Pripravnički, pa članstvo za stalno: Šta znači ideja Marte Kos o "probnom roku" za potencijalne nove članice EU

Ako Podgorica želi da do kraja decenije bude dio Evropske unije (EU), jasno je da sve potrebne reforme neće sprovesti do tada, pa su ideje poput one da bude primljena u tu zajednicu na “probni rok”, ključne kako bi se preventivno spriječilo nazadovanje kad postane dio “kluba”. Takva zamisao ne znači nepovjerenje prema Crnoj Gori, već da Brisel, nakon iskustava s Mađarskom i nekim drugim članicama, drugačije gleda proces proširenja.

Tako sagovornici “Vijesti” komentarišu prekjučerašnju poruku evropske komesarke za proširenje Marte Kos - da bi nove članice EU mogle biti stavljene “na probni rok” kako bi se spriječilo da se po ulasku u Uniju ponašaju kao “trojanski konj Rusije”.

Kos je kazala da bi, prema predlogu koji bi trebalo da otkloni bojazni da bi nove članice mogle da oponašaju Mađarsku Viktora Orbana, one mogle biti testirane nekoliko godina i isključene iz EU u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije.

“Ne želim da ostanem upamćena kao komesarka koja je u EU uvela ‘trojanske konje’ koji će postati aktivni za pet, 10 ili 15 godina”, navela je Kos za “Fajnenšel Tajms”.

Na njenu izjavu reagovao je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, kazavši da je cilj Crne Gore punopravno članstvo, da bi bilo teško da se prihvati da nakon učlanjenja država nema pravo glasa, te da se probni period završava “jednom kad zatvorimo sva poglavlja”.

Predlog Kos nije prvi koji ne garantuje punopravno članstvo potencijalnim novim članicama. Pozivajući se na nezvanične izjave trojice evropskih diplomata i jednog zvaničnika Unije, briselski “Politiko” objavio je sredinom prošlog mjeseca da postoji ideja da nove članice steknu puna prava tek nakon što EU sprovede reforme koje bi otežale pojedinačnim državama da stave veto na zajedničke politike.

Takvoj ideji usprotivio se crnogorski premijer Milojko Spajić. On je na panelu održanom 21. oktobra u Londonu rekao da je suverenost jako važna Crnogorcima, i da “ako se odreknete toga, trebalo bi da imate neku vrstu kontrole, odnosno kontrolnog mehanizma”.

“Vijesti” očekuju od Evropske komisije (EK) odgovor na pitanje da li misle da je pravedno nametati ograničenja i prijetiti isključenjem budućim članicama EU u slučaju demokratskog nazadovanja, dok takav mehanizam ne postoji za sadašnje članice koje su već pokazale problematično ponašanje - poput Mađarske, Slovačke ili Poljske.

Biber: Osiguranje i za EU i za nove članice

Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber rekao je redakciji da ideja da bi trebalo da postoje posebne zaštitne mjere nakon članstva kruži već neko vrijeme, dodajući da takva zamisao ima smisla. Navodi da je došlo do ozbiljnog demokratskog nazadovanja u nekim zemljama EU, kao što su Mađarska, Poljska i Slovačka, a da Unija još nije razvila alate da se suoči s tim izazovom.

“Dakle, uključivanje takvog prelaznog perioda korisno je kako bi postojalo sredstvo za suočavanje s nazadovanjem. Naravno, bilo bi bolje da postoje instrumenti za sve države članice, ali to trenutno nije moguće”, objašnjava sagovornik.

Biber je ocijenio da se trenutni proces pristupanja odvija veoma brzo i da je jasno da Crna Gora i Albanija napreduju brže ka članstvu nego što je stvarno stanje reformi.

“Ako Crna Gora i Albanija žele da se pridruže do kraja ove decenije, jasno je da sve reforme neće biti sprovedene prije članstva, što čini takve instrumente ključnim kako bi se spriječilo nazadovanje nakon pristupanja. Na kraju, sumnjam da će proširenje funkcionisati bez takvog instrumenta”, konstatovao je on.

U godišnjem izvještaju EK o Crnoj Gori, objavljenom prekjuče, poslate su ohrabrujuće poruke - da je ovo bila uspješna “evropska” godina, da je Podgorica najbolje pripremljena kandidatkinja za ulazak u EU, te da je Crna Gora, ukoliko se održi sadašnji tempo reformi, na dobrom putu da zatvori pregovore do kraja 2026. godine. Komisija je u izvještaju za Albaniju ocijenila da su pregovori o pristupanju te države dostigli “dosad nezabilježen zamah”.

