Političke igrice, a ne borba protiv rasipništva: PES predlaže smanjenje izdvajanja za partije nakon podrške povećanju

Predlog da se nedavno povećana izdvajanja iz budžeta za partije sad smanje više liči na politički manevar nego na ozbiljan pokušaj ispravljanja nepravde prema građanima i budžetu, ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.

Ona je, komentarišući predlog izmjena zakona o finansiranju stranaka, koji je juče u skupštinsku proceduru stavio vladajući Pokret Evropa sad (PES), podsjetila da su poslanici nedavno, bez ijednog glasa protiv ili uzdržanog, usvojili izmjene istog propisa, kojima su uvećali izdvajanja partijama.

“Teško je povjerovati u naglu promjenu principa onih koji su, do juče, bez zadrške glasali da sebi obezbijede veća sredstva”, kazala je Kovačević “Vijestima”.

PES je predložio smanjenje iznosa novca iz budžeta namijenjenog za finansiranje stranaka i nezavisnih poslaničkih i odborničkih klubova od 50 odsto (sa 0,8 na 0,4 odsto tekućeg budžeta). Iz partije premijera Milojka Spajića saopštili su da su to predložili s ciljem da se taj novac preraspodijeli na povećanje dodatka za djecu, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Njihov predlog uslijedio je nekoliko dana nakon što Skupština nije u dnevni red uvrstila onaj opozicionog Građanskog pokreta (GP) URA o povećanju dječjeg dodatka. GP URA je predložio izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koje su predviđale povećanje dječjih dodataka 100 odsto.

Podršku predlogu PES-a najavili su, osim iz GP URA, i iz vladajuće Socijalističke narodne partije (SNP), dok su iz Bošnjačke stranke (BS), koja je takođe dio vlasti, nezvanično kazali da “još nemaju stav” o tome. GP URA, SNP i BS su, kao i PES, prije nekoliko mjeseci podržali povećanje izdvajanja strankama.

Na pitanje “Vijesti” da li će podržati predložene izmjene kojima bi se smanjila budžetska sredstva za rad političkih subjekata, nijesu odgovorili iz vladajućih Demokratske Crne Gore, Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, te opozicionih Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata. Sve te stranke takođe su u julu glasale da im se uvećaju sredstva.

Za usvajanje izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini (54 glasa), jer je on dio korpusa izbornih zakona.

“Imajući to u vidu, da bi ovaj predlog bio usvojen neophodno je da predlagači uvećanja dječjeg dodatka iz poslaničkog kluba GP URA obezbijede prvo neophodnu saglasnost svih kolega iz opozicije za izmjene zakona, kako bi poslanici parlamentarne većine bili u prilici da podrže predlog za uvećanje dječjeg dodatka”, navodi se u saopštenju PES-a.

PES: Opozicija insistirala na uvećanju za partije

Iz PES-a su naveli da je to važno iz razloga što je, kako tvrde, parlamentarna opozicija “insistirala na uvećanju izdvajanja za finansiranje političkih subjekata, kako bi pristali da glasaju za druge reforme izbornog zakonodavstva”.

Iz Spajićeve stranke nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto su prije nekoliko mjeseci podržali povećanje izdvajanja iz državnog budžeta za partije, a sad predlažu nove izmjene zakona kojim se to izdvajanje smanjuje.

Izmjenama koje su usvojene u julu, povećana su budžetska izdvajanja za parlamentarne partije na 0,8 odsto, umjesto dotadašnjih 0,5 odsto ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za kapitalni i budžet državnih fondova (tekući budžet). To, na primjeru tekućeg budžeta za ovu godinu (oko 1,5 milijardi eura) znači da partijama pripada 12,08 miliona, odnosno 4,5 miliona više nego do sada.

Milica Kovačević podsjeća da je CDT ovu “partijsku trgovinu” kritikovao još dok je zakon bio u formi nacrta, kad je izborna reforma “iza zatvorenih vrata dogovarana po principu - koliko para za partije, toliko demokratije za građane”.

“Tada smo upozoravali na netransparentnost i neprincipijelnost tog dogovora, kao i na činjenicu da se odluke o partijskim privilegijama donose bez javne rasprave i bez ikakvog osjećaja mjere u odnosu na realne potrebe građana i institucija”, navela je.

Prema njenim riječima, CDT je skrenuo pažnju na to da je riječ o iznosima koji premašuju budžete pojedinih institucija ključnih za vladavinu prava.

“Nažalost, tada nije bilo nikoga u političkim partijama ko je želio da nas čuje. Zakon je usvojen uz podršku svih prisutnih poslanika i poslanica - njih 69 - bez ijednog glasa protiv ili uzdržanog, i bez ikakve kritike opravdanosti takvog povećanja”, podsjetila je Kovačević.

