Šaranović: Malo manje od 100 hiljada stranaca ima dozvoljen privremeni i stalni boravak
Ministar unutrašnjih poslova je objasnio da migranti i strani državljani sa odobrenim boravkom nisu isto, jer migranti nelegalno ulaze u državu
Nešto manje od 100 hiljada stranaca ima dozvoljen privremeni i stalni boravak po osnovu Zakona o strancima.
To je kazao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokrate), odgovarajući na poslaničko pitanje Anđele Vojinović.
Poslanica Saveza građana "CIVIS" Maja Vučelić je pitala Šaranovića da li su sve preporuke GRECO-a koje se odnose na Ministarstvo unutrašnjih poslova ispunjene.
Ona je kazala da GRECO preporučuje da se imenovanja u policiji zasnivaju na profesionalnim kriterijumima, da budu oslobođeni političkog uticaja, te da se uvedu provjere integriteta za sve službenike.
"Građani žele da sistem funkcioniše i zato GRECO podsjeća da moramo usvojiti etički kodeks za visoke funkcionere", poručila je.
Šaranović je odgovorio da su preuzeti snažni koraci na provjeri integriteta službenika, ne samo zbog ispunjenja preporuka već zbog suočavanja sa teškim nasljeđem.
"Najsavremenije zemlje su doživljavale Crnu Goru kao državu u kojoj je na snazi hibridni režim, kao klasičnu stabilokratiju - prividno stanje da je sve u redu, a snaga institucija nije počivala na nezavisnosti, znanju, već na političkoj moći nekoliko ljudi i vođa kriminalnih grupa", poručio je.
Šaranović je dodao da su sve provjere u skladu sa GRECO preporukama, te da su realizovane preporuke koje su se ticale donošenja novog Plana integriteta. Imenovan je novi menadžer integriteta, u fazi realizacije je novi Kodeks policijske etike, realizovana je preporuka koja se tiče obuke na radnom mjestu, dodao je ministar unutrašnjih poslova.
On je objasnio da je u fazi realizacije program provjere integriteta prije stupanja na radno mjesto, ali da je realizovana preporuka koja se tiče linearnog napredovanja, kao i ona koja se tiče uspostavljanja čvrstog mehanizma kontrole policije, a djelimično i ona koja se tiče zaštite zviždača.
Poslanica Demokrata Anđela Vojinović je Šaranovića pitala o strancima u Crnoj Gori, u svjetlu nedavnih događaja na Zabjelu u Podgorici, ali i podsjetila na ruske investitore.
Ona je od ministra tražila izjašnjenje - koiiko stranih državljana boravi u Crnoj Gori, po kom osnovu odnosno koju vrstu boravka imaju, koje su zemlje njihovog porijekla, kakav je njihov status po pitanju državljanstva, planiraju li reformu migracione politike i na koji način, koje aktivnosti sprovodi MUP, a koje Uprava policije kada je u pitanju rješavanje njihovog statusa odnosno praćenje njihovog kretanja i boravka.
Šaranović je kazao da to posmatra ne samo kao profesionalnu, već i obavezu prema javnom interesu.
"Imali smo inflaciju paušalnih i neprovjerenih informacija koje su doprinijele uzbunjivanju javnosti... Potrebno je dostavljati isključivo zvanične podatke", poručio je.
On je istakao da, prema podacima njegovog resora, u Crnoj Gori 97.995 stranaca ima dozvoljen privremeni i staini boravak u skladu sa Zakonom o strancima, od čega njih 26.539 boravi po osnovu dozvole za privremeni boravak, po osnovu dozvole za privremeni boravak i rad 41.792, dok njih 29.664 ima odobren stalni boravak.
Šaranović je objasnio da migranti i strani državljani sa odobrenim boravkom nisu isto, jer migranti nelegalno ulaze u državu.
"Zemlje porijekla stranaca koji borave u Crnoj Gori na osnovu privremenog broavka su Rusija, Srbija, Turska, BiH i Kosovo", kazao je.
Ministar je rekao da je Crna Gora donijela strategiju za reintegraciju povratnika zu Crnu Goru, ali i da je novi Zakon o strancima upućen u skupštinsku proceduru 1. septembra.
Vojinović je objasnila da se, zbog povećanog broja stranaca, sa problemima susreće i obrazovni sistem.
Sedam slučajeva upotrebe vatrenog oružja u pograničnom rejonu prema Rožajama
Albin Ćeman (Demokrate) je Šaranovića pitao o incidentu pucanja na ski centar Štedim, kod Rožaja, sa kosovske strane, te koliko je zvanično registrovanih graničnih incidenata, incidenata pucnjave ili ispaljivanja projektila sa teritorije Kosova prema crnogorskoj strani, ali i koje su konkretne operativne i istražne mjere preduzeli Uprava policije i nadležno tuzilaštvo nakon svakog od navedenih incidenata, i da li je Ministarstvo vanjskih poslova upoznato sa njima, te koje su diplomatske i bezbjednosne mjere preduzeli MVP i MUP u koordinaciji sa partnerskim institucijama u Prištini.
Šaranović je kazao da se njegov resor obratio kolegama sa Kosova, te da je u julu i avgustu zabilježeno sedam slučajeva upotrebe vatrenog oružja u pograničnom rejonu prema Rožajama.
"Dana 23.07. pucano je sa teritorije Kosova u objekat zadnje stancie ski centra 'Hajla - Štedim'. Uviđajem je utvrđeno da je pucano oružjem različitog kalibra i iz više pravaca, pri čemu je ustanovljeno da je krov pogođen sa ukuopno 20 projektila. O događaju je obaviještena granična policija Republike Kosovo, a incident još uvijek nije rasvijetljen sa njihove strane", poručio je.
