Institut alternativa o izvještaju EK: Ostvarena najbolja ocjena napretka dosad, očekuju se konkretni rezultati
Iz IA poručuju da prosječna ocjena spremnosti, koja podrazumijeva ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja iznosi 3.45 - pokazujući najveći stepen spremnosti do sada
Crna Gora je prema ocjenama koje se daju za 33 otvorena poglavlja zaista ostvarila najbolju ocjenu napretka do sada - 3.63, saopšteno je iz nevladine organizacije Institut alternativa (IA).
Da se od Crne Gore očekuju konkretni rezultati, iz IA kažu da pokazuje i njihova analiza preporuka za klaster temeljnih prava, koje su ove godine u većini poglavlja konkretnije date u odnosu na prethodne izvještaje.
"Naš detaljni presjek ocjena spremnosti i napretka po poglavljima i godinama, koji radimo od 2015. godine, pokazuje da je u ovom izvještajnom periodu Crna Gora ostvarila najbolji rezultat: prosječna ocjena napretka, koja mjeri ključne aktivnosti u poglavljima od prošlog izvještaja, je 3.63", rekli su.
Na drugoj strani, iz IA poručuju da prosječna ocjena spremnosti, koja podrazumijeva ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja iznosi 3.45 - pokazujući najveći stepen spremnosti do sada.
Naveli su da je izvještaj Evropske komisije (EK) ponovio brojne ocjene i preporuke iz ranijeg perioda, pa čak i slične onima iz izvještaja za 2018. godinu, pogotovo kad su u pitanju pravosudni sistem, reforma javne uprave ili saradnja sa civilnim društvom.
"Posmatrano u dužem periodu, izdvaja se napredak u određenim oblastima. Između ostalog, EK ga prepoznaje u procesuiranju ratnih zločina, nagovještaju bolje kaznene politike za korupciju i organizovani kriminal, kao i bolji bilans rezultata u procesuiranju visoke korupcije i organizovanog kriminala", piše u analizi.
Iz IA su istakli da je izbor sudija i tužilaca, zasnovan na zaslugama, posebno naglašen i u ovogodišnjem izvještaju. Napomenuli su da to ne čudi, jer je riječ i o jednom od završnih mjerila za poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava), ali i da je činjenica da za sedam godina "nismo mnogo odmakli" upravo u onim oblastima, od kojih zavisi opipljivi napredak u vladavini prava.
"U dijelu pravosuđa, vidimo konkretnije preporuke koje se tiču popunjavanja pozicija u pravosuđu kroz transparentne procedure, gdje su pored Ustavnog suda iz prošlogodišnje preporuke, sada nabrojani i Sudski i Tužilački savjet", naglasili su iz IA.
Dodaju da je u dijelu unapređenja efikasnog funkcionisanja pravosuđa, EK ovog puta kao preporuku izdvojila smanjenje zaostalih predmeta u cijelom pravosuđu i sprovođenje ciljnih mjera, ali i da je posebno izdvojeno smanjenje predmeta u Višem sudu u Podgorici, Upravnom sudu Crne Gore i Specijalnom državnom tužilaštvu - "što znači da su to rezultati koje će posebno pratiti do narednog izvještaja".
"Konkretnije preporuke date su i za oblast borbe protiv korupcije, gdje se osim neophodnosti da popravimo bilans stanja u istragama i presudama za visoku korupciju, tačno navodi koje je zakone neophodno dodatno mijenjati kojim bi se zakonski onemogućila neopravdana odugovlačenja krivičnih postupaka", navodi se u analizi.
Ocijenili su i da je EK posebno apostrofirala i važnost unapređenja praćenja sprovođenja preporuka iz izvještaja Državne revizorske institucije, te da je Komisija prepoznala i izazove koji se tiču praćenja sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije, "a na šta smo i mi ukazivali".
