"Ono što mi želimo je čista situacija i slobodan način rada": Novinari N1 traže investitore za očuvanje nezavisnosti
Kad su vlasnici počeli da dogovaraju sa državom slabljenje svog medija, N1 je odgovorio inicijativom - ako je već na prodaju, kupićemo ga mi. Urednici i novinari N1, naravno, nemaju novca da kupe jedan medij. Ono što se traži su investitori kojima će redakcija vjerovati da će nas pustiti da radimo svoj posao.
Kako ste razumjeli inicijativu menadžerskog preuzimanja N1 i drugih medija iz okvira Junajted grupe? Ako ste mislili da bi urednici platili vlasnicima izlaznu strategiju, griješite. U pitanju je pokušaj da biznis osvijesti realnost da je N1 postao nešto mnogo više od kablovske televizije i Eksel tabele koju gleda službenik nekog investicionog fonda. I da je neophodno da opstane baš takav kakav jeste.
Kada su u aprilu studenti blokirali zgradu javnog servisa, pokazali su na video bimu šta zapravo smatraju javnim servisom.
Sve to vrijeme, N1 je jedna mala televizija koja posluje u sklopu velikog međunarodnog investicionog fonda. Kad su vlasnici počeli da dogovaraju sa državom slabljenje svog medija, N1 je odgovorio inicijativom - ako je već na prodaju, kupićemo ga mi.
Urednici i novinari N1, naravno, nemaju novca da kupe jedan medij. Ono što se traži su investitori kojima će redakcija vjerovati da će nas pustiti da radimo svoj posao.
Sadašnji vlasnik se i dalje kune u posvećenost uredničkoj nezavisnosti medija koje drži u Srbiji, ali na globalnom planu najavljuje povlačenje sa svih tržišta van Evropske unije, pa polako prodaje svoje poslove državi - kako u Bosni i Crnoj Gori, tako i Srbiji.
A zna se kako država posluje sa medijima koje drži pod kontrolom, zbog čega slobodni novinari imaju dodatnu obavezu prema sebi samima da posao rade profesionalno.
"A i prema jednom, sada već milionskom auditorijumu sa kojim mi baratamo i koji je nama poklonio povjerenje i koji ne želi da vidi da se na bilo koji način uređivačka politika promijeni ili biva ugrožena ili pod pritiscima od strane - da li vlasnika, da li režima. Svejedno. Ono što mi želimo je jedna čista situacija, slobodan način rada, i za sad i za neke sljedeće godine", kaže Mihailo Jovićević, glavni i odgovorni urednik portala Nova.rs.
Neke velike svjetske redakcije postoje u formi kakvoj ih znamo baš zahvaljujući uredničkom preuzimanju.
"Takvih slučajeva ima i neke velike redakcije imaju u zaleđu između njih i vlasnika neku fondaciju ili trast, kao Gardijan, recimo. Njujork tajms ima specifičan aranžman sa ličnim vlasnicima da samo oni mogu da utiču na politiku lista, a ne ostali vlasnici, koje takođe čini veliki broj ljudi. El Pais i neki drugi veliki mediji", kaže Snježana Milivojević, profesorka FPN u penziji.
Ipak, mediji Junajted grupe su u specifičnoj poziciji, jer im je vlasnik investicioni fond. Njihov model poslovanja je da posao podignu pa prodaju za iznos koji je veći od tržišne cijene. Čak i tad, manji mediji uspjevali su da se izbore za autonomiju, što liči na predlog N1.
"On nije tipski, ali su razni mediji to uspijevali da nađu. Nije neuobičajeno da se u ovo vrijeme kreativnosti u promjenama u svijetu medija potraži i takav model", kaže Milivojević.
Sve to ne uzimajući u obzir mogućnost da je dogovor sa državom već postignut - onda je i tržišna vrijednost prava na, na primjer, prenose Premijer lige onolika koliko su oni koji upravljaju novcem poreskih obveznika spremni da plate.
( N1 )