On je dodao da su održani sastanci šefova graničnih policija, te da su dogovorene konkretne aktivnosti i pojačanje zajedničkih patrola.
Šaranović je istakao da se predstavnik MVP-a sastao sa ambasadorom Kosova u Podgorici, ali ambasador Crne Gore na Kosovu Bernard Čobaj sa generalnim direktorom kosovske policije, ali da je obaviješten da "nemaju dokaza da su hici ispaljeni sa kosovske teritorije".
Ćeman je dodao da je "pohvalno što su pokrenute određene diplomatske aktivnosti".
"Uhapšeno više od 90 odsto policajaca koji su učestvovali u švercu narkotika i cigareta"
Poslanik Demokrata Duško Stjepović je Šaranovića pitao kakvi su rezultati UP po pitanju boprbe protiv krijumčarenja narkotika od početka njegovog mandata.
Ministar je odgovorio da je Crna Gora bila šampion u švercu narkotika i cigareta, ali da je danas više od 90 odsto policijskih službenika koji su u tome učestvovali uhapšeno.
On je dodao da je od početka njegovog mandata podneseno 458 krivičnih prijava protiv 548 lica, od čega 40 članova OKG, zbog počinjenih 507 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga.
"Broj zapljena opojnih droga u istom periodu je 2.413, dok ukupna količina pronađene opojne droge iznosi 1,2 tone (1.218.164,91 grama) i 13.523 komada stabljika marihuane, te 8.961 komada farmaceutskih proizvoda i sintetičkih droga. Službenici UP učestvovali su u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama kojom prilikom je pronađeno preko 10 tona narkotika", kazao je, dodavši da su u tom epriodu sprovedene akcije "General", "Trnovo"...
On je dodao da Crna Gora nema građane koji izazivaju vjersku i nacionalnu mržnju, već "sporadične slučajeve".
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović je kazao da je neko napravio grešku nakon incidenta, te pitao zašto nije prekinut skup u Podgorici nakon nacionalističkog skandiranja.
On je Šaranovića pitao i o oglasu za prijem 815 policajaca, te da li mogu steći znanje za nekoliko mjeseci.
Ministar je odgovorio da se radi o kandidatima koji prolaze provjere bezbjednosnih smetnji, ali i da moraju imati završen fakultet.
Janović je objasnio da je problem u tome što se kandidati prvo nazivaju službenicima, pa onda obučavaju.
Momčilo Leković (Demokrate) je Šaranovića pitao do kojih je saznanja došao sektor bezbjednosti, a koja su izazvala "vidljivu zabrinutost i paniku unutar kriminalno-političko-biznis struktura".
Ministar je saopštio da "nema tog dokaza i saznanja koje će biti u fioci".
Šaranović je podsjetio da su uhapšeni Vesna Medenica, Milivoje Katnić, Saša Čađenović...
"Znate li ko je bio lice koje je donosilo sve odluke u Opštini Berane 20 godina? Vuk Vulević", istakao je.
Leković je od ministra tražio komentar na tvrdnje da "sprovodi politički veting".
Šaranović je odgovorio da je poslanik njegove stranke Boris Bogdanović 2020. privođen, te da je današnji ministar odbrane Dragan Krapović optužen za stvaranje kriminalne organizacije.
"Policijski službenici koji su sprovodili radnju privođenja Bogdanovića i Krapovića su unaprijeđeni. Prošli su veting, prošli su bezbjednosne provjere", poručio je.
On je dodao da policijski službenici ne smiju biti dio partije, te je priča "o političkom vetingu priznanje da su bili bliski nekadašnjoj vlasti".
"Reakcija na Zabjelu bila organska, nakon toga nastupa hibridna uz uključenost stranog faktora"
I šef kluba poslanika Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović se interesovao za incident na Zabjelu u Podgorici.
"Koje mjere je MUP preduzeo u cilju očuvanja javnog reda i mira i bezbjednosti građana u Crnoj Gori nakon nedavnih dešavanja na Zabjelu?", pitao je.
On je, takođe, pitao koliko je ljudi identifikovano da je uznemiravalo strane državljane, ali i da li su identifikovani oni koji su "širili mržnju nad reisom Islamske zajednice".
Šaranović je ukazao da događaj na Zabjelu nije bio inicijalni događaj.
"Bilo je tu događaja koji nisu procesuirani. Zabjelčani su ljudi koji vole sami da riješe, pa zovu institucije. Govorim u pozitivnom smislu. Bilo je nekoliko događaja koje su vršili turski državljani, a koji su bili viralni na društvenim mrežama. Eskalacija na Zabjelu ima dvije komponente - prva je organska, druga je hibridna. Reakcija na Zabjelu je bila organska, nakon toga nastupa hibridna uz uključenost stranog faktora", poručio je.
On je podsjetio da su mnogi funkcioneri obavili sastanke sa turskim zvaničnicima, te da je uspostavljen javni red i mir.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković (BS) je kazao da se mora naći način da se upozna javnost sa onim šta se dešavalo nakon incidenta na Zabjelu, kad se steknu uslovi.
Smailović je poručio da se u budćnosti mora razgovarati i o stranom faktoru.
"Ovih dana nije bilo ksenofobne reakcije prema drugim stranim državljanima, samo prema Turcima koji su islamske vjere", istakao je.
On je dodao da su "dešavanja imala za cilj da naruše odnose sa Turskom".
"Ono što mogu da kažem da su pokliči 'Ubij Turčina' anti-islamski i anti-bošnjački. Ne jer smo mi Turci, ali nas često poistovjećuju sa njima. Čak je i u protestu u Morinju ministar Ervin Ibrahimović nazivan Turčinom", rekao je.
( Aljoša Turović )