Lutalice rizik po javno zdravlje: Devet lokalnih uprava, uprkos zakonskoj obavezi, nisu izgradile skloništa
Napušteni i psi bez nadzora predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, dobrobit životinja je drastično narušena, a opštine još ne prepoznaju značaj uspostavljanja kontrole populacije, piše u Završnom izvještaju o realizaciji nacionalnog programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period od 2021. do 2024.
Lokalne uprave još u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju značaj uspostavljanja kontrole populacije pasa što, ako ne bude primjenjivan nacionalni Program, može da preraste u ozbiljan društveni problem.
U periodu od 2021. do kraja 2024. godine, od 25 lokalnih uprava, svega devet donijelo je lokalni plan za kontrolu populacije pasa, devet lokalnih uprava, iako u zakonskoj obavezi, nisu izgradile skloništa za napuštene životinje, a nisu unaprijeđeni i uslovi u skloništima koja su već uspostavljena. Iako je evidentan problem napuštenih lovačkih pasa, nije uspostavljena saradnja i angažovanje lovačkih organizacija u dijelu kontrole njihove populacije.
To se, pored ostalog, navodi u Završnom izvještaju o realizaciji nacionalnog programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period od 2021. do 2024, koji je objavljen prije nekoliko dana.
“Napušteni i psi bez nadzora predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, a istovremeno, dobrobit ovih životinja je drastično narušena”, piše, pored ostalog, u Izvještaju.
U dokumentu se navodi i da je sedam opština, među kojima najviše nikšićka, od 2019. godine isplatilo vi[e od dva miliona eura građanima koji su se žalili na ujede pasa lutalica.
Program za kontrolu populacije pasa sa Akcionim planom usvojen je sredinom jula 2021. Program, kako piše u dokumentu, uređuje pitanja od značaja za kontrolu populacije napuštenih pasa i vlasničkih pasa koji nisu pod nadzorom ljudi.
“Aktivnostima i radom na kontroli zdravlja i dobrobiti životinja utiče se i na kontrolu zdravlja ljudi. Populacija pasa može direktno da utiče na pojavu zoonoza, zato je izuzetno važno kontrolisati pse bez nadzora, naročito sprovođenjem mjera kontrola koje utiču na izvor pasa i mjera za kontrolu populacije koje treba da se sprovode na human i održiv način”, navodi se u Izvještaju.
NEREALIZOVANA TREĆINA MJERA
Akcionim planom Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori predloženo je 12 mjera, odnosno 32 aktivnosti, od čega je realizovano 14 aktivnosti, djelimično je realizovano sedam i nije realizovano 11 aktivnosti.
Nerealizovane aktivnosti se, kako piše u dokumentu, generalno odnose na donošenje lokalnih planova, potrebe za obukom administracionih kapaciteta na lokanom nivou i pomjeranja rokova za donošenje zakonodavnog okvira koji uređuje tu oblast po preporuci Evropske Komisije.
U izvještaju se podsjeća da je 2019. uspostavljen sistem identifikacije i registracije pasa, da je Uprava za veterinu, bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove nabavljala vakcine protiv bjesnila, mikročipove i pasoše za pse, da su oni distribuirani veterinarskim ambulantama, koje su vršile čipovanje.
“U registru kućnih ljubimaca (pasa) koji je sastavni dio veterinarskog informacionog sistema, zaključno sa 31. 12. 2024. godine, upisano je ukupno 33.263 psa”, stoji u dokumentu.
Prema nacionalnom Programu, svaka lokalna samouprava dužna je da donese lokalni plan za kontrolu populacije pasa. U izvještajnom periodu, kako se navodi, od ukupno 25 lokalnih uprava u Crnoj Gori, svega devet ispunilo je tu obavezu.
“Kako više od 60 odsto lokalnih samouprava nije donijelo lokalni plan za kontrolu populacije pasa, izostala je realizacija i ostalih mjera i aktivnosti iz predviđenog akcionog plana”, piše u dokumentu.
Podsjeća se i da devet opština nisu izgradile skloništa za napuštene životinje, te da su u narednom periodu u obavezi ili da to učine, ili da, prema potrebama, zaključe ugovor o zbrinjavanju životinja u najbližem registrovanom skloništu.
Lokalne uprave donijele su odluke o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, kao i osnivanju skloništa za napuštene kućne ljubimce.
33.263 psa upisana su u registar kućnih ljubimaca zaključno sa 31. decembrom 2024.
HRANE SE OTPADOM
Jedna od mjera koje su predviđene Programom je zaštita i onemogućavanje pristupa izvorima hrane. U izvještaju stoji da lokalne uprave nisu prepoznale taj segment kao značajan kako bi se sproveli postupci pravilnog upravljanja miješanim otpadom, te time onemogućio i potencijalni izvor hrane za pse lutalice.
“Opština Podgorica je na određenim lokacijama instalirala adekvatne podzemne kontejnere kako bi se komunalni otpad adekvatno zbrinuo”, navodi se.
Dok psi lutalice uglavnom egzistiraju na javnim površinama lokalnih uprava, lovački psi predstavljaju rizik u ruralnim područjima (područja nacionalnih parkova, odmarališta, turističkih kompleksa..., stoji u Izvještaju i dodaje se da oni potencijalno ostvaruju kontakt i sa divljim životinjskim vrstama (lisica, vuk…) “čineći visok stepen rizika od prenošenja bolesti, a kao najznačajniju od Rabiesa” (bjesnilo).
“Usljed neodgovornog vlasništva… dolazi do prekobrojnosti ove populacije koja se nekontrolisano i bez nadzora kreće, reprodukuje bez primjene mjera zdravstvene zaštite, kao i identifikacije i registracije, što indirektno može uticati na ugrožavanje dobrobiti životinja i javnog zdravlja”, piše u dokumentu.
U izvještaju piše i da u Crnoj Gori, za period izvještavanja, nije bio zabilježen nijedan slučaj bjesnila.
Do kraja prošle godine, kako se navodi u Izvještaju, upisano je devet odgajivačnica kućnih ljubimaca namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i više rasplodnih ženki.
“Rješenje je izdato nakon neposrednog uvida na licu mjesta i provjere ispunjenosti propisanih uslova”, navedeno je.
Neophodne mjere u što kraćem roku
Ukoliko se u što kraćem roku ne preduzmu mjere na primjeni nacionalnog Programa, identifikovani problemi će prerasti u ozbiljan društveni problem, jer napušteni i psi koji nisu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, a istovremeno, dobrobit ovih životinja je drastično narušena. Ministarstvo i UBHVFP će nastaviti, u dijelu nadležnosti, saradnju sa lokalnim upravama, nevladinim sektorom, Veterinarskom komorom i drugim zainteresovanim stranama u cilju iznalaženja najprihvatljivijeg rješenja za kontrolu populacije pasa, navodi se u dokumentu.
Kao ključne preporuke za naredni period, pored ostalog, navodi se donošenje novog Zakona o zaštiti dobrobiti životinja, kao i donošenje novog Programa za period od 2026. do 2029.
Takođe, kako je preporučeno, neophodni su izrada i usvajanje lokalnih planova za kontrolu populacije pasa i njihovo praćenje sa početnom procjenom postojećeg broja pasa, njihove rasprostranjenosti i ekologije, izgradnja i unapređenje uslova u skloništima za napuštene životinje...
( Damira Kalač )