Dik Čejni, jedan od najmoćnijih bivših potpredsjednika SAD, preminuo u 84. godini
Čejni je bio snažan zagovornik invazije na Irak 2003. godine i jedan od najglasnijih zvaničnika Bušove administracije koji su upozoravali na navodnu prijetnju od iračkih zaliha oružja za masovno uništenje. Takvo oružje nikada nije pronađeno
Dik Čejni, pokretačka snaga iza američke invazije na Irak 2003. godine, koji je među istoričarima predsjedništva smatran jednim od najmoćnijih potpredsjednika u istoriji SAD, preminuo je u 84. godini, saopštila je njegova porodica.
Porodica je, prenosi agencija Rojters, navela da je Čejni preminuo u ponedjeljak uveče od komplikacija izazvanih upalom pluća i srčanim i vaskularnim oboljenjima.
Republikanac, bivši kongresmen iz Vajominga i ministar odbrane, već je bio istaknuta figura u Vašingtonu kada ga je tadašnji guverner Teksasa, Džordž V. Buš, izabrao za kandidata za potpredsjednika na predsjedničkim izborima 2000. godine, koje je Buš na kraju dobio.
Kao potpredsjednik od 2001. do 2009. godine, Čejni se snažno borio za proširenje ovlašćenja predsjedničke funkcije, smatrajući da su ona oslabila nakon afere Votergejtkoja je njegovog nekadašnjeg šefa, Ričarda Niksona, primorala na ostavku.
Takođe je ojačao uticaj kancelarije potpredsjednika formiranjem tima za nacionalnu bezbjednost, koji je često funkcionisao kao poseban centar moći unutar administracije.
Čejni je bio snažan zagovornik invazije na Irak 2003. godine i jedan od najglasnijih zvaničnika Bušove administracije koji su upozoravali na navodnu prijetnju od iračkih zaliha oružja za masovno uništenje. Takvo oružje nikada nije pronađeno, podsjeća Rojters.
Sukobljavao se sa nekoliko ključnih Bušovih saradnika, uključujući državne sekretare Kolina Pauela i Kondolizu Rajs, i branio je tzv. "pojačane" metode ispitivanja osumnjičenih za terorizam, koje su uključivale i uskraćivanje sna.
Drugi, uključujući Senatski odbor za obavještajna pitanja SAD i specijalnog izvjestioca Ujedinjenih nacija za borbu protiv terorizma i ljudska prava, te su metode nazivali "mučenjem".
Njegova ćerka Liz Čejni takođe je postala uticajna republikanska političarka, služila je u Predstavničkom domu, ali je izgubila mandat nakon što se suprotstavila republikanskom predsjedniku Donaldu Trampu i glasala za njegov opoziv poslije napada njegovih pristalica na Kapitolu 6. januara 2021. godine.
Njen otac se saglasio s njenim stavom i rekao da će glasati za demokratsku kandidatkinju Kamalu Haris na izborima 2024. godine.
"U istoriji naše nacije, dugoj 248 godina, nikada nije postojala osoba koja je veća prijetnja našoj republici od Donalda Trampa", rekao je čovjek koji je dugo bio neprijatelj političke ljevice.
Čejni je veći dio života imao problema sa srcem, preživjevši prvi u nizu srčanih udara sa 37 godina. Transplantaciju srca imao je 2012. godine.
Suočavanje s Irakom
Čejni i ministar odbrane Donald Ramsfeld, koji su bili kolege u Niksonovoj Bijeloj kući, bili su ključni zagovornici invazije na Irak u martu 2003. godine.
Uoči rata, Čejni je nagovijestio da bi mogla postojati povezanost između Iraka i Al Kaide i napada 11. septembra 2001. godine na Sjedinjene Države. Komisija za napade 11. septembra kasnije je odbacila tu teoriju.
Čejni je predviđao da će američke trupe biti "dočekane kao oslobodioci" u Iraku i da će raspoređivanje vojske, koje je na kraju trajalo oko deceniju, "proći relativno brzo... sedmicama, a ne mjesecima".
Iako nikakvo oružje za masovno uništenje nije pronađeno, Čejni je u kasnijim godinama insistirao da je invazija bila ispravna odluka, zasnovana na tada dostupnim obavještajnim podacima i na svrgavanju iračkog predsjednika Sadama Huseina s vlasti.
Više od decenije ranije, kao ministar odbrane u administraciji predsjednika Džordža V. Buša, Čejni je vodio američku vojnu operaciju za protjerivanje iračke vojske iz Kuvajta u Prvom zalivskom ratu.
On je nagovarao starijeg Buša da zauzme nepopustljiv stav prema Iraku nakon što je Sadam Husein poslao svoje trupe da okupiraju Kuvajt u avgustu 1990. godine. Međutim, tada Čejni nije podržavao invaziju na Irak, rekavši da bi Sjedinjene Države morale djelovati same i da bi se situacija pretvorila u močvaru.
Zbog dugih veza sa porodicom Buš i iskustva u vladi, Džordž V. Buš ga je izabrao da vodi potragu za potpredsjedničkim kandidatom 2000. godine. Na kraju je Buš odlučio da je čovjek koji vodi potragu ujedno i najbolji kandidat za tu funkciju.
Po povratku u politiku, Čejni je primio 35 miliona dolara otpremnine od naftne kompanije Halliburton, kojom je rukovodio od 1995. do 2000. godine. Halliburton je postao glavni državni izvođač radova tokom rata u Iraku. Njegove veze s naftnom industrijom često su bile meta kritika protivnika rata.
( D.C. )