcionisati protivpravna ponašanja

Neđeljko Đurović ističe da Uprava policije i državno tužilaštvo nijesu javnosti blagovremeno saopštavali informacije kojima bi se doprinijelo smirivanju tenzija, dok se kreiranje atmosfere linča na podgoričkim ulicama skoro nesmetano odvijalo u prisustvu policijskih službenika.

"U periodu pred nama, crnogorska javnost trebalo bi da bude upoznata sa mogućnošću da li su sva ova aktuelna dešavanja imala obrise organizovanog nasilja i zastrašivanja kojima se, bez obzira na sporni povod, namjeravao izvršiti odgovarajući politički pritisak ili izazvati neka trajnija društvena devijacija".

Kako je dodao, sva ova protivpravna ponašanja trebalo bi da budu blagovremeno utvrđena, procesuirana i sankcionisana zbog sprečavanja daljeg širenja mržnje i nasilja u državi.

Poručuje da odgovornost za dalji razvoj događaja moraju snositi i oni akteri koji bi dalju eskalaciju brutalnosti pokušavali pravdati time da se “građani imaju pravo braniti kada ih država ne može zaštiti”.

"Ovi događaji ne potvrđuju samo da su naše mržnje potisnute i da se one i dalje predano generacijski prenose. Ovdje nije riječ samo o ksenofobiji, islamofobiji i rasizmu. Ovi događaji potvrđuju postojanje jedne ideološke zadojenosti u kojoj nema nikakve objektivnosti i kritičkog promišljanja."

Đurović smatra da postoji mentalni korpus koji isključivo egzistira na netrpeljivosti prema svemu različitom i koji se oformio tokom devedestih, a pri tom se stalno poziva na navodnu ugroženost i obespravljenost.

Taj i takav desničarski radikalizam ovih dana se, kako je dodao, za sada u probnoj varijanti, i nakon relativno dugog i nekažnjavanog perioda, preselio sa društvenih mreža i sa medijskih portala na ulice. Upozorava da će njegova potencijalna eksplozija tražiti inicijalnu kapislu u onim događajima i javnim komentarima koji mogu proizići kao prateći događaji ovih dešavanja.

"Crna Gora nije u aktuelnim dešavanjima pokazala svoju trenutnu slabost pred ovim radikalizmom, već je svojom institucionalnom konfuzijom potvrdila da ga i u narednom periodu ne namjerava riješiti. Od ovih, pa preko svih mogućih narednih dešavanja, proživljavaćemo nevolje zbog našeg nesučeljavanja sa prošlošću iz 90-ih", rekao je Đurović.

Selektivno čitanje nalaza istraživanja

Stojiljković, kao neko ko je svojevremeno i predavao na Fakultetu političkih nauka u Podgorici i učestvovao u istraživanjima, smatra da je dio razloga za "iznenađenje" nastalom situacijom u preoptimističkom i selektivnom čitanju nalaza istraživanja.

"Oni su uvijek pokazivali visok nivo autoritarizma, nacionalne vezanosti, kod petine i isključivosti, kao i konzervativnog otpora, prije pretjerivanjima nego ključnim vrijednostima, koje promoviše vouk (woke) ideologija koja je danas na snažnom udaru konzervativaca i tradicionalista."

Učešće mladih zabrinjavajuće, ali nije iznenađujuće

Đurović kaže da učestvovanje mladih u nedavnim incidentima jeste zabrinjavajuće, ali nije i iznenađujuće.

"Objektivnim sagledavanjem ove tendencije uočavamo da je medijsko zasipanje lošim sadržajima ostvarilo poguban uticaj na još neoformljene ličnosti. Odsustvo roditeljske pažnje i dominantno okretanje prosvjetnog pogleda sa negativnih karakteristika prouzrokovalo je stanje u kojem mladi mržnju i netolerantnost posmatraju kao uobičajne pojave", rekao je.

Kako je dodao, postojanje diskriminacije prema svakom obliku različitosti kod mladog čovjeka najviše je posljedica odsustva empatije, nedovoljne informisanosti i govora mržnje.

"Nedovoljno razvijen institucionalni i sistemski pristup u borbi protiv govora mržnje u Crnoj Gori ukazuje da i dalje nijesmo svjesni opasnosti kojeg ovaj negativni sociološki fenomen prouzrokuje", upozorio je Đurović.

Stojiljković: Crna Gora neće pokleknuti pred radikalizmom

Stojiljković ipak smatra da Crna Gora neće pokleknuti pred radikalizmom jer je građanski karakter društva osnov njegovog opstanka.

"Ona ima ne samo respektabilnu već i demokratsku kulturu i svijest. No, ono što zabrinjava je dubina koruptivnih kanala i prakse političkog zapošljavanja i uhljebljavanja svojih kadrova", rekao je.

Upozorio je da oni u situaciji nastajanja krize mogu dovesti do fenomena "diplomaca bez budućnosti" koji onda formiraju novu aspirativnu antisistemsku elitu.

"Pogledajte, recimo, Goldston -Turčinovu hipotezu koja recimo dolazak Trampa na vlast objašnjava samoživim prethodnim ponašanjem elita koje su uvećale nejednakosti, suzile politike socijalnih transfera, ozakonile svoje privilegije i zatvorile kanale promocije. Moje pitanje je neće li se nezadovoljstvo političkim elitama i pozicionim i opozicionim, do koga je došlo u Srbiji, pojaviti i u Crnoj Gori, odnosno nije li ono već prisutno posljednjih par godina", naveo je Stojiljković.

( Biljana Matijašević, Balša Rudović )