Vujović: Njegoševa misao i danas djeluje kao živa, podsticajna energija koja ne dijeli, već spaja...
Vujović je govorila na svečanosti povodom Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, tokom kojeg je izveden audiovizuelni performans inspirisan "Lučom mikrokozma", pod sloganom "Zraka sjajna ognja besmrtnoga"
Njegoševa misao i danas djeluje kao živa, podsticajna energija koja ne dijeli, već spaja i poziva nas na preispitivanje vlastitog položaja u svijetu, smisla žrtve i moralnih izbora, a kultura, kroz njegovu misao, temelj je jedinstva, razvoja i identiteta Crne Gore.
To je, kako je saopšteno iz PR Centra, poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović na svečanosti Ministarstva kulture i medija (MKM) povodom Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, tokom kojeg je izveden audiovizuelni performans inspirisan "Lučom mikrokozma", pod sloganom "Zraka sjajna ognja besmrtnoga".
Vujović je kazala da Njegoševa misao nastavlja da djeluje u savremenom kontekstu kao podsticaj na preispitivanje, navodeći da je ona živa energija koja se aktivira svaki put kada pokušamo da razumijemo vlastiti položaj u svijetu, vrijednost žrtve, ili težinu moralnog izbora.
"Ona je poziv, ne na formalno i fragmentarno istraživanje, već na analizu cjelokupnog djela, bez polarizovanog čitanja koje nerijetko doživljava Njegoš. Zato, ove godine, kada slavimo 180 godina od objavljivanja Luče mikrokozma, promišljamo o njenom kompletnom putu i dubokoj istoriji recepcije", kazala je Vujović.
Ona je rekla da je "Luča" složen filozofsko-religijski spjev koji nas uvodi u univerzum unutrašnje borbe duha i tijela, dobra i zla, svjetlosti i tame - polazište je da pričamo o istrajnosti.
"U toj borbi, ljudski život se ne pojavljuje samo kao prolazna stvarnost, već kao kontinuirana potraga za duhovnim i kulturnim uzdizanjem. Luča je nastala u proljeće 1845. godine u velikom stvaralačkom zanosu poete za nepun mjesec dana. Ideju da su čovjekov um i čovjekova misao božanskog porijekla, Njegoš i ranije poetski razrađuje, ali ju je u Luči zaokružio u vrhuncu svog nadahnuća", rekla je Vujović.
Kazala je da u predstojećim danima posebno slavimo Njegoša.
Prema njenim riječima, Njegoševa sposobnost da kroz stihove i filozofske koncepte traga za smislom - kroz neprekidnu unutrašnju borbu, temelj su za razumijevanje ljudi i društava u savremenom dobu.
"Do odgovora čovjek dolazi iznutra i svojim razumom koji je - pravo biće duše. Vladika, pjesnik, poeta i filozof, duboki mislilac i gnostik, sklon priespitivanju problema egzistencije, pesimizmu, sa dualističkim tendencijama, u svojoj prosvjećenosti simbol je svega vrijednog", navela je Vujović.
Kazala je da Njegoš ne dijeli, već sabira.
"On pita i odgovara. Čovjeku najveća tajna je sam čovjek, jer „čovjek sam sobom čuda sačinjava“. Zato, naš um, kroz povezanost sa Tvorcem i time, povezanost sa smislom, jeste „zraka sjajna ognja besmrtnoga“. A svaka zraka, svojim sjajem daje svjetlost svijetu - u kom vjera i razum podrazumijevaju hrabrost i činjenje koje prevazilazi prepreke, kojih uvijek ima -,,Našu sferu da noć ne polazi, bi l ovako lice neba sjalo", kazala je Vujović.
Nakon njenog obraćanja, uslijedio je audiovizuelni performans, u okviru kojeg je kroz dijalog tradicije i savremenih umjetničkih praksi analizirana i ponovo čitana "Luča", a performans je nastao kao autorski koncept Stefana Boškovića, Relje Ćupića i Miloša Pejovića.
Bošković je kazao da je projekat zasnovan na pokušaju da se mistika Njegoševog djela prevede u savremeni audio-vizuelni izraz.
"Sam audio-vizuelni izraz ne može se u tolikoj mjeri baviti samim tekstom, već onoliko koliko smo to postavili u koncept, kroz šest svjetlosnih tačaka. Naša namjera bila je da ono što se osjeti i prilikom čitanja Luče, ta duboka mistika i promišljanje tema kojima se Njegoš bavio, prenesemo u savremeni jezik i u drugi medij, koji više komunicira kroz iskustvo", kazao je Bošković.
Naglasio je da je "Luča" već sama po sebi dramaturški snažno strukturisana, zasnovana na sukobu dobra i zla, svjetla i tame.
"U tom smislu nismo imali potrebe za velikim intervencijama. Više smo se fokusirali na to kakav će efekt proizvesti audio-vizuelni aspekt", rekao je Bošković.
Smatra da je zadatak savremenog umjetnika da svaku temu, pa i onu klasičnu, dovede u vezu sa trenutkom u kojem živi.
"Mislim da svako savremeno bavljenje umjetnošću mora imati kontakt sa sadašnjošću. To je neka misija umjetnika da kroz savremeni izraz pronađe novu vezu sa vremenom u kojem stvara", naveo je Bošković.
Ćupić je kazao da ga je djelo snažno inspirisalo, navodeći da iako klasično klasično djelo, ono je istovremeno i savremeno, jednostavno vanvremensko.
Kako je naveo, svako čitanje "Luče" u njemu budi slike, zvuke i priče.
"Dok čitam, konstantno vidim neke slike – bilo da su zvučne ili vizuelne. Svaki od tih impulsa stvara neku posebnu priču", kazao je Ćupić.
( Ne.V. )