"U oblasti reforme javne uprave, većina preporuka iz prethodnog perioda je i dalje neispunjena, s tim što su nešto generalnije preporuke u odnosu na prošle izvještaje dodatno konkretizovane. EK je za profesionalizaciju uprave i zapošljavanje na osnovu zasluga, kao i za usklađenost između srednjoročnog i godišnjeg budžetskog okvira i fiskalnog upravljanja, dala konkretne korake kako bi se ove opšte preporuke ispunile. Ovogodišnji izvještaj čak otvoreno kritikuje činjenicu što zakonske izmjene nisu obuvatile vršioce dužnosti, već je time ostavljena mogućnost prevelikog upliva kandidata/-kinja koji nijesu prošli proceduru provjere kompetencija, a na šta smo takođe ukazivali kroz naš osvrt na Zakon o državnim službenicima i namještenicima", kažu iz IA.
Konstatovali su da se među preporukama još nalazi i usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
"... Budući da iako usvojen od strane Vlade i razmatran pred poslanicima, do njegovog izglasavanja još uvijek nije došlo", dodali su.
Poručili su da privremeno zatvaranje poglavalja ne znači i završen rad u toj oblasti, te da to potvrđuju i tri nove preporuke u oblasti javnih nabavki, a koje se tiču daljih izmjena zakona u cilju proširivanja definicije korupcije u javnim nabavkama, uvođenje direktne prekršajne odgovornosti i kontrola od strane budžetske inspekcije, kao i dalje unapređenje elektronskog sistema javnih nabavki kako bi se uveo sistem upozorenja za različite nepravilnosti u postupcima javnih nabavki.
"Posebnu pažnju treba obratiti na to da je kao posebna preporuka izdvojeno da je neophodno osigurati da međudržavni sporazumi s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i drugim zemljama ne zaobilaze EU standarde u oblasti javnih nabavki", pojasnili su.
Iz IA su rekli da se brojne preporuke koje se tiču unapređenja reforme upravljanja javnim preduzećima, i procjene rizika u odnosu na javna preduzeća ponavljaju, dok su date nove preporuke za oblast statistike.
"Ono na šta se u izvještaju EK posebno osvrnula jeste upravljanje ljudskim resursima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. Iz EK su ponovili preporuku da je neophodna reorganizacija za potrebe jačanja prevencije u borbi protiv korupcije i internih kontrola u ovom resoru. Posebno se naglašava preporuka da treba obezbijediti stabilnost u svim policijskim sektorima, tako što će se direktori i načelnici birati na osnovu procedura zasnovanim na zaslugama, umjesto rukovođenja kroz v.d. stanja, kao što je to do sada bio slučaj", istakli su.
Podsjetili su da je Savjet Evropske unije je u decembru 2024. godine pokazao spremnost da u dogledno vrijeme započne pripreme za izradu ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom.
Iz IA su kazali da je strategija proširenja, koja je predstavljena uz pojedinačne izvještaje o zemljama aspirantima za članstvo u EU, ponovila tu važnu ponudu, ukazavši da se u Crnoj Gori uspostavlja balans između napretka u vladavini prava i generalnog napretka u svim pregovaračkim poglavljima.
Naveli su da strategija dalje naglašava da će dalji "ritam" reformi u slobodi izražavanja, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, nezavisnosti pravosuđa i viznoj politici umnogome odrediti mogućnost da se pregovori završe do kraja 2026. godine.
Poručili su da vladajuća većina ne smije da dozvoli da se u narednom izvještaju ponovi ocjena koja kaže da je “zbog unutrašnjih političkih izazova proces usklađivanja zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u određenim pregovaračkim poglavljima usporio početkom 2025. godine, naročito u poglavljima 23 i 24”.
"Svi akteri u društvu se moraju fokusirati na sprovođenje koraka navedenih u izvještaju, a kako bi se zaista sprovele reforme koje se od nas očekuju u veoma kratkom roku", njihova je ocjena.
"Uz optimizam da je pristupanje konačno dosežan cilj, nadamo se i da će donosioci odluka u Crnoj Gori shvatiti da, i pored ubrzanja pregovora, do vladavine prava nema prečica", konstatovali su iz IA.
( Balša Rudović )