Klark: Tači nije bio komandant OVK jer mi nije pomogao da odredim mete NATO napada

Svjedočeći u odbranu bivšeg vođe OVK Hašima Tačija, optuženog za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99, američki general Vesli Klark izjavio je danas pred sudom u Hagu da Tači "nije bio vojni komandant" OVK jer, s proljeća 1999. nije mogao da mu pomogne da odredi mete NATO napada na Srbiju.

"Tači nije bio vojni komandant. Nije mogao da mi pomogne da odredim mete. Nije imao pojma kad sam ga pitao gdje su oni (srpske snage), a gdje ste vi (OVK)", opisao je Klark dva susreta sa Tačijem uoči napada NATO iz vazduha na Srbiju u martu 1999.

U to vrijeme, general Klark je bio komandant NATO u Evropi.

Po Klarku, OVK tada nije imala "funkcionalnu komandnu i kontrolnu strukturu", nego su to bile "nezavisne lokalne grupe" ljudi koji su "branili svoje kuće" od srpskih snaga koje su ih "godinama" podvrgavale nasilju.

Klark je potvrdio da je, tokom bombardovanja Srbije, on želio da OVK bude "kopnena snaga NATO", ali da to nije bilo moguće.

Na pitanje Tačijevog branioca Luke Mišetića da li je OVK mogla da ima lanac komande, a da NATO i SAD to ne znaju, svjedok je odgovorio odrečno, iako je prije toga naznačio da je Alijansa tokom 1998. imala vrlo malo informacija o OVK.

"Više informacija o OVK smo dobili od Srba nego od naših izvora", naznačio je američki general.

Na Mišetićevu sugestiju, Klark je prihvatio da se sukob na Kosovu završio u junu 1999. sa potpisivanjem Kumanovskog sporazuma o povlačenju srpskih snaga.

Tači je optužen za zločine počinjene do septembra 1999.

Opisujući više susreta sa tadašnjim predsjednikom SRJ Slobodanom Miloševićem u jesen 1998, Klark je tvrdio da mu je Milošević rekao da znaju kako da izađu na kraj "s tim Albancima, ubicama".

"Pitao sam ga kako, a Milošević mi je odgovorio: 'Kao što smo već radili u prošlosti, pobićemo ih sve' ", posvjedočio je general Klark.

To se, po svjedoku, dogodilo tokom pregovora o sporazumu između Miloševića i američkog izaslanika Ričarda Holbruka o povlačenju viška srpskih snaga sa Kosova u oktobru 1998.

Klark je potvrdio da je već tada imao razrađen plan za bombardovanje Srbije i da je tokom pregovora Miloševića nekoliko puta upozorio da će NATO napasti iz vazduha ako se sporazum ne postigne.

"Milošević mi je odgovorio: 'NATO nek radi ono što NATO mora da radi'. Rekao sam mu da on to ne želi, a Milošević je to potvrdio", ispričao je američki general.

Za vrijeme tih pregovora, po Klarku, Milošević je Holbruku rekao: "Vidim vaše avione, ali to je moj narod i ne mogu da ga ostavim".

Klark je tvrdio i da mu je Milošević u jesen 1995. u Dejtonu, tokom pregovora o prekidu rada u BiH, kazao: "Mi Srbi nemamo šanse protiv NATO i njegove avijacije".

"To je bila geneza mog plana" za bombardovanje Srbije, podvukao je Klark, precizirajući da je prvo planirao "napade na Kosovu", a "ako Milošević ne zaustavi etničko čišćenje" i na ciljeve u Srbiji i, na kraju, "kopnenu invaziju".

Poslije ubistva Albanaca u Račku, u januaru 1999, Klark je, kako je rekao, skratio rok za početak vazdušnih napada na Srbiju sa "96 na 48 sati" da bi "stavio Miloševića pod dodatni pritisak".

Bivši komandant Alijanse nastavlja da odgovara na pitanja Tačijevog branioca.

General Klark (81) je sedmi i posljednji svjedok Tačijeve odbrane.

Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Kadrija Veseljija (57), Redžepa Seljimija (53) i Jakupa Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).

Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.

U optužnici je identifikovano 75 žrtava - 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.

Šest tačaka optužnice tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.

Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala "protivnicima".

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.

Suđenje Tačiju i saoptuženima počelo je pred sudom u Hagu 3. aprila 2023, a tužioci su svoj dokazni postupak okončali 15. aprila ove godine.

U haškoj sudnici je svjedočilo 125 svjedoka optužbe, a izjave desetina drugih svjedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.

Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.

U procesu učestvuje i više od 150 žrtava, koje, po pravilima suda, imaju pravo na obeštećenje, ukoliko optuženi na kraju procesa budu proglašeni krivim.

Specijalizovana vijeća Kosova, kako se sud zvanično zove, osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.

Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.

( BETA )