Camović Veličković: U posljednje četiri godine napadnute 32 novinarke

U posljednje četiri godine napadnute su 32 novinarke, a od 2023. do 2024. nasilje prema njima povećano je u odnosu na njihove kolege.

To je tokom predstavljanja rezultata o Bezbjednosti novinarki u periodu od 2021. do 2024. godine rekla potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković.

Prvo istraživanje ove vrste urađeno je u saradnji sa mrežom SafeJournalists, a sprovođeno je tokom godine.

Prema riječima Camović Veličović, onlajn nasilje je najčešći oblik uznemiravanja, a novinarke koje se bave osjetljivim temama izložene su velikom broju napada.

Tokom prošle godine, policija je štitila dvije novinarke koje su dobile prijetnje putem pisma nakon objavljenih tekstova. Ove godine je, ističe, tu vrstu zaštite dobila i treća novinarka.

"Jedini medij koji tretira pitanje rodne ravnopravnosti je Radio-televizija Crne Gore kroz 'Plan rodne ravnopravnosti 2023-2027'. Glavne i odgovorne urednice najčešće nijesu žene. Nijedan od tri dnevna lista nema nijednu ženu kao glavnu urednicu. U 'Vijestima' od 11 uredničkih mjesta žene pokrivaju pet…", kazala je Camović Veličković, dodajući da su u "Danu" dvije žene na uredničkim pozicijama.

Podsjetila je da je u zadnje četiri godine, od 2021. do 2024, zabilježeno raznih oblika napada na novinarke. Uznemiravanje i prijetnje su bile najčešći oblik napada.

Incidenti u kojima su žrtve muškarci, istakla je, odnosili su se na uništavanje imovine i onlajn prijetnje.

Camović Veličković je naglasila da su najranjivije novinarke "one koje rade u manjim sredinama i koje obrađuju teme iz crne hronike".

Rekla je da su najčešći počinioci napada biznismeni.

Prema njenim riječima, opšti utisak je da novinarkama nedostaju osnovni i bezbjedonosni protokoli, kao i podrška medija u kojima rade.

Zbog stereotipa i radnih zadatka su novinarke, ističe, u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce.

"Novinarke su svjedočile da je u redakciji i na teretnu prisutan gotovo svaki oblik diskriminacije. Crna Gora još nije zrela za pravi rad novinarki, jer joj se sve preispituje. Jedan od novih fenomena jeste ejdžizam koji se praktikuje u Javnom servisu. Napadači su uvijek muškarci, najčešće oni koji pripadaju centrima moći…", kazala je Camović Veličković.

Generalni stav novinarki je, kazala je, da su im prava uskraćena.

"Redakcije ne pridaju značaja protokolima koji su vezani za seksualnu diskriminaciju i uznemiravanje. Žene generalno ne shvataju šta je seksualno uznemiravanje, iako su mu izložene. Seksualno uznemiravanje na poslu se dešava, te situacije nijesu lake…", kazala je Camović Veličković.

Preporučila je da se uvede psihološa podrška novinarkama koje su pretrpjele nasilje, prijetnje ili profesionalne traume. "Uvesti obavezu postojanja internih procedura za prijavu i reagovanje na uznemiravanje i diskriminaciju u redakcijama. Osigurati pravnu pomoć za sve zaposlene, uz jasno informisanje o pravima i resursima koji su im dostupni u slučaju napada ili tužbi. Spriječiti rodnu diskriminaciju u napredovanju kroz transparentne kriterijume zapošljavanja i profesionalnog uspona. Poštovati i uvesti mjere bezbjednosti kada se novinarke šalju na teren, jer su novinarke istakle da ne postoje bezbjedonosni mehanizmi u medijima kada je u pitanju izvještavanje sa terena, naročito kada su u pitanju događaji sa povećanim stepenom rizika", kazala je Camović Veličković.

Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković istakao je da je zadatak mreže SafeJournalists da prati položaj novinara, kao i da oni sprovode godišnja istraživanja o njihovom položaju.

"Uprkos postojećim zakonodavnim okvirima, novinarke se suočavaju sa prijetnjama, pritiscimani zastrašivanjima. Dokazi koje su prikupili SafeJournalists i druge organizacije ukazuju da su žene koje profesionalno djeluju unutar medija izložene raznim oblicima nasilja", kazao je Kračković.

( Nikola Saveljić )