EK o odnosima Crne Gore i susjeda: Povremene međusobne optužbe s Beogradom, tenzije u vladajućoj većini zbog Kosova
Komisija konstatuje da su se odnosi Crne Gore s Hrvatskom "intenzivirali kroz tekući dijalog, kako bi se pronašla rješenja za preostala bilateralna pitanja"
Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa susjednim zemljama, od kojih su neke članice Evropske unije (EU) - ocijenila je Evropska komisija (EK) u nacrtu godišnjeg izvještaja o Crnoj Gori.
U dokumentu u koji su "Vijesti" imale uvid (zvanični izvještaj biće predstavljen danas), piše da su odnosi Podgorice i Beograda "generalno stabilni", iako, kažu, postoje "povremene međusobne optužbe", ne precizirajući o kakvim optužbama je riječ.
"Održane su posjete na visokom nivou, a potpisani su i sporazumi o saradnji između dviju zemalja", navodi su u nacrtu.
EK konstatuje da su se odnosi Crne Gore s Hrvatskom "intenzivirali kroz tekući dijalog, kako bi se pronašla rješenja za preostala bilateralna pitanja". Dodaju da je, osim dijaloga na ministarskom nivou, održano i nekoliko posjeta i sastanaka na visokom nivou, uključujući i sastanke između premijera dviju država na marginama Bledskog strateškog foruma.
Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici da krajem prošle godine zatvori Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU.
Kako su "Vijesti" pisale, dogovor je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru.
Kad je riječ o odnosima s Bosnom i Hercegovinom (BiH), EK ocjenjuje da su "generalno ostali dobri". Podsjeća da su održani razgovori na predsjedničkom nivou o jačanju ekonomskih veza i regionalne saradnje, da je zajednički granični prelaz Zupci–Sitnica na putu Trebinje – Herceg Novi zvanično otvoren, te ocjenjuje da su "povremeni događaji" u Republici Srpskoj (jednom od dva entiteta BiH) izazvali "snažne reakcije visokih crnogorskih zvaničnika".
Jedan od tih događaja bila je odluka Suda BiH kojom je bivši predsjednik RS Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora (otkupio je tu kaznu), te šest godina zabrane obavljanja političkog djelovanja, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
U nacrtu izvještaja navedeno je da su odnosi Crne Gore s Kosovom ostali dobri, s nekoliko konsultacija na ministarskom nivou, što, prema nalazu EK, potvrđuje "zajedničku evropsku i evroatlantsku perspektivu". Međutim, EK napominje da postoje povremene međustranačke tenzije (o pitanju Kosova) unutar crnogorske parlamentarne većine, uz konstataciju da Crna Gora podržava nezavisnost i suverenitet Kosova.
Te tenzije vidjele su se, između ostalog, na primjeru najave ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića (Bošnjačka stranka) - da će Crna Gora podržati zahtjev Kosova za članstvo u Savjetu Evrope. To je izazvalo negodovanje partija nekadašnjeg Demokratskog fronta.
Odnosi s Turskom stabilni, nedvosmislena podrška Ukrajini
Komisija se bavila i odnosima Crne Gore sa zemljama koje nisu njeni susjedi. U dokumentu u koji je redakcija imala uvid, piše da su bilateralni odnosi s Turskom ostali stabilni i da su obuhvatali posjete na visokom nivou, "s izraženim namjerama da se dalje razvije bilateralna saradnja, posebno u oblasti ekonomskog razvoja".
U dokumentu se ne pominje nedavna odluka Vlade da uvede vize turskim državljanima, nakon incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo, u kom je ranjen M. J. (25), a za šta je policija prvobitno sumnjičila turskog i azerbejdžanskog državljanina (u međuvremenu se desio obrtu, pa su osumnjičena dvojica Azerbejdžanaca). Nije notirana ni serija ksenofobnih incidenata na račun turskih državljana, koja je uslijedila nakon incidenta na Zabjelu.
Što se tiče odnosa s Ukrajinom, EK navodi da je Crne Gora nastavila da pruža "nedvosmislenu podršku" toj zemlji, koju je napala Rusija.
"Uključujući humanitarnu i vojnu pomoć. Crna Gora je učestvovala u regionalnim inicijativama, uključujući Samit Ukrajina - Jugoistočna Evropa 2024. godine, i prvi sastanak ministara spoljnih poslova Ukrajina - Jugoistočna Evropa. Predsjednici dviju država su se sastali", podsjeća se u dokumentu.
( Nikola Dragaš )