Opet traže da se ide po Đurišića: Beransko tužilaštvo ponovo uložilo žalbu na odluku sutkinje tamošnjeg Osnovnog suda

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Berane uložilo je žalbu na odluku sutkinje tamošnjeg Osnovnog suda Dubravke Popović da ponovo odbije predlog za privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, saznaju “Vijesti”.

Prema nezvaničnim informacijama redakcije, vanraspravno vijeće beranskog suda najvjerovatnije će danas (utorak) odlučivati o žalbi. Ukoliko je prihvati, odnosno naloži zapljenu kipa, zadatak da ga oduzme biće povjeren policiji.

Sutkinja Popović u pet navrata je odbila zahtjev ODT-a, a posljednji put prije četiri dana.

“Vijesti” su sredinom oktobra pisale da je ona gotovo svaki put drugačije obrazlagala odluke kojima je odbijala zahtjeve tužilaštva.

Zahtjev ODT-a prvo je odbila 11. septembra, drugi put 29. septembra, potom 13. oktobra, pa 15. oktobra i, konačno, 7. novembra.

Beransko tužilaštvo podnijelo je 15. avgusta optužni predlog protiv Vujadina Dobrašinovića, osumnjičivši ga za nezakonito podizanje spomenika. Nakon što je policija krajem avgusta obavijestila tužilaštvo da se spomen-obilježje nalazi u Manastiru Đurđevi stupovi u Beranama, tužiteljka Amra Sujković je 28. avgusta, pa onda i 2. septembra, tražila od suda da naloži privremeno oduzimanje kipa od igumana manastira Danila Trpčevskog, s obzirom na to da je riječ o predmetu izvršenja krivičnog djela.

Popović je 11. septembra, kad je prvi put odbila zahtjev, kao razlog odluke navela da Dobrašinović nije “niti vlasnik, niti u posjedu te stvari”, kao i da on nije spomenik izmjestio i odnio na drugo mjesto, tj. u manastir.

Nakon što se tužilaštvo ponovo žalilo sudu u Beranama, vanraspravno vijeće sudija je 17. septembra donijelo odluku da predmet vrati na ponovno odlučivanje. Popović je onda 29. septembra donijela novu odluku, ali s istim ishodom - opet je odbijen zahtjev tužilaštva, ali iz drugog razloga. Sutkinja je u obrazloženju navela da je zahtjev neosnovan shodno članu 90a Zakonika o krivičnom postupku, tvrdeći da ona, kao pretresni sudija, ne može da donese odluku o privremenom oduzimanju spomenika, već da je to posao sudije za istragu, te da tužilaštvo treba njemu da se obrati.

Tužilaštvo se ponovo žalilo, a vanraspravno vijeće suda je 1. oktobra preinačilo odluku sutkinje i naložilo privremeno oduzimanje spomen-obilježja Đurišića. Policija je istog dana postupila po odluci, a tada ih je u Manastiru Đurđevi stupovi dočekao iguman Trpčevski. Nakon što policija nije pronašla statuu u konaku manastira, Trpčevski je telefonom kontaktirao sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, koji je policajcima rekao da “u manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ”.

Tužilaštvo je nedjelju dana kasnije od suda tražilo da donese rješenje kojim se naređuje Metodiju da preda spomenik “koji se nalazi u konaku manastira...”, a 10. oktobra je ispravilo taj predlog, navodeći da bi statua trebalo da se oduzme “iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi”. Popović je, međutim, 13. oktobra ponovo odbila zahtjev ODT-a.

Tužilaštvo je istog dana podnijelo novi zahtjev, navodeći da im je policija dostavila obavještenje u kom piše da je iguman Trpčevski izjavio da je Metodije jedini nadležan i odgovoran za konak manastira, te da čudi da se sud bavi “citiranjem navoda iz zahtjeva tužilaštva, a ne konkretno razlozima navedenim u zahtjevu”.

Ipak, Popović je 15. oktobra četvrti put odbila zahtjev tužilaštva, navodeći da samo sudija za istragu može da donese odluku o oduzimanju spomenika, iako su joj vanraspravno vijeće Osnovnog suda i tužilaštvo predočili da to nije tačno. Tužilaštvo je tog dana podnijelo žalbu, ističući da je nesporna činjenica da policija nije mogla da pristupi svim prostorijama Manastira Đurđevi stupovi, jer ključ od njih ima samo Metodije, te da zbog toga nije mogla da utvrdi gdje se nalazi spomenik.

Bronzana statua s likom ratnog zločinca premještena je polovinom avgusta u konak manastira. Spomenik je tu prenesen iz crkve u Gornjem Zaostru, gdje je prebačen nakon što je uklonjen s postamenta u tom beranskom selu, gdje je i otkriven 8. avgusta.

Kip Đurišiću otkrio je Metodije, uz intoniranje himne Srbije, a statua je uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Nezakonito obilježje tada su sklonili mještani po, kako su tvrdili, “prethodnom dogovoru s policijom”. Nadležna inspekcija naknadno je, uz asistenciju policije, srušila postament obilježja.

Otkrivanje spomenika izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”, koje su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani Gornjeg Zaostra.

Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima, prema brojnim istorijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.

U Gornjem Zaostru je 2002. postavljen postament za spomenik Đurišiću, a 2013. i spomen-kompleks. Međutim, oba su srušena.

( Željka Vučinić )