Kako je dodala, danas iste te partije pokušavaju da se predstave kao borci protiv rasipanja javnog novca, međusobno se optužujući ko je predložio povećanja, iako su se, kaže, oko njih svi dogovorili i solidarno ih izglasali.

“Sve to više liči na još jednu epizodu u seriji političkih igrica kojima se stvara privid odgovornosti, dok se u suštini nastavlja praksa da se javnim novcem upravlja po partijskom, a ne javnom interesu”, ocijenila je sagovornica.

Pritom, kako je dodala, u tom zakonu su brojne stvari mnogo važnije od partijskih budžeta - ostale bez ikakvog unapređenja.

CDT je predlagao uvođenje minimalnog nivoa finansiranja partija, ograničavanje troškova njihovih izbornih kampanja i suzbijanje tzv. funkcionerske kampanje...

Kaluđerović: Obaveza odgovorne vlasti da podrži djecu

“Vijesti” su PES pitale i očekuju li da će poslanici ostalih partija većine podržati njihov predlog izmjena zakona, odnosno da li je predlog izmjena u skupštinsku proceduru upućen shodno dogovoru unutar većine, imajući u vidu da je koalicionim sporazumom vlasti predviđeno da nijedan predlog ne uđe u proceduru ako se unutar većine o njemu ne postigne dogovor.

Poslanica SNP-a, Slađana Kaluđerović rekla je redakciji da je njihov stav jasan - svaki euro koji može biti usmjeren ka poboljšanju standarda građana, treba tako i da bude usmjeren.

“Zato ćemo podržati i predlog PES-a da se sredstva namijenjena finansiranju političkih partija preusmjere na povećanje dječjih dodataka”, kazala je Kaluđerović.

Podsjetila je da je SNP glasao za predlog GP URA da se na dnevni red uvrsti tačka kojom se povećavaju dječji dodaci i druga socijalna davanja, jer smatraju “da je obaveza svake odgovorne vlasti da pruži podršku porodicama i djeci”.

Iz GP URA juče su saopštili da će podržati izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i ponovo staviti u skupštinsku proceduru inicijativu za povećanje dječjih dodataka.

Rekli su da za povećanje dodataka očekuju podršku PES-a, imajući u vidu da je najbrojnija partija u Skupštini, “nakon što je do sada četiri puta odbila da glasa za povećanje dječjih dodataka, ovog puta iskazala spremnost da digne ruku za svu djecu Crne Gore, s obzirom na to da je usljed inflacije, rasta troškova i cijena osnovnih životnih namirnica, iznos od 30 eura nedovoljan da značajnije utiče na položaj najmlađih u zemlji”.

PES je u jučerašnjem saopštenju naveo da će eventualnom saglasnošću opozicije, kao i usvajanjem izmjena zakona, obezbijeđena razlika biti preusmjerena dodatno na prihodnu stranu budžeta na koju predlagač povećanja može računati, uz 55 miliona eura, koliko se već izdvaja iz budžeta za preko 120 hiljada korisnika dječjeg dodatka.

“Jako je važno da svi politički subjekti, i oni koji su nekada ukinuli dječji dodatak i oni koji ga za vrijeme vlasti nijesu uvećavali, sad pokažu spremnost da svoja budžetska finansiranja ustupe i usmjere na predloge koje promovišu i time omoguće njihovu realizaciju, umjesto što se populističkim predlozima pravi račun bez krčmara kako bi se isti koristili za partijski marketing bez prethodno obezbijeđenih sredstava u budžetu”, poručili su iz PES-a.

U PES-ovom predlogu navodi se da predloženo rješenje treba prvo da razmotri skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu.

Evropska komisija tražila dodatne izmjene zakona

Milica Kovačević podsjeća da je Evropska komisija (EK) i u najnovijem izvještaju za Crnu Goru ukazala da Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja mora biti dodatno izmijenjen - kroz transparentan i inkluzivan proces - kako bi se otklonile postojeće manjkavosti, povećala kontrola trošenja partijskog novca, obezbijedila potpuna usklađenost sa standardima, te spriječila zloupotreba državnih resursa u političke svrhe.

U izvještaju EK podsjeća se da je Skupština u julu usvojila izmjene izbornog zakonodavnog okvira, djelimično uzimajući u obzir postojeće preporuke OEBS/ODIHR-a, uključujući nadzor nad finansiranjem kampanja i medijima, unapređenje integriteta izborne administracije, povećanje rodne kvote na izbornim listama i uvođenje jedinstvenog dana glasanja za lokalne izbore.

“Međutim, neophodne su dodatne izmjene kako bi se zakonski okvir u potpunosti uskladio s pravnim tekovinama EU (EU acquis) i evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima. Posebno, u okviru mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava), Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja treba dodatno revidirati kroz transparentan i inkluzivan proces konsultacija koji uključuje sve relevantne aktere”, navodi se u izvještaju EK.

( Biljana Matijašević )