Božović: Vjerujem da Specijalni sud može biti osnovan u kratkom roku

Ministarstvo pravde formiralo je radnu grupu za izradu Predloga zakona o Specijalnom sudu koji će biti nadležan za vođenje krivičnog postupka za krivična djela organizovanog kriminala i visoke korupcije, kazao je resorni ministar Bojan Božović, navodeći da vjeruje da ta institucija može biti osnovana u kratkom roku.

Božović je to rekao na posebnoj sjednici Skupštine, odgovarajući na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića koliko je odmakao proces osnivanja Specijalnog suda i kada planiraju da sud bude operativan.

On je poručio da Crna Gora mora da ima što je moguće jače, temeljnije i profesionalnije institucije.

„Iako nijesmo rodonačelnici ideje o osnivanju Specijalnog suda, ocijenili smo da je upravo sada pravi momenat da intenziviramo ovu temu, zbog toga što konačno imamo idejno rješenje za novu lokaciju za pravosudni kvart, kao i jasno naznačenu podršku međunarodnih partnera da ulažu sredstva i pomognu nam u izgradnji takvih institucija“, naveo je Božović.

Ministarstvo pravde je, kako je kazao, formiralo radnu grupu za izradu Predloga zakona o Specijalnom sudu.

„Vjerujem da u dosta kratkom roku možemo imati Specijalni sud“, rekao je Božović.

On je naveo da će, u cilju uvođenja većeg stepena etičke, disciplinske i krivične odgovornosti svih javnih funkcionera i sprečavanja njihovog nezakonitog bogaćenja, parlamentu predložiti izmjene i dopune Krivičnog zakonika.

„Kao što znamo, i u pravosuđu su ljudi koji su javni funkcioneri, pa bismo vidjeli, uvezano sa Zakonom o sprečavanju korupcije, da li je neko dolazio do nezakonitog bogatstva“, dodao je Božović.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Popović pitala je Božovića šta je kao ministar pravde uradio povodom sve češćih političkih pritisaka na sudstvo kroz najave vetinga i hapšenja sudija, budući da one dolaze iz redova parlamentarne većine.

Božović je odgovorio da ne smatra da priča o vetingu predstavlja pritisak na pravosuđe.

„Rekao sam da, kad uvedemo veting, prvi koji treba da prođe taj proces je ministar pravde“, rekao je Božović.

On je poručio da svako ko je časno, pošteno i profesionalno radio ne treba ni da razmišlja o vetingu.

„U nekim državama ono što mi zovemo veting je kontinuirana provjera, na koju se pravi profesionalci uopšte ne obaziru. Određeni oblici vetinga nijesu počeli od nas, postoje unazad godinama“, dodao je Božović.

On je rekao da od Ministarstva pravde u Skupštinu nije, niti će doći, nijedan pravni propis, a da prethodno nije prošao sve provjere kod međunarodnih partnera, prije svega Evropske komisije (EK).

Prema riječima Božovića, resor na čijem je čelu, kao dio izvršne vlasti, mora da stvori alate za rad trećoj grani vlasti, ali i državnom tužilaštvu, koje mora da djeluje samostalno.

On je kazao da je sloboda izražavanja „ušla u sve pore društva“.

„Moj apel u odnosu na sve, i na kolege iz parlamentarne većine i iz opozicije, dajte da pustimo da rade na način na koji misle da treba“, istakao je Božović.

Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović pitao je Božovića da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u ”atmosferi linča”, čiji motiv su vjerska i nacionalna netrpeljivost i ksenofobija.

Božović je, odgovarajući na pitanje, kazao da nemile scene na ulicama ukazuju na brojne probleme unutar crnogorskog društva, koje svi zajedno moraju rješavati.

On je naglasio da ne treba prećutati ni na salve uvreda i govora mržnje na društvenim mrežama.

Božović je rekao da je, u konsultacijama sa premijerom Milojkom Spajićem i potpredsjednikom Vlade Ervinom Ibrahimovićem, u ponedjeljak inicirao posjetu Ankari, upućujući dopis ministru pravde Turske.

„Cilj da pošaljem jasnu poruku da Crna Gora neće podržati ono što smo mogli vidjeti na ulicama i da ćemo se svi truditi da damo institucionalni odgovor na to“, naveo je Božović.

Kako je dodao, predstavnik Ministarstva pravde u Tužilačkom savjetu insistiraće na dobijanju što bržih odgovora i reakcija i od Državnog tužilaštva.

Na pitanje poslanice Nove srpske demokratije Milice Rondović da li je resorno ministarstvo upoznato sa tim da postoji veliki broj upražnjenih sudijskih mjesta, pogotovo na sjeveru zemlje, Božović je odgovorio potvrdno.

On je kazao da je nesporna činjenica da na sjeveru Crne Gore postoje sve veći izazovi po pitanju popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta.

„Imamo situaciju da u Rožajama, drugoj najvećoj opštini na sjeveru države, imamo samo predsjednika osnovnog suda. U Plavu imamo troje sudija, što je dobro, ali je veliki izazov to što nijedno od to troje sudija nije iz Plava“, naveo je Božović.

On je dodao slični izazovi postoje i na jugu Crne Gore.

Božović je, govoreći o mjerama koje preduzimaju kako bi problem bio riješen, podsjetio da su izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz juna prošle godine predvidjeli određena unapređenja kako bi se brže popunjavala upražnjena sudijska mjesta u osnovnim sudovima kroz skraćenje perioda inicijalne obuke sa 18 na 12 mjeseci.

On je kazao da je, takođe, predviđeno obavljanje praktičnog dijela obuke u sudu prema prebivalištu kandidata i uvođenje podsticajnih mjera za izbor i trajno dobrovoljno premještanje sudija koji svoju funkciju obavljaju van mjesta svog prebivališta, odnosno boravišta — prevoz, stanarina, naknada za odvojeni život od porodice.

Božović je podsjetio da je Skupština usvojila i izmjene zakona kojima se uvodi dodatak na funkciju sudijama u iznosu od 30 odsto od osnovne zarade.

( MINA )