Izvještaj EK: Hitno riješiti slučaj Raonić i imenovati preostale članove Savjeta AMU
EK je upozorila i na to da činjenica da Skupština Crne Gore još nije imenovala člana Savjeta AMU "može imati posljedice po poglavlje 10 u pregovorima sa EU"
Brzo pravosudno rješenje slučaja koji se odnosi na imenovanje Borisa Raonića na mjesto direktora Radio-televizije Crne Gore od suštinskog je značaja kako bi se osiguralo da Javni servis u potpunosti poštuje zakon, kao i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti“, poručeno je u Nacrtu izvještaja o napretku.
U dokumentu u koji su "Vijesti" imale uvid navodi se da je "u toku je sudski postupak kojim se osporava zakonitost imenovanja generalnog direktora RTCG, što i dalje otvara pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonskih procedura".
"U novembru 2024. godine, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog navodne zloupotrebe službenog položaja prilikom imenovanja generalnog direktora, a sudski proces je u toku“, precizirano je u Nacrtu.
Podsjeća se da je "efikasna primjena novog Zakona o Javnom servisu, usvojenog u junu 2024. godine, obezbijedila RTCG-u dovoljnu institucionalnu i finansijsku nezavisnost, kao i resurse potrebne za ostvarivanje njegovog mandata".
EK je upozorila i na to da činjenica da Skupština Crne Gore još nije imenovala člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge "može imati posljedice po poglavlje 10 u pregovorima sa EU".
Evropska komisija u Nacrtu izvještaja konstatuje da je nakon značajnih zakonodavnih unapređenja, koja su uvedena kroz sveobuhvatan paket medijskih zakona usvojen u junu 2024, nacionalno zakonodavstvo o medijima u velikoj mjeri je usklađeno sa pravnom tekovinom Evropske unije.
"Nadležni organi započeli su sveobuhvatnu analizu usklađenosti sa Evropskim aktom o slobodi medija“.
Iako se navodi da primjena unaprijeđenog zakonskog i strateškog okvira za medije počinje da daje početne pozitivne rezultate, "puna primjena zakonodavnih unapređenja - uključujući transparentna i meritokratska imenovanja, tek treba da bude ostvarena kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i potpuna nezavisnost Agencije za audiovizuelne medije (AMU) i javnog servisa RTCG".
"Skupština je u julu imenovala tri nova člana Savjeta RTCG-a, ali je više puta propustila da imenuje dva člana Savjeta AMU, čime je značajno prekoračen rok propisan Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama. Skupština je dva puta poništila konkurs za izbor članova. Dodatno, i u trećem ponovljenom pokušaju, u julu 2025, Skupština ponovo nije imenovala članove Savjeta AMU. Ovakvo stanje onemogućava punu primjenu zakonskog okvira i može imati posljedice po poglavlje 10 u pregovorima sa EU. Crna Gora mora hitno imenovati preostale članove Savjeta AMU“, poručuje se u Nacrtu izvještaja.
Naglašava se da svaka eventualna zakonska izmjena u ovoj oblasti mora biti predmet konsultacija sa svim relevantnim akterima, uz obavezno očuvanje zakonskih garancija nezavisnosti AMU „kako bi se sačuvali prethodno ostvareni rezultati i izbjeglo odstupanje od pravne tekovine EU i evropskih standarda“.
Funkcioneri osuđuju napade, pa napadaju
U dokumentu je naglašeno i da Crna Gora nastavlja da primjenjuje politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima.
"Nadležni organi nastavljaju da pružaju brzu i efikasnu institucionalnu i policijsku reakciju na nove slučajeve nasilja nad novinarima, koji se uglavnom odnose na uznemiravanje i prijetnje putem interneta. U novembru 2024. godine jedan novinar je fizički napadnut u Podgorici. Policija je reagovala odmah i uhapsila osumnjičene, dok je tužilaštvo brzo podiglo optužnicu. U prvostepenoj presudi donesenoj u aprilu 2025. troje okrivljenih je proglašeno krivim za napad - dvojica su osuđena na zatvorske kazne, a jedan je dobio uslovnu kaznu“, navodi se u Nacrtu izvještaja.
Podsjeća se i da je su avgustu dvojica fotoreportera i jedan novinar - Boris Pejović i Balša Rudović iz "Vijesti" i Stevo Vasiljević iz "Pobjede" bili "fizički zlostavljani, uz prijetnje i verbalne uvrede, dok su obavljali svoj profesionalni zadatak u selu kod Berana, navodno u prisustvu pripadnika policije".
"Tužilaštvo je pokrenulo istragu protiv više osumnjičenih, od kojih je jedan uhapšen i određen mu je pritvor od 30 dana“.
