Analitičar: Institucije Albanije formalno napreduju ka EU, demokratski kvalitet im stagnira
Vurmo piše da je možda najtrajnija oblast stagnacije sloboda izražavanja i ukazuje da se u izvještaju za 2025. govori gotovo identičnim jezikom kao i ranije o medijskoj koncentraciji, netransparentnom finansiranju i zastrašivanju novinara koji i dalje ugrožavaju pluralizam
Novi izvještaj Evropske komisije za Albaniju pokazao je da je mehanizam usklađivanja sa EU aktivan ali da sve ide sporo i, da bi se prešlo sa usklađenosti na kredibilitet, 2026. će za tu zemlju morati da bude godina kada institucije ne samo da funkcionišu, već i zaslužuju povjerenje građana, smatra član Savjetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) Đerđi Vurmo.
Vurmo ističe da izvještaj predstavlja sliku zemlje koja pravi odlučne korake na evropskom putu i navodi da je Albanija 2025. znatno ubrzala proces pristupanja EU i za godinu dana otvorila pet klastera, da je jedna od prvih sa Zapadnog Balkana operacionalizovala Plan rasta EU za region i formalno pristupila Jedinstvenom području za plaćanje u eurima (SEPA).
Postignuća Albanije u posljednjih godinu dana su i pravosudna reforma i dobri rezultati Specijalne strukture za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, mada kapaciteti za kažnjavanje još nisu dovoljni. Ipak, poboljšanja mehanizma za povraćaj imovine, prekogranična saradnja i krivično gonjenje koje uključuje visoke zvaničnike ukazuju na pojavu "zrelijeg ekosistema vladavine prava", istakao je Vurmo.
U tekstu "BiEPAG reaguje: Put Albanije ka EU - Snalaženje između zamaha i stagnacije" analitičar sa četvrt vijeka iskustva u regionu navodi i da je u 2025. konačno materijalizovano nekoliko dugo odlaganih okvira upravljanja - usvojene su odgovarajuće strategije, a na polju digitalizacije predstavljena je čak i AI ministarka.
Istovremeno su stalni izazovi, koji se ponavljaju u izvještajima iz godine u godinu, i dalje tu, uključujuću na planu medijskih sloboda gdje postoji hronični deficit.
Vurmo piše da je možda najtrajnija oblast stagnacije sloboda izražavanja i ukazuje da se u izvještaju za 2025. govori gotovo identičnim jezikom kao i ranije o medijskoj koncentraciji, netransparentnom finansiranju i zastrašivanju novinara koji i dalje ugrožavaju pluralizam.
On navodi da, iako je vlada pokrenula dijalog sa medijskim organizacijama, pitanja dekriminalizacije i transparentnosti vlasništva u medijima nisu riješena, što je ključni zahtjev EU. Kako je dodao, novinari rade u prekarnim uslovima, a nasilje nad medijskim poslenicima uglavnom je nekažnjeno.
Dalje ukazuje da, iako je ton izvještaja možda više optimističan nego 2024, osnovna poruka ostaje - albanske institucije formalno napreduju, ali njihov demokratski kvalitet i odgovornost stagniraju.
Kod reforme javne uprave, gdje je Albanija umjereno pripremljena za članstvo u EU i gdje je zabilježila ograničeni napredak u proteklih godinu dana, Komisija je, navodi Vurmo, ukazala na stalnu politizaciju imenovanja, slab monitoring reformi i nedovoljnu transparentnost u upravljanju budžetom.
Takođe, uprkos nekim unapređenjima, kvalitet i efikasnost pravosuđa ostaju problematični, istakao je Vurmo u analizi izvještaja Komisije za Albaniju.
Analitičar ukazuje i da se kod mnogih pregovaračkih poglavlja ponavlja fraza "prošlogodišnje preporuke ostaju uglavnom validne" što ukazuje na trajni izazov Albanije - "mašina usklađivanja je aktivna, ali se njeni zupčanici sporo okreću".
"Albanija je prešla proceduralni prag pristupanja, ali još nije prešla suštinski prag transformacije", zaključio je Vurmo u analizi za BiPAG.
( BETA )