Biber je poručio da, dok EK podržava brzo članstvo Podgorice i Tirane, mnoge članice, uključujući Njemačku, nisu sigurne da je to ispravan pristup. Naveo je da je sasvim moguće da Crna Gora zaključi pregovore, a da ratifikacija “zapne” u francuskom, holandskom ili nekom drugom parlamentu.

U prilog njegovoj ocjeni ide i izjava Kos, koja je “Fajnenšl Tajmsu” rekla i da su, uprkos napretku u procesu pridruživanja, neke članice u privatnim razgovorima mnogo opreznije kad je riječ o prijemu novih država, nego što bi se moglo zaključiti iz njihovih javnih izjava podrške.

Biber je istakao da je najbolji način da se odgovori na dio skepticizma - da postoji prelazni period, te da ne misli da bi to bilo članstvo “drugog reda”.

“Sve zemlje imaju prelazne periode kad pristupaju za određena pitanja, a takođe su i Bugarska i Rumunija (obje se pridružile 2007) imale mehanizme praćenja. Ključno je da oni budu privremeni, a ne stalni”, dodao je.

Prema njegovim riječima, u interesu je građana da postoje zaštitne mjere, jer postoji iskušenje koje je bilo vidljivo nakon prethodnih proširenja, da se pokaže manja posvećenost vladavini prava i demokratiji, pa takvi alati, tvrdi, mogu zaštititi građane.

“Dakle, u cjelini, smatram da je dobra vijest to što komesarka razmišlja o ovom instrumentu”, ukazao je sagovornik.

Garčević: Važno ući u EU, ostalo je sporedno

Profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević kazao je “Vijestima” da su ideje o EU u tzv. više brzina ili slojeva bile razrađivane i tokom perioda kad je na čelu EK bio Žan-Klod Junker (u periodu od 2014. do 2019), te da je tada bio proizveden dokument koji je razradio tu zamisao. Objasnio je da su takve ideje proizvod više faktora - problema s kojima se EU suočava i iskustava koja je imala sa zemljama koje su joj se pridružile.

“Neke od njih su postale članice, a kasnije zauzele tvrđe stavove u odnosu na Rusiju ili su ušle u period kad su njihova dostignuća u demokratskom razvoju stagnirala, pa čak i nazadovala u odnosu na napredak postignut prije ulaska u EU. Dakle, niz okolnosti vezanih za EU prije svega je uticao na ideju da se buduće članice sad tretiraju malo drugačije kad uđu u EU”, rekao je on.

Ocijenio je da to samo po sebi ne znači nepovjerenje prema Crnoj Gori, već prije svega drugačije sagledavanje procesa proširenja.

“Kad je riječ o Crnoj Gori, budimo iskreni - da ne postoji ovakav zamah i povratak ideje o proširenju, kritike koje su upućene u posljednjim izvještajima vjerovatno bi, iz ugla evropskih zvaničnika, bile tumačene kao argument zašto Crna Gora ne može odmah da uđe u EU”, kazao je Garčević.

Prema njegovim riječima, važno je da se zemlja nađe u Uniji, a nepotrebno je u ovom trenutku iscrpljivati se pitanjem da li će Podgorica biti “drugorazredni” ili “prvorazredni” član.

“Kad postanemo članica, tada možemo razmišljati o tome kako da unaprijedimo status - ako to uopšte bude jedno od pitanja. U suštini, mi nemamo alternativu. Po meni, nema druge opcije osim da Crna Gora slijedi svoj put i da posvećuje pažnju daljem unapređenju svog statusa”, poručio je on.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je juče u intervjuu dnevnom listu “Dan” da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja.

Pregovori o pristupanju Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja - 33, a privremeno zatvorila sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove). To su poglavlja: 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura), 30 (spoljni odnosi), 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informaciono društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 5 (javne nabavke).

Garčević: Opasnija ideja primanja migranata iz evropskih zemalja

Vesko Garčević je ocijenio da je od potencijalnog “drugorazrednog” članstva, mnogo opasnija ideja - primanje migranata iz evropskih zemalja na Zapadni Balkan.

Rekao je da je tu ideju predstavila Velika Britanija na oktobarskom samitu Zapadnog Balkana u Londonu, te da je podržana od nekih članica EU.

“To je, po meni, veoma ozbiljna stvar koju zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebalo da prihvate. Zašto bi zemlje ovog regiona bile mjesto na koje bi države koje ne žele migrante, a koje same imaju unutrašnje probleme zbog jačanja desnice, prebacivale svoj teret? Zašto bismo mi bili rješenje za njihove probleme i postali prostor na koji bi dugoročno ‘izvozili’ svoje migrante?”, pita Garčević.

( Balša Rudović, Željka Vučinić )