U vezi sa ranjavanjem istraživačke novinarke Olivere Lakić iz 2018, u Nacrtu izvještaja konstatovano je da je „suđenje u jednom od najtežih i najdugoročnijih slučajeva nasilja nad meddijskim poslenicima počelo je u junu 2025“.
Naglašeno je i da je zabrinutost izazvao „sudski postupak koji je u januaru 2025. pokrenuo brat predsjednika Srbije protiv jednog medija pred Osnovnim sudom u Podgorici“.
"Tokom 2024, tužilaštvo je postupalo u 14 slučajeva nasilja nad medijskim radnicima - podiglo optužnice u dva slučaja i pokrenulo prekršajne postupke u tri. U istom periodu policija je evidentirala 16 slučajeva nasilja nad novinarima, od čega je sedam kvalifikovano kao krivično djelo. Troje novinara i dalje je pod policijskom zaštitom. Iako su vlasti u velikoj mjeri osuđivale slučajeve nasilja nad novinarima, i dalje se bilježe primjeri oštrih verbalnih napada na medije i predstavnike civilnog društva od strane javnih funkcionera i političkih partija, uključujući i visoke zvaničnike iz sektora bezbjednosti i odbrane“, stoji u Nacrtu izvještaja.
U Nacrtu dokumenta stoji i da su "na nacionalnom nivou sindikat i profesionalne organizacije u medijskom sektoru dobro uspostavljene i aktivno se zalažu za unapređenje socio-ekonomskih uslova, profesionalnih standarda i bezbjednosti medijskih radnika".
"Usvajanjem novog Zakona o medijima u junu 2024. godine uvedena je medijska samoregulacija kao preduslov za dobijanje sredstava iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost medija. Nakon usvajanja zakona, članstvo u Savjetu za samoregulaciju medija značajno je poraslo – tokom izvještajnog perioda broj članova povećan je sa 17 na 75 medijskih kuća. Sektorski kolektivni ugovor još nije potpisan, što otežava medijskim radnicima ostvarivanje radnih prava pod jednakim uslovima kao i radnicima u drugim sektorima. Plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka. Predstavnici sindikata RTCG-a izrazili su zabrinutost zbog navodnog neprimjerenog pritiska menadžmenta, diskriminacije sindikalnih članova i odlaganja kolektivnog pregovaranja...", stoji u dokumentu.
Ekonomska nezavisnost medija i preporuke
U Nacrtu izvještaja konstatuje se "značajno povećanje državnog finansiranja medija u skladu s novim Zakonom o medijima doprinosi finansijskoj održivosti komercijalnih medija, koji su inače ograničeni relativno malom publikom i skromnim tržištem oglašavanja".
"Lokalno medijsko tržište, posebno televizijski sektor, i dalje je pod dominacijom regionalnih i međunarodnih medijskih kompanija. Državno finansiranje sadržaja od javnog interesa u elektronskim, štampanim i onlajn medijima ostalo je stabilno na nivou od 0,2 odsto tekućeg državnog budžeta, koje se raspoređuje kroz Fonda za pluralizam i raznovrsnost medija. Zabilježen je značajan porast broja organa javnog sektora koji poštuju zakonsku obavezu objavljivanja podataka o dodijeljenim sredstvima medijima. Ipak, ta obaveza i dalje se sprovodi samo djelimično - uslove za objavljivanje ispunilo je 56 odsto registrovanih medija i 64 procenta organa javnog sektora“, stoji u Nacrtu izvještaja.
Poručeno je da je potrebno uložiti dodatne napore da bi se u potpunosti sprovele odredbe novog medijskog zakonodavstva, naročito u dijelu koji se odnosi na javno finansiranje medija i uspostavljanje javnog registra medija.
U Nacrtu izvještaja je naglašeno i da su „preporuke EKvropske komisije iz prethodne godine djelimično su sprovedene, pa u velikoj mjeri ostaju na snazi“.
U narednom periodu, naglašeno je, Crna Gora treba, posebno, da nastavi da obezbjeđuje brzu i efikasnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja kroz pravosudne i policijske mehanizme, uz prioritetno procesuiranje i sudsko razrješenje najznačajnijih neriješenih slučajeva.
Država treba i da "nastavi sa dosljednom primjenom medijskog zakonodavstva i daljom usklađenošću sa pravnom tekovinom EU, obezbjeđujući blagovremeno imenovanje članova Savjeta AMU i da sve eventualne buduće izmjene zakona o medijima ne ugroze dosadašnji napredak, posebno kada je riječ o očuvanju političke nezavisnosti javnog servisa RTCG i AMU, uključujući zaštitu uredničke, institucionalne i finansijske nezavisnosti ovih institucija od bilo kakvog neprimjerenog uticaja".
Naglašena je i potreba usklađivanja nacionalnog medijskog zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija.
( Tina Popović )