Popović opet odbila zahtjev beranskog tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika Pavlu Đurišiću
"Vijesti" su sredinom oktobra pisale da je sutkinja Popović gotovo svaki put drugačije obrazlagala odluke kojima je odbijala zahtjeve tužilaštva za oduzimanje spomenika
Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović juče je ponovo odbila zahtjev beranskog tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, rečeno je redakciji nezvanično iz beranskog suda.
"Vijesti" su sredinom oktobra pisale da je ta sutkinja gotovo svaki put drugačije obrazlagala odluke kojima je odbijala zahtjeve tužilaštva za oduzimanje spomenika.
Sada je na potezu ponovo tužilaštvo, koje ima opciju da podnese žalbu, a ukoliko to uradi, odluku će potom donijeti vanraspravno vijeće beranskog suda.
Beransko tužilaštvo je 15. avgusta podnijelo optužni predlog protiv Vujadina Dobrašinovića, kojim ga sumnjiče za nezakonito podizanje spomenika.
Bronzana statua s likom ratnog zločinca je polovinom avgusta bila premještena u konak Manastira Đurđevi stupovi. Spomenik je tu prenesen iz crkve u Gornjem Zaostru, gdje je premješten nakon što je uklonjen s postamenta u tom beranskom selu, gdje je i otkriven 8. avgusta.
Spomenik Đurišiću otkrio je mitrpolit budimljansko-nikšićki Metodije, uz intoniranje himne Srbije, a statua je uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Nezakonito obilježje tada su sklonili mještani po, kako su tvrdili, “prethodnom dogovoru s policijom”. Đurišićeva statua prebačena je tada u Crkvu Svete mati Paraskeve, a nadležna inspekcija je, uz asistenciju policije, naknadno srušila postament obilježja.
Otkrivanje spomenika izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”, koje su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani Gornjeg Zaostra.
Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima, prema brojnim istorijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.
U Gornjem Zaostru je 2002. postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, oba su srušena.
Zakonom o spomen-obilježjima propisano je sprečavanje podizanja spomenika za događaje koji označavaju gubitak slobode ili nezavisnosti Crne Gore, simbolizuju, odnosno označavaju saradnju s okupatorom, njegovim saveznikom ili pomagačem, zatim za osobe koje su bile saradnici okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, koje su zastupale fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije, koje su osuđene za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili su proglašene ratnim zločincima.
Prema tom propisu, spomenici se podižu u skladu s programom podizanja, koji donosi skupština opštine, glavnog grada i prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture (Ministarstvo).
( Balša Rudović )