U izgradnju elektrana na teritoriji Nikšića uloženo oko 17 miliona eura, struja se čeka
Stručnjaci smatraju da je novac trebalo ulagati u neki ozbiljniji pogon za proizvodnju struje koji će što prije zamijeniti Termoelektranu (TE) Pljevlja, što solarne elektrane svakako nijesu
Iako se na teritoriji Nikšića nižu velike solarne elektrane, energetski sistem još čeka struju iz njih. Oko 17 miliona eura uloženo je u izgradnju elektrana Vrtac, Željezara i Kapino Polje 1 i 2, a do kraja godine očekuje se tek da će dio panela u krugu Željezare početi da proizvodi električnu energiju.
Najviše se čeka zbog nabavke opreme za trafostanice, kažu u nacionalnoj energetskoj kompaniji.
Stručnjaci međutim smatraju da je novac trebalo ulagati u neki ozbiljniji pogon za proizvodnju struje koji će što prije zamijeniti Termoelektranu (TE) Pljevlja, što solarne elektrane svakako nijesu.
Struja proizvedena u velikim solarnim elektranama instaliranim na teritoriji Nikšića u najboljem slučaju počeće da se distribuira do kraja godine.
Od četiri elektrane Solar gradnje, od kojih su dvije još u izgradnji, očekuje se samo priključenje Željezare i to djelimično. To je Televiziji Vijesti saopšteno iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), uz napomenu da za ove objekte nijesu izgrađene trafostanice, za koje se još čeka oprema.
Solar gradnja, kćerka firma EPCG, je osim Željezare, završila gradnju i elektrane Vrtac, dok su preostale dvije, Kapino polje 1 i 2 još u izgradnji. Četiri solarne elektrane u koje je ukupno investirano oko 17 miliona eura biće ukupne instalisane snage 22,1 megavata.
"Solarna elektrana Željezara će do kraja godine biti priključena na distributivnu mrežu sa oko 4 megavata, a priključenje ostalih 6 megavata se očekuje do kraja juna 2026. Početkom naredne godine se očekuje da će na mrežu biti priključene solarne elektrane Vrtac i Kapino polje L1 i L2. Godišnja proizvodnja ovih solarnih elektrana iznosiće oko 30.000 megavat časova", kazali su iz EPCG.
Planirana godišnja proizvodnja solarnih elektrana je, poređenja radi, četiri i po puta manja od mjesečne prozvodnje u TE Pljevlja.
Stručnjaci strategiju EPCG za razvoj solarnih elektrana vide kao promašaj i ne čudi ih što još ne koristimo njihovu energiju.
"Oni nisu očigledno ni imali sredstava da ubrzano grade solarne elektrane. Indikativno je i da je poništen tender za nabavku baterija koje bi skladištile energiju kada solarne elektrane noću ne mogu da rade, tako da i to ukazuje da solarne elektrane jako kasne i da je čitava ta poslovna politika doživjela veliki debakl", rekao je analitičar Dejan Mijović.
Mijović ukazuje da solarne elektrane ne mogu da zamijene TE Pljevlja, i da je EPCG umjesto u njenu ekološku rekonstrukciju, trebalo da ulaže novac u razvoj nove elektrane.
"EPCG je sve svoje resurse usmjerila u takozvanu ekološku rekonstrukciju, a nedavno smo u izvještaju EK dobili poruku da ta ekološka rekonstrukcija neće zadovoljiti standarde i da Crna Gora treba da ubrza napore da se ona zatvori i da se pozavi pravednom tranzicijom i da ljudima u Pljevljima pomogne da razviju nove biznise jer će inače ostati bez posla", rekao je Mijović.
I dok Mijović spori gradnju solarnih elektrana, kaže da je dobro sve ono što EPCG gradi uz podršku međunarodnih finansijskih insituticija i stručnjaka. Među tim poslovima ubraja i vjetroelektranu Gvozd.
( Svetlana